Postroll

Preroll

<para> Sada su ove ukrasne gumice različitih boja i oblika stigle i u Hrvatsku!</para>
<para>Joky Bandz dolaze u svim bojama te u obliku životinja, dinosaurusa, slova, brojeva, muzičkih instrumenata, vozila i gotovo svega što male maštovite glavice mogu poželjeti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Dizajnirao ih je tim japanskih umjetnika s plemenitom namjerom da spriječe bacanje gumica u smeće i da se njihovom reciklažom što više očuva okoliš. Osim oko ruke, Joky Bandz gumice nose se i kao privjesci na torbama, gumice za kosu, ali uvijek po nekoliko komada u različitim bojama.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ono što je posebno kod ovih gumica je da se nakon nošenja vraćaju u prvobitni oblik, pa se djeca rado s njima igraju, rado ih nose i skidaju, skupljaju i razmjenjuju. Posebno će ih oduševiti i to što ove šašave narukvice svijetle u mraku. Joky Bandz su jednostavna i cjenovno pristupačna igračka koju će djeca voljeti i uživati u njoj od prve sekunde.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Više o Joky Bandz ukrasima potražite na <ulink url="http://www.jokybandz.com">www.jokybandz.com</ulink> .<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Svi ih vole...<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Joky Bandz gumice postale su trend potpuno spontano među djecom preko Facebooka i bez reklamne kampanje. Posebno su popularne jer su dostupne svima po vrlo prihvatljivim cijenama. Silikonske gumice prvo su osvojile Ameriku, a potom u samo par mjeseci osvojile cijeli svijet. Nose ih i poznati kao npr. Sarah Jesica Parker, Mary Kate Olsen, Shakira. Prelijepa Shakira od svojih se narukvica ne može odvojiti ni za snimanja, pa su ovjekovječene na omotu njezina novog CD-a "The Sun Comes Out".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Gdje ih možemo kupiti i po kojoj cijeni?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Jedno pakiranje Joky Bandza sadrži 12 maštovitih gumica (6x2). Na raspolaganju je 12 različitih tema (životinje, biljke, vozila i sl.), a sve su napravljene od 100% silikona te nose SGS certifikat sigurnosti i kvalitete.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Narukvice se mogu kupiti u iNovine kioscima diljem Hrvatske po cijeni od samo 12 kuna. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 I za kraj, donosimo još jednu dobru vijest! Uskoro će se u ponudi naći i silikonske ogrlice te prstenje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kontakt za dodatne informacije<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Za sve dodane informacije i pitanja slobodno se obratite na <ulink url="mailto:info@jokybandz.com">info@jokybandz.com</ulink> .<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

JOKY BANDZ - silikonske narukvice napokon u Hrvatskoj! One su šarene, maštovite, zanimljive, pomalo šašave, ali i edukativne. One su Joky Bandz - silikonske narukvice i posljednji modni hit koji je već osvojio mališane diljem svijeta.  Sada su ove ukrasne gumice različitih boja i oblika stigle i u Hrvatsku!
Joky Bandz dolaze u svim bojama te u obliku životinja, dinosaurusa, slova, brojeva, muzičkih instrumenata, vozila i gotovo svega što male maštovite glavice mogu poželjeti. 
   Dizajnirao ih je tim japanskih umjetnika s plemenitom namjerom da spriječe bacanje gumica u smeće i da se njihovom reciklažom što više očuva okoliš. Osim oko ruke, Joky Bandz gumice nose se i kao privjesci na torbama, gumice za kosu, ali uvijek po nekoliko komada u različitim bojama.
   


   


   Ono što je posebno kod ovih gumica je da se nakon nošenja vraćaju u prvobitni oblik, pa se djeca rado s njima igraju, rado ih nose i skidaju, skupljaju i razmjenjuju. Posebno će ih oduševiti i to što ove šašave narukvice svijetle u mraku. Joky Bandz su jednostavna i cjenovno pristupačna igračka koju će djeca voljeti i uživati u njoj od prve sekunde.
   Više o Joky Bandz ukrasima potražite na www.jokybandz.com .
   Svi ih vole...
   Joky Bandz gumice postale su trend potpuno spontano među djecom preko Facebooka i bez reklamne kampanje. Posebno su popularne jer su dostupne svima po vrlo prihvatljivim cijenama. Silikonske gumice prvo su osvojile Ameriku, a potom u samo par mjeseci osvojile cijeli svijet. Nose ih i poznati kao npr. Sarah Jesica Parker, Mary Kate Olsen, Shakira. Prelijepa Shakira od svojih se narukvica ne može odvojiti ni za snimanja, pa su ovjekovječene na omotu njezina novog CD-a "The Sun Comes Out".
   
   Gdje ih možemo kupiti i po kojoj cijeni?
   
   Jedno pakiranje Joky Bandza sadrži 12 maštovitih gumica (6x2). Na raspolaganju je 12 različitih tema (životinje, biljke, vozila i sl.), a sve su napravljene od 100% silikona te nose SGS certifikat sigurnosti i kvalitete.
      Narukvice se mogu kupiti u iNovine kioscima diljem Hrvatske po cijeni od samo 12 kuna. 
      
   I za kraj, donosimo još jednu dobru vijest! Uskoro će se u ponudi naći i silikonske ogrlice te prstenje.
   
   Kontakt za dodatne informacije
   Za sve dodane informacije i pitanja slobodno se obratite na info@jokybandz.com .
   
 Klinfo.hr 

4ccffeb42d439

Trudnoća i majčinstvo

Članak

Bolja ja

JOKY BANDZ - silikonske narukvice napokon u Hrvatskoj!

<para> Naime, isti problemi ne javljaju se kod djece u zemljama u razvoju, pa se znanstvenici s parvom pitaju je li razlog bolestima to što djeca žive u gotovo sterilnim uvjetima i pretjeranoj čistoći?</para>
<para>Dr. B. Brett Finlay, profesor na Sveučilištu u Britanskoj Kolumbiji stoga je pokrenuo projekt Utjecaj mikrobiota na razvoj imuniteta i bolesti, tijekom kojeg će se proučavati mikrobioti (vrsta bakterija  ili mikroorganizama koje žive u ili na našem tijelu). Tražit će se njihova potencijalna veza s autoimunim bolestima kod djece, kao što su astma ili alergije.  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Posebno će se proučavati crijevna bakterija za koju već postoje određeni dokazi da je u vezi s razvojem astme i ekcema. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>"Takozvana 'hipoteza higijene' odnosi se na činjenicu da nekim svojim navikama, kao što su korištenje agresivnih sredstava za čišćenje ili uzimanje antibiotika u vrlo ranoj dobi, zajedno s lošim bakterijama ubijamo i one dobre", kazao je dr. Finlay. "Ako te crijevne bakterije igraju ulogu u spriječavanju autoimunih bolesti, tada naša želja da budemo ultra čisti ujedno znači da naša djeca neće u organizmu imati korisne bakterije potrebne za jačanje imunološkog sustava".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Cilj znanstvenika je otkriti koju ulogu crijevni mikrobioti imaju na razvoj imunološkog sustava te u konačnici dobiti nove informacije za liječenje astme i drugih autoimunih bolesti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Istraživanje će trajati pet godina i donijeti nova saznanja o bakterijama i njihovoj ulozi u zaštiti organizma od bolesti, a osobito onih bakterija koje žive u našim ustima, crijevima, želucu, nosu i grlu te spolnim organima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK, Izvor: machineslikeus.com)</para>

Je li opsjednutost čistoćom uzrok astme i ekcema kod djece? Sve veći broj djece oboljele od astme, alergija i ekcema u razvijenim zemljama, zaintrigirao je kanadske znanstvenike da ispitaju uzročnike takvog stanja.  Naime, isti problemi ne javljaju se kod djece u zemljama u razvoju, pa se znanstvenici s parvom pitaju je li razlog bolestima to što djeca žive u gotovo sterilnim uvjetima i pretjeranoj čistoći?
Dr. B. Brett Finlay, profesor na Sveučilištu u Britanskoj Kolumbiji stoga je pokrenuo projekt Utjecaj mikrobiota na razvoj imuniteta i bolesti, tijekom kojeg će se proučavati mikrobioti (vrsta bakterija  ili mikroorganizama koje žive u ili na našem tijelu). Tražit će se njihova potencijalna veza s autoimunim bolestima kod djece, kao što su astma ili alergije.  
   Posebno će se proučavati crijevna bakterija za koju već postoje određeni dokazi da je u vezi s razvojem astme i ekcema. 
   "Takozvana 'hipoteza higijene' odnosi se na činjenicu da nekim svojim navikama, kao što su korištenje agresivnih sredstava za čišćenje ili uzimanje antibiotika u vrlo ranoj dobi, zajedno s lošim bakterijama ubijamo i one dobre", kazao je dr. Finlay. "Ako te crijevne bakterije igraju ulogu u spriječavanju autoimunih bolesti, tada naša želja da budemo ultra čisti ujedno znači da naša djeca neće u organizmu imati korisne bakterije potrebne za jačanje imunološkog sustava".
   Cilj znanstvenika je otkriti koju ulogu crijevni mikrobioti imaju na razvoj imunološkog sustava te u konačnici dobiti nove informacije za liječenje astme i drugih autoimunih bolesti.
   Istraživanje će trajati pet godina i donijeti nova saznanja o bakterijama i njihovoj ulozi u zaštiti organizma od bolesti, a osobito onih bakterija koje žive u našim ustima, crijevima, želucu, nosu i grlu te spolnim organima.
   (JK, Izvor: machineslikeus.com) Klinfo.hr 

4ccfed8a685ca

Je li opsjednutost čistoćom uzrok astme i ekcema kod djece?

<para>U mirnoj ulici, u kući oko koje rastu ruže, bebe i mame ili tate, bake ili djedovi mogu se opustiti i 'nahraniti' nježnom glazbom klavira. Tijekom koncerta i bebe i mame ili tate, bake ili djedovi mogu se smijati, plakati ili tiho razgovarati. Koncert je zamišljen za bebe od samog rođenja do 2 godine. Bebe i mame ili tate, bake ili djedovi mogu tijekom koncerta raditi sve što im je u tom trenu potrebno. Formalnosti koncerta stavljamo na stranu i uživamo u blagodatima lijepe, kvalitetne, klasične i za razvoj djeteta izvrsne glazbe – na koncertu će se svirati djela Schumanna, Schuberta, Chopina, Haydna, Mozarta, Bacha, Mendelssohna, Beethovena i dr. Program se mijenja svakog mjeseca. Kolica se mogu parkirati u dvorištu. Može se ući i izaći u bilo kojem trenutku. Klavir se smije dodirnuti prije i nakon koncerta, a i pitanja su dobrodošla nakon svake odsvirane skladbe.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Koncerti za bebe su od pokretanja ideje u svibnju 2010 pobudili veliki interes. Tiskan je osvrt u Vjesniku te u časopisu Mama&amp;beba. Napravljeno je nekoliko intervjua emitiranih na Hrvatskom radiju. Mnogi web portali prenose vijesti o koncertima za bebe.   <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Klavir svira koncertna pijanistica i profesorica klavira prof. Žanina Bilić. Prof. Bilić i sama je majka dvoipolgodišnje kćeri.  'Na pitanje kako mama svira klavir, moja kćer odgovara 'Tik tik' – odatle i naslov ovih koncerata. ' Koncerti žele pružiti bebama i mamama ili tatama, bakama ili djedovima priliku i u nježnoj dobi uživati u čarima lijepe glazbe, a biti zajedno.  'U nježnoj dobi moje kćeri, sjećam se da sam imala snažnu potrebu uživati u kulturnim događajima, ali najčešće nisam mogla jer bi odlazak na koncert ili u muzej bio s malenom neizvediv, a odvajati se još nisam htjela ili nisam mogla. Stoga, želim bebama i mamama ili tatama, bakama ili djedovima pružiti ovakve koncerte.  Za sada planiram TIK TIK koncerte svaku subotu' rekla je prof. Žanina Bilić. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/> <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prof. Bilić ima uvijek zanimljive ideje. Svojim nizom koncerata 'Svetkovina ruža' u Zagrebu također je predstavila svježu ideju poslijepodnevnih koncerata od 17.30h, vremenom održavanja prilagođenih zaposlenim ljudima, a sadržajem i trajanjem do 45 minuta idealnim susretima s poezijom i glazbom za prezaposlene ljude i ljude s obiteljskim obavezama.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>Koncerti će se održavati u studenom 2010, svake subote od 17.30h<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>dakle 6., 13., 20. i 27.11.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Budvanska 7, Zagreb<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Predviđeno trajanje koncerta: 30 minuta.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ulaznica: 20 kn neposredno prije koncerta, cijena ista za djecu i odrasle<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kapacitet: 10 sjedaćih mjesta<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Rezervacije na:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 Email: <ulink url="mailto:zanina.bilic@gmail.com">zanina.bilic@gmail.com</ulink> ili <ulink url="mailto:dragan.bilic@gmail.com">dragan.bilic@gmail.com</ulink>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Mob: 098 418 546
<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>O pijanistici Žanini Bilić:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="7d2d250e-35be-11eb-b0ac-0242ac13004c" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Hrvatsko slovo<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>‘Bujan temeprament Žanine Carić nije ostavio publiku ravnodušnom. Žanina Carić plijeni glazbeni auditorij visokom profesionalnom razinom i odlikama perspektivne pijanistice koja suvereno tumači djela autora različitih glazbenih epoha s osobitim naglaskom na slojevito i bogato tonsko oblikovanje izvornih ideja skladatelja.’<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Jutarnji list<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>‘Istim žarom i vrhunskom preciznošću kojima je pridonijela uspjehu novih djela, Žanina Carić je izvukla iz zaborava i Preludij op. 24 Božidara Kunca. Žanina Carić se iskazala sugestivnom izvedbom koja je u stanju poruku skladatelja uputiti ne samo u uši, već i kroz kičmu slušatelja.’<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Žanina Bilić (rođ. Carić) klavir je usavršavala i studirala u Njemačkoj, Poljskoj, Francuskoj i Hrvatskoj kod profesora Vere Gornostaeve, Karla-Hermanna Mrongoviusa i Marije Gvozdić Horvat. Cijelo osnovno- i srednješkolsko glazbeno obrazovanje stekla je u Zagrebu te diplomirala u Zagrebu na Zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi prof. Marije Gvozdić Horvat kao jedna od najmlađih u generaciji, u dobi od 20 godina. Tijekom studija je odlikovana dva puta Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu te Dekanovom nagradom Muzičke akademije u Zagrebu. Osvajala je prve i druge nagrade na državnim natjecanjima. Bila je stipendistica Međunarodne Mozart Akademije za usavršavanje u komornoj glazbi 20. stoljeća u Poljskoj te stipendistica njemačke vlade u organizaciji Deutscher Akademischer Austauschdienst (DAAD) za dvogodišnji magisterij solo klavira u Münchenu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nastupala je u Hrvatskoj te Japanu, Njemačkoj, Češkoj, Bugarskoj, Poljskoj, Francuskoj. Nastupala je i kao solistica sa orkestrima Zagrebačke filharmonije, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Orkestrom Hochschule fuer Musik u Münchenu te Simfonijskim puhačkim orkestrom Hrvatske vojske.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Njen repertoar stavlja naglasak na djela 19. stoljeća te djela 20. i 21. stoljeća, s naročitim afinitetom prema skladbama koje su 'skriveno bogatstvo' – manje izvođenim ili manje poznatim djelima. Eminentni hrvatski skladatelj prof. Stanko Horvat i mladi Vjekoslav Nježić napisali su djela za Žaninu Bilić. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Pijanisticu za nastupe odijeva Modna kuća MAK.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Pijanistica Žanina Bilić radi i živi u Zagrebu sa suprugom i kćeri.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <ulink url="http://www.zaninabilic.com">www.zaninabilic.com</ulink>
</para>

Tik tik Žanine Bilić - Koncerti za bebe Nježna glazba klavira za bebe i roditelje U mirnoj ulici, u kući oko koje rastu ruže, bebe i mame ili tate, bake ili djedovi mogu se opustiti i 'nahraniti' nježnom glazbom klavira. Tijekom koncerta i bebe i mame ili tate, bake ili djedovi mogu se smijati, plakati ili tiho razgovarati. Koncert je zamišljen za bebe od samog rođenja do 2 godine. Bebe i mame ili tate, bake ili djedovi mogu tijekom koncerta raditi sve što im je u tom trenu potrebno. Formalnosti koncerta stavljamo na stranu i uživamo u blagodatima lijepe, kvalitetne, klasične i za razvoj djeteta izvrsne glazbe – na koncertu će se svirati djela Schumanna, Schuberta, Chopina, Haydna, Mozarta, Bacha, Mendelssohna, Beethovena i dr. Program se mijenja svakog mjeseca. Kolica se mogu parkirati u dvorištu. Može se ući i izaći u bilo kojem trenutku. Klavir se smije dodirnuti prije i nakon koncerta, a i pitanja su dobrodošla nakon svake odsvirane skladbe.
   Koncerti za bebe su od pokretanja ideje u svibnju 2010 pobudili veliki interes. Tiskan je osvrt u Vjesniku te u časopisu Mama&amp;beba. Napravljeno je nekoliko intervjua emitiranih na Hrvatskom radiju. Mnogi web portali prenose vijesti o koncertima za bebe.   Klavir svira koncertna pijanistica i profesorica klavira prof. Žanina Bilić. Prof. Bilić i sama je majka dvoipolgodišnje kćeri.  'Na pitanje kako mama svira klavir, moja kćer odgovara 'Tik tik' – odatle i naslov ovih koncerata. ' Koncerti žele pružiti bebama i mamama ili tatama, bakama ili djedovima priliku i u nježnoj dobi uživati u čarima lijepe glazbe, a biti zajedno.  'U nježnoj dobi moje kćeri, sjećam se da sam imala snažnu potrebu uživati u kulturnim događajima, ali najčešće nisam mogla jer bi odlazak na koncert ili u muzej bio s malenom neizvediv, a odvajati se još nisam htjela ili nisam mogla. Stoga, želim bebama i mamama ili tatama, bakama ili djedovima pružiti ovakve koncerte.  Za sada planiram TIK TIK koncerte svaku subotu' rekla je prof. Žanina Bilić.  Prof. Bilić ima uvijek zanimljive ideje. Svojim nizom koncerata 'Svetkovina ruža' u Zagrebu također je predstavila svježu ideju poslijepodnevnih koncerata od 17.30h, vremenom održavanja prilagođenih zaposlenim ljudima, a sadržajem i trajanjem do 45 minuta idealnim susretima s poezijom i glazbom za prezaposlene ljude i ljude s obiteljskim obavezama.
   

Koncerti će se održavati u studenom 2010, svake subote od 17.30hdakle 6., 13., 20. i 27.11.Budvanska 7, ZagrebPredviđeno trajanje koncerta: 30 minuta.Ulaznica: 20 kn neposredno prije koncerta, cijena ista za djecu i odrasleKapacitet: 10 sjedaćih mjestaRezervacije na:
  Email: zanina.bilic@gmail.com ili dragan.bilic@gmail.com
   Mob: 098 418 546



   
   O pijanistici Žanini Bilić:


   


   Hrvatsko slovo‘Bujan temeprament Žanine Carić nije ostavio publiku ravnodušnom. Žanina Carić plijeni glazbeni auditorij visokom profesionalnom razinom i odlikama perspektivne pijanistice koja suvereno tumači djela autora različitih glazbenih epoha s osobitim naglaskom na slojevito i bogato tonsko oblikovanje izvornih ideja skladatelja.’
   Jutarnji list‘Istim žarom i vrhunskom preciznošću kojima je pridonijela uspjehu novih djela, Žanina Carić je izvukla iz zaborava i Preludij op. 24 Božidara Kunca. Žanina Carić se iskazala sugestivnom izvedbom koja je u stanju poruku skladatelja uputiti ne samo u uši, već i kroz kičmu slušatelja.’Žanina Bilić (rođ. Carić) klavir je usavršavala i studirala u Njemačkoj, Poljskoj, Francuskoj i Hrvatskoj kod profesora Vere Gornostaeve, Karla-Hermanna Mrongoviusa i Marije Gvozdić Horvat. Cijelo osnovno- i srednješkolsko glazbeno obrazovanje stekla je u Zagrebu te diplomirala u Zagrebu na Zagrebačkoj Muzičkoj akademiji u klasi prof. Marije Gvozdić Horvat kao jedna od najmlađih u generaciji, u dobi od 20 godina. Tijekom studija je odlikovana dva puta Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu te Dekanovom nagradom Muzičke akademije u Zagrebu. Osvajala je prve i druge nagrade na državnim natjecanjima. Bila je stipendistica Međunarodne Mozart Akademije za usavršavanje u komornoj glazbi 20. stoljeća u Poljskoj te stipendistica njemačke vlade u organizaciji Deutscher Akademischer Austauschdienst (DAAD) za dvogodišnji magisterij solo klavira u Münchenu. Nastupala je u Hrvatskoj te Japanu, Njemačkoj, Češkoj, Bugarskoj, Poljskoj, Francuskoj. Nastupala je i kao solistica sa orkestrima Zagrebačke filharmonije, Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, Orkestrom Hochschule fuer Musik u Münchenu te Simfonijskim puhačkim orkestrom Hrvatske vojske.Njen repertoar stavlja naglasak na djela 19. stoljeća te djela 20. i 21. stoljeća, s naročitim afinitetom prema skladbama koje su 'skriveno bogatstvo' – manje izvođenim ili manje poznatim djelima. Eminentni hrvatski skladatelj prof. Stanko Horvat i mladi Vjekoslav Nježić napisali su djela za Žaninu Bilić. Pijanisticu za nastupe odijeva Modna kuća MAK.Pijanistica Žanina Bilić radi i živi u Zagrebu sa suprugom i kćeri.
   


   www.zaninabilic.com
 žena.hr 

Tik tik Žanine Bilić - Koncerti za bebe

<para> Najčešće gledani crtići su Dora istražuje, Tom i Jerry, Ben 10, Bob graditelj, Fifi, Auti i Transformersi. Roditelji su bili upitani u kojoj mjeri mediji utječu na djetetov razvoj. Većina njih smatra da dosta utječu, ali gotovo podjednak broj njih smatra da malo ili nimalo ne utječu. Ovakvi podaci su zabrinjavajući. Zašto?</para>
<para>Socijalni psiholog Albert Bandura je 1967. godine proveo istraživanje u kojima su predškolska djeca (bez ikakvih poteškoća u ponašanju) bila izložena jednokratnom gledanju potpuno nepoznate žene kako na različite načine tuče tzv. Bobo – lutku. Nakon što su to odgledala, djeca su bila ostavljena u istoj prostoriji s istim rekvizitima i prema Bobo-lutki su se ponašali identično – tukli su je rukama i nogama, udarali čekićem po glavi, bacali i sl. Rezultati su ukazali na nevjerojatnumoć učenja po modelu, odnosno da će djeca biti agresivna kao i model u sličnoj situaciji. Istraživanje je ponovljeno nakon nekoliko godina  i dobili su iste rezultate.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>A sad razmislimo – ako na dijete u ovoj mjeri utječe nepoznati model, koliko snažno utječu roditelji, braća i šira obitelj, vršnjaci, odgajatelji ako se ponašaju agresivno, odnosno crtani likovi koje svakodnevno doživljavaju svojim uzorima i modelima pravilnog ponašanja?!<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nadalje, gledanje sadržaja u kojem dominira agresivno ponašanje, osiromašuje djetetov osjećaj zajedništva, djeca počinju manje vjerovati nepoznatima, imaju više strahova, a u odrasloj dobi vjerojatnije će biti depresivniji, anksiozniji i skloniji posttraumatskom stresnom poremećaju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Osim toga, djeca predškolske dobi nisu sposobna razlikovati stvarno od izmišljenog,zbog čega se javljaju strahovi, noćne more, anksioznost prije spavanja i slične poteškoće.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Naposljetku, dovodi se u pitanje moralni odgoj. Ako su djeca izložena učestalom gledanju nasilja gdje i dobar lik rješava probleme nasilno, koju poruku djeca primaju?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Unatoč svemu, određeni televizijski sadržaji imaju pozitivne utjecaje: obogaćuju spoznaju i potiču usvajanje novih pojmova, djeca kroz televiziju mogu potvrđivati svoja iskustva, proširivati rječnik, poticati razvoj solidarnosti i prijateljstva, doprinositi buđenju interesa i poticati na učenje i razvoj mašte.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U radu s djecom često ih pitam: "Kako znaš da je ovaj lik dobar, a ovaj zločest?" ili: "Kako ti znaš da si dobar, a kako da si zločest?". I znate što, velika većina djece ne zna odgovor na ova pitanja. Neka djeca su odgovorila da je neki lik zločest jer se tuče, ali na pitanje: "Što se dogodilo da se počeo tući?", nemaju odgovor. Zločest lik je jednostavno zločest i gotovo nikako ne može biti dobar. No, je li to doista tako u životu? Naravno da nije. Ponekad pogriješimo i može se zbog toga reći da smo bili "zločesti", ali s druge strane, svaka osoba učini nešto čime ju možemo obilježiti kao dobru. Crno-bijeli svijet ne postoji. Većina djece predškolske dobi doživljava svijet kao crno-bijeli i tu je primarna uloga roditelja da mu postupno ukazuje da to nije tako. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Što vi možete učiniti da smanjite utjecaj medija?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Birajte sadržaje koje će dijete gledati (ukoliko je to moguće, u potpunosti izbjegavajte crtiće poput Auta, Ben 10, Transformersa i filmove u kojima dominira nasilje)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Razgovarajte s djetetom o odgledanom sadržaju (ukazujte mu na razliku između stvarnog i izmišljenog  jer ono to samo ne može razlikovati)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Kroz igru pomozite djetetu da proradi sadržaj koji je odgledao (na taj način će se nakupljene emocije zbog gledanja napetog i nasilnog sadržaja smanjiti)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Nikako nemojte dati djetetu da crtiće gleda rano ujutro i sat vremena prije spavanja<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Razvijajte kritički stav koji će djetetu omogućiti da ne prihvaća određenu poruku iz medija bez razmišljanja, već da svjesno razmisli jesu li taj sadržaj i poruka dobri<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Piše: Tatjana Gjurković, dipl.psih. i psihoterapeut<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Više o utjecaju medija na djecu potražite na stranicama <ulink url="http://www.centarproventus.hr/">Centra Proventus</ulink>.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Utjecaj televizijskog sadržaja na razvoj djeteta U nedavno provedenoj anketi za roditelje pokazalo se da predškolsko dijete dnevno provodi između jednog i tri sata gledajući televiziju.  Najčešće gledani crtići su Dora istražuje, Tom i Jerry, Ben 10, Bob graditelj, Fifi, Auti i Transformersi. Roditelji su bili upitani u kojoj mjeri mediji utječu na djetetov razvoj. Većina njih smatra da dosta utječu, ali gotovo podjednak broj njih smatra da malo ili nimalo ne utječu. Ovakvi podaci su zabrinjavajući. Zašto?
Socijalni psiholog Albert Bandura je 1967. godine proveo istraživanje u kojima su predškolska djeca (bez ikakvih poteškoća u ponašanju) bila izložena jednokratnom gledanju potpuno nepoznate žene kako na različite načine tuče tzv. Bobo – lutku. Nakon što su to odgledala, djeca su bila ostavljena u istoj prostoriji s istim rekvizitima i prema Bobo-lutki su se ponašali identično – tukli su je rukama i nogama, udarali čekićem po glavi, bacali i sl. Rezultati su ukazali na nevjerojatnumoć učenja po modelu, odnosno da će djeca biti agresivna kao i model u sličnoj situaciji. Istraživanje je ponovljeno nakon nekoliko godina  i dobili su iste rezultate.
   A sad razmislimo – ako na dijete u ovoj mjeri utječe nepoznati model, koliko snažno utječu roditelji, braća i šira obitelj, vršnjaci, odgajatelji ako se ponašaju agresivno, odnosno crtani likovi koje svakodnevno doživljavaju svojim uzorima i modelima pravilnog ponašanja?!
   Nadalje, gledanje sadržaja u kojem dominira agresivno ponašanje, osiromašuje djetetov osjećaj zajedništva, djeca počinju manje vjerovati nepoznatima, imaju više strahova, a u odrasloj dobi vjerojatnije će biti depresivniji, anksiozniji i skloniji posttraumatskom stresnom poremećaju.Osim toga, djeca predškolske dobi nisu sposobna razlikovati stvarno od izmišljenog,zbog čega se javljaju strahovi, noćne more, anksioznost prije spavanja i slične poteškoće.
   Naposljetku, dovodi se u pitanje moralni odgoj. Ako su djeca izložena učestalom gledanju nasilja gdje i dobar lik rješava probleme nasilno, koju poruku djeca primaju?
   Unatoč svemu, određeni televizijski sadržaji imaju pozitivne utjecaje: obogaćuju spoznaju i potiču usvajanje novih pojmova, djeca kroz televiziju mogu potvrđivati svoja iskustva, proširivati rječnik, poticati razvoj solidarnosti i prijateljstva, doprinositi buđenju interesa i poticati na učenje i razvoj mašte.
   U radu s djecom često ih pitam: "Kako znaš da je ovaj lik dobar, a ovaj zločest?" ili: "Kako ti znaš da si dobar, a kako da si zločest?". I znate što, velika većina djece ne zna odgovor na ova pitanja. Neka djeca su odgovorila da je neki lik zločest jer se tuče, ali na pitanje: "Što se dogodilo da se počeo tući?", nemaju odgovor. Zločest lik je jednostavno zločest i gotovo nikako ne može biti dobar. No, je li to doista tako u životu? Naravno da nije. Ponekad pogriješimo i može se zbog toga reći da smo bili "zločesti", ali s druge strane, svaka osoba učini nešto čime ju možemo obilježiti kao dobru. Crno-bijeli svijet ne postoji. Većina djece predškolske dobi doživljava svijet kao crno-bijeli i tu je primarna uloga roditelja da mu postupno ukazuje da to nije tako. 
   Što vi možete učiniti da smanjite utjecaj medija?
   - Birajte sadržaje koje će dijete gledati (ukoliko je to moguće, u potpunosti izbjegavajte crtiće poput Auta, Ben 10, Transformersa i filmove u kojima dominira nasilje)- Razgovarajte s djetetom o odgledanom sadržaju (ukazujte mu na razliku između stvarnog i izmišljenog  jer ono to samo ne može razlikovati)- Kroz igru pomozite djetetu da proradi sadržaj koji je odgledao (na taj način će se nakupljene emocije zbog gledanja napetog i nasilnog sadržaja smanjiti)- Nikako nemojte dati djetetu da crtiće gleda rano ujutro i sat vremena prije spavanja- Razvijajte kritički stav koji će djetetu omogućiti da ne prihvaća određenu poruku iz medija bez razmišljanja, već da svjesno razmisli jesu li taj sadržaj i poruka dobri
   Piše: Tatjana Gjurković, dipl.psih. i psihoterapeutViše o utjecaju medija na djecu potražite na stranicama Centra Proventus.
   
 Klinfo.hr 

4ccab4ff1a223

Utjecaj televizijskog sadržaja na razvoj djeteta

<para> Anketica je kratka i površna, ali ipak daje neke naznake općeg pesimizma među roditeljima te brige za sutrašnjicu koja, prema njihovu mišljenju, nije baš blistava.</para>
<para>Na anketu je odgovorilo 522 roditelja, a njih čak 54% smatra da će našoj djeci biti još gore i teže nego nama te da se standard i kvaliteta života neće tako skoro popraviti. Nasuprot njima stoji 37% roditelja koji smatraju da će situacija ipak biti malo bolja te da će jednog dana njihova djeca voditi kvalitetniji i bogatiji život. Svega 9% roditelja smatra da će im biti isto kao i nama danas (bez obzira smatraju li da nam je dobro ili loše).<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Iako ova anketa nije dubinska, ukazuje na svojevrsni osjećaj beznađa u bolje sutra. Više od polovice roditelja više nema vjere u to da će političke i društvene elite stvoriti bolje uvjete života, ako ne za nas, onda barem za našu djecu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kad nestane vjere, ostaje nada, koja prema mudroj poslovici umire posljednja. Mislim da nećemo pogriješiti ako u ime svih roditelja kažemo da se ipak nadamo da će naša djeca imati priliku školovati se na fakultetima u kojima se ispiti ne kupuju, dobiti dobar posao bez potrebe da se piše pismo barbi, biti plaćeni na vrijeme i u skladu sa svojim trudom i zalaganjem. Nadamo se da će moći od svog rada riješiti egzistencijalna pitanja prije 40. godine, da će moći kupiti stan uz pravedne kamate koje im neće iscrpiti zadnju kunu iz budžeta. Nadamo se da će naša djeca živjeti u državi koja štiti i čuva svoja prirodna i kulturna bogatstva, u državi koja proizvodi i ulaže u one koji znaju i mogu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nadamo se da za našu djecu kazališna predstava, dobra knjiga ili posjet muzeju neće biti luksuz. Nadamo se da će jednog dana moći slobodno i javno izražavati svoju osobnost i stavove bez straha da će ih netko fizički ili verbalno napasti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nadamo se da će naša djeca našim unucima moći doista obećati bolje sutra te da njihova vjera u bolju budućnost neće biti pogažena i uzaludna.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK) <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Čak 54% roditelja smatra da njihova djeca neće živjeti bolje Tijekom proteklih mjesec dana, na Klinfo.hr-u imali smo kratku anketu vezanu uz budućnost naših mališana, odnosno uz percepciju njihove budućnosti od strane roditelja.  Anketica je kratka i površna, ali ipak daje neke naznake općeg pesimizma među roditeljima te brige za sutrašnjicu koja, prema njihovu mišljenju, nije baš blistava.
Na anketu je odgovorilo 522 roditelja, a njih čak 54% smatra da će našoj djeci biti još gore i teže nego nama te da se standard i kvaliteta života neće tako skoro popraviti. Nasuprot njima stoji 37% roditelja koji smatraju da će situacija ipak biti malo bolja te da će jednog dana njihova djeca voditi kvalitetniji i bogatiji život. Svega 9% roditelja smatra da će im biti isto kao i nama danas (bez obzira smatraju li da nam je dobro ili loše).
   Iako ova anketa nije dubinska, ukazuje na svojevrsni osjećaj beznađa u bolje sutra. Više od polovice roditelja više nema vjere u to da će političke i društvene elite stvoriti bolje uvjete života, ako ne za nas, onda barem za našu djecu.
   Kad nestane vjere, ostaje nada, koja prema mudroj poslovici umire posljednja. Mislim da nećemo pogriješiti ako u ime svih roditelja kažemo da se ipak nadamo da će naša djeca imati priliku školovati se na fakultetima u kojima se ispiti ne kupuju, dobiti dobar posao bez potrebe da se piše pismo barbi, biti plaćeni na vrijeme i u skladu sa svojim trudom i zalaganjem. Nadamo se da će moći od svog rada riješiti egzistencijalna pitanja prije 40. godine, da će moći kupiti stan uz pravedne kamate koje im neće iscrpiti zadnju kunu iz budžeta. Nadamo se da će naša djeca živjeti u državi koja štiti i čuva svoja prirodna i kulturna bogatstva, u državi koja proizvodi i ulaže u one koji znaju i mogu.
   Nadamo se da za našu djecu kazališna predstava, dobra knjiga ili posjet muzeju neće biti luksuz. Nadamo se da će jednog dana moći slobodno i javno izražavati svoju osobnost i stavove bez straha da će ih netko fizički ili verbalno napasti. 
   Nadamo se da će naša djeca našim unucima moći doista obećati bolje sutra te da njihova vjera u bolju budućnost neće biti pogažena i uzaludna.
   (JK) 
 Klinfo.hr 

4ccaae952d65c

Čak 54% roditelja smatra da njihova djeca neće živjeti bolje

<para>.</para>
<para>2. festival o pravima djece u četiri dana trajanja, od 18. do 21. studenoga u kinima multiplexa Blitz Cinestar u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Šibeniku, prikazat će niz filmova djece i mladih iz Hrvatske i svijeta. Jedinstveni izbor filmova mladih autora predstavit će gledateljima suvremeno stvaralaštvo djece.</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 KREATIVNI NATJEČAJ ZA DJECU I MLADE<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti i UNICEF-om povodom Festivala organizira likovni natječaj u novim medijima za učenike osnovnih i srednjih škola na temu 'TKO SAM JA? TKO SMO MI?'. Naime, organizatori Festivala pozivaju djecu i mlade da kroz nove medije podijele s javnošću priču o tome kako žive djeca i mladi u Hrvatskoj. Izbor fotografija ili digitalnih ilustracija  bit će predstavljen, kroz različite formate, tijekom Festivala u Muzeju suvremene umjetnosti. </para>
<para>Slike u digitalnim formatima pošaljite nam na adresu Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma bb, 10 000 Zagreb, s napomenom „za likovni natječaj Tko sam ja?/Tko smo mi?" najkasnije do ponedjeljka, 8. studenoga 2010.</para>
<para/>
<para>
 <ulink url="http://www.unicef.hr/show.jsp?page=172209">Više o natječaju</ulink>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Izvor: <ulink url="http://www.unicef.hr">www.unicef.hr</ulink>
</para>

Kreativni natječaj za djecu i mlade povodom 2. festivala o pravima djece Ovogodišnji, drugi po redu Festival o pravima djece organizira Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Uredom pravobraniteljice za djecu, Hrvatskim filmskim savezom, Hrvatskim društvom likovnih umjetnika, Muzejom suvremene umjetnosti i kinoprikazivačem Blitz Cinestar .
2. festival o pravima djece u četiri dana trajanja, od 18. do 21. studenoga u kinima multiplexa Blitz Cinestar u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Šibeniku, prikazat će niz filmova djece i mladih iz Hrvatske i svijeta. Jedinstveni izbor filmova mladih autora predstavit će gledateljima suvremeno stvaralaštvo djece.

   
   KREATIVNI NATJEČAJ ZA DJECU I MLADE
   
   Hrvatsko društvo likovnih umjetnika u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti i UNICEF-om povodom Festivala organizira likovni natječaj u novim medijima za učenike osnovnih i srednjih škola na temu 'TKO SAM JA? TKO SMO MI?'. Naime, organizatori Festivala pozivaju djecu i mlade da kroz nove medije podijele s javnošću priču o tome kako žive djeca i mladi u Hrvatskoj. Izbor fotografija ili digitalnih ilustracija  bit će predstavljen, kroz različite formate, tijekom Festivala u Muzeju suvremene umjetnosti. 
Slike u digitalnim formatima pošaljite nam na adresu Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Trg žrtava fašizma bb, 10 000 Zagreb, s napomenom „za likovni natječaj Tko sam ja?/Tko smo mi?" najkasnije do ponedjeljka, 8. studenoga 2010.


   Više o natječaju


   Izvor: www.unicef.hr
 Klinfo.hr 

4cca9d13a0254

Kreativni natječaj za djecu i mlade povodom 2. festivala o pravima djece

<para>Gotovo da nema trudnice koja se već u ranijem stadiju trudnoće nije pitala koliko će kilograma dobiti za vrijeme cijele trudnoće. Iako to i nije toliko važna stvar kada je u pitanju dijete i njegovo zdravlje, ono što je sigurno da prekomjerno povećanje tjelesne težine za vrijeme trudnoće, može sada i kasnije imati posljedice na vaše zdravlje i zdravlje djeteta. Dakle, pitanje je koliko kilograma smijete dobiti za vrijeme trudnoće?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Odgovor, naravno da nije tako jednostavan. Mnogo toga ovisi o tjelesnoj težini koju ste imali kada ste ostali trudni, te naravno odnosa vaše visine i težine(indeksa tjelesne mase). Ukoliko je vaš indeks tjelesne težine unutar granica normale, za vrijeme trudnoće trebali biste dobiti između 10 i 15 kilograma. U prvom tromjesečju trebali biste dobiti između pola i dva kilograma, a nakon toga pola kilograma svaki tjedan tijekom trudnoće, kako bi vaša beba imala osiguran optimalan rast i razvoj. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ukoliko prema indeksu tjelesne težine u trenutku začeća imate manju težinu od normalne, za vrijeme trudnoće trebali biste dobiti između 12 i 18 kilograma. Ako pak prema indeksu tjelesne mase imate previše kilograma, za vrijeme trudnoće trebali biste dobiti između šest i 10 kilograma. Spadate li u kategoriju pretjerano debelih osoba smijete dobiti između četiri i osam kilograma tijekom cijele trudnoće. Ukoliko ste trudni s blizancima i imate normalnu tjelesnu težinu možete dobiti između 14 i 23 kilograma, ako imate nešto viška kilograma smijete dobiti između 12 i 20 kilograma i ako ste pretjerano debeli smijete dobiti između 10 i 16 kilograma.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="47572cbe-35bd-11eb-b35d-0242ac120012" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Zdrava prehrana<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>No, kao što i biva, lakše je nešto reći i planirati, a teže je to učiniti. Činjenica je da gladovanje ili dijete ne dolaze u obzir, posebno sada kada jedete za dvoje. No, upravo ta tvrdnja da jedete za dvoje nije istinita, barem ne što se tiče duplih porcija hrane. U prvom tromjesečju, vaše tijelo gotovo da i ne treba unos dodatne količine kalorija od uobičajene, dok u sljedećih šest potrebno je dnevno u organizam unesti 300 kalorija više nego obično. Ipak, ono što je važnije je da jedete zdravu i raznovrsnu hranu, koja će vama i vašoj bebi dati sve potrebne sastojke za rast i razvoj, a od zdrave hrane sigurno nećete nakupiti prekomjernu težinu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Problemi zbog kilograma<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Što će se dogoditi ako dobijem više ili manje na težini od preporučene, sigurno jedno od vaših sljedećih pitanja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Istraživanja su pokazala žene koje prekomjerno povećaju tjelesnu mase za vrijeme trudnoće češće moraju biti podvrgnute carskom rezu. Također, nakon poroda mnogo teže će izgubiti nakupljene kilograme, a tijekom druge i treće trudnoće još će se više udebljati. Osim toga, prekomjerna težina može sa sobom nositi i brojne zdravstvene probleme, kao što je dijabetes i preeklampsija.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>S dobivanjem prekomjerne težine prilikom trudnoće, velike su šanse da će i beba biti veća nego što je uobičajeno, što može voditi pak komplikacijama na porodu i za majku i za dijete. Također, bebe čije majke započnu trudnoću s prekomjernom tjelesnom težinom, će vjerojatno od rođenja imati problema s prekomjernom tjelesnom težinom. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Žene koje započnu svoju trudnoću s prekomjernom tjelesnom težinom, češće će imati problema s dojenjem. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Stručnjaci navode razloge, a to su: slaba proizvodnja mlijeka i teže pozicioniranje za dojenje. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>S druge strane, žene koje započnu trudnoću s premalom tjelesnom težinom ili ne dobe dovoljno kilograma za vrijeme trudnoće, imaju povećan rizik od preranog poroda ili poroda bebe s premalom tjelesnom težinom (ispod 2,2 kilograma). Bebe s premalom tjelesnom težinom mogu imati brojne zdravstvene probleme, koji mogu biti i fatalni ako se beba rodi prerano. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3da7b332-35bd-11eb-81fa-0242ac120012" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Jedinstveni slučaj<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ono što treba zapamtiti je, da je svaka žena jedinstvena te je svaki slučaj individualan i da upravo opisani obrasci ne moraju se odnositi na vas, ali (i uvijek postoje ali) ovi podaci dobiveni su na temelju nekoliko desetljeća istraživanja i ne treba ih zanemariti. Istraživanja provedena 2009. godine od strane američkog Medicinskog instituta, nezavisne i neprofitne organizacije koju je osnovala američka Nacionalna akademija znanosti, došlo se do saznanja da barem polovica žena dobiva više ili manje kilograma tijekom trudnoće, nego što je preporučeno. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Većima žena s premalom težinom dobije preporučenu tjelesnu težinu, dok žene s normalnom tjelesnom težinom često dobiju više kilograma nego što je preporučeno. Također, većina žena s prekomjernom tjelesnom težinom, će dobiti mnogo više od preporučenih kilograma. Zbog toga upravo smjernice navedene u tekstu bi trebale dati liječnicima, ali i majkama upute na koji način podnijeti trudnoću bez pretjeranog ili premalog dobivanja na težini.  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>(vam)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Jedem li za dvoje? U prvom tromjesečju, vaše tijelo gotovo da i ne treba unos dodatne količine kalorija od uobičajene, dok u sljedećih šest potrebno je dnevno u organizam unesti 300 kalorija više nego obično Gotovo da nema trudnice koja se već u ranijem stadiju trudnoće nije pitala koliko će kilograma dobiti za vrijeme cijele trudnoće. Iako to i nije toliko važna stvar kada je u pitanju dijete i njegovo zdravlje, ono što je sigurno da prekomjerno povećanje tjelesne težine za vrijeme trudnoće, može sada i kasnije imati posljedice na vaše zdravlje i zdravlje djeteta. Dakle, pitanje je koliko kilograma smijete dobiti za vrijeme trudnoće?
   Odgovor, naravno da nije tako jednostavan. Mnogo toga ovisi o tjelesnoj težini koju ste imali kada ste ostali trudni, te naravno odnosa vaše visine i težine(indeksa tjelesne mase). Ukoliko je vaš indeks tjelesne težine unutar granica normale, za vrijeme trudnoće trebali biste dobiti između 10 i 15 kilograma. U prvom tromjesečju trebali biste dobiti između pola i dva kilograma, a nakon toga pola kilograma svaki tjedan tijekom trudnoće, kako bi vaša beba imala osiguran optimalan rast i razvoj. 
   Ukoliko prema indeksu tjelesne težine u trenutku začeća imate manju težinu od normalne, za vrijeme trudnoće trebali biste dobiti između 12 i 18 kilograma. Ako pak prema indeksu tjelesne mase imate previše kilograma, za vrijeme trudnoće trebali biste dobiti između šest i 10 kilograma. Spadate li u kategoriju pretjerano debelih osoba smijete dobiti između četiri i osam kilograma tijekom cijele trudnoće. Ukoliko ste trudni s blizancima i imate normalnu tjelesnu težinu možete dobiti između 14 i 23 kilograma, ako imate nešto viška kilograma smijete dobiti između 12 i 20 kilograma i ako ste pretjerano debeli smijete dobiti između 10 i 16 kilograma.
   
   


   
   


   
   Zdrava prehrana
   No, kao što i biva, lakše je nešto reći i planirati, a teže je to učiniti. Činjenica je da gladovanje ili dijete ne dolaze u obzir, posebno sada kada jedete za dvoje. No, upravo ta tvrdnja da jedete za dvoje nije istinita, barem ne što se tiče duplih porcija hrane. U prvom tromjesečju, vaše tijelo gotovo da i ne treba unos dodatne količine kalorija od uobičajene, dok u sljedećih šest potrebno je dnevno u organizam unesti 300 kalorija više nego obično. Ipak, ono što je važnije je da jedete zdravu i raznovrsnu hranu, koja će vama i vašoj bebi dati sve potrebne sastojke za rast i razvoj, a od zdrave hrane sigurno nećete nakupiti prekomjernu težinu. 
   Problemi zbog kilograma
   Što će se dogoditi ako dobijem više ili manje na težini od preporučene, sigurno jedno od vaših sljedećih pitanja. Istraživanja su pokazala žene koje prekomjerno povećaju tjelesnu mase za vrijeme trudnoće češće moraju biti podvrgnute carskom rezu. Također, nakon poroda mnogo teže će izgubiti nakupljene kilograme, a tijekom druge i treće trudnoće još će se više udebljati. Osim toga, prekomjerna težina može sa sobom nositi i brojne zdravstvene probleme, kao što je dijabetes i preeklampsija.
   S dobivanjem prekomjerne težine prilikom trudnoće, velike su šanse da će i beba biti veća nego što je uobičajeno, što može voditi pak komplikacijama na porodu i za majku i za dijete. Također, bebe čije majke započnu trudnoću s prekomjernom tjelesnom težinom, će vjerojatno od rođenja imati problema s prekomjernom tjelesnom težinom. Žene koje započnu svoju trudnoću s prekomjernom tjelesnom težinom, češće će imati problema s dojenjem. Stručnjaci navode razloge, a to su: slaba proizvodnja mlijeka i teže pozicioniranje za dojenje. 
   S druge strane, žene koje započnu trudnoću s premalom tjelesnom težinom ili ne dobe dovoljno kilograma za vrijeme trudnoće, imaju povećan rizik od preranog poroda ili poroda bebe s premalom tjelesnom težinom (ispod 2,2 kilograma). Bebe s premalom tjelesnom težinom mogu imati brojne zdravstvene probleme, koji mogu biti i fatalni ako se beba rodi prerano. 
   
   


   
   


   
   Jedinstveni slučaj
   Ono što treba zapamtiti je, da je svaka žena jedinstvena te je svaki slučaj individualan i da upravo opisani obrasci ne moraju se odnositi na vas, ali (i uvijek postoje ali) ovi podaci dobiveni su na temelju nekoliko desetljeća istraživanja i ne treba ih zanemariti. Istraživanja provedena 2009. godine od strane američkog Medicinskog instituta, nezavisne i neprofitne organizacije koju je osnovala američka Nacionalna akademija znanosti, došlo se do saznanja da barem polovica žena dobiva više ili manje kilograma tijekom trudnoće, nego što je preporučeno. 
   Većima žena s premalom težinom dobije preporučenu tjelesnu težinu, dok žene s normalnom tjelesnom težinom često dobiju više kilograma nego što je preporučeno. Također, većina žena s prekomjernom tjelesnom težinom, će dobiti mnogo više od preporučenih kilograma. Zbog toga upravo smjernice navedene u tekstu bi trebale dati liječnicima, ali i majkama upute na koji način podnijeti trudnoću bez pretjeranog ili premalog dobivanja na težini.  
   

(vam)
 Va.M. 

Jedem li za dvoje?

<para> Obično do kašlja dolazi kada se sekret nakupi u dušniku i područjima oko njega. Čest i neprestani kronični kašalj javlja se kod određenih oboljenja (astme, bronhitisa i slično).</para>
<para>Ukoliko dijete kašlje, važno je otkriti uzroke, odnosno oboljenje zbog kojeg se kašalj javlja. Svakako posjetite liječnika te pripazite da dijete nije izloženo cigaretnom dimu i prašini. Neka redovito pere ruke, a osobito ako se radi o bolesti gornjeg dišnog sustava.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prije no što je došlo do procvata farmaceutske industrije i na tržištu se pojavili sirupi i drugi lijekovi za ublažavanje kašlja, ljudi su se koristili prirodnim tj. kućnim lijekovima. Donosimo nekoliko tradicionalnih prirodnih lijekova za kašalj.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- U jednu žličicu prirodnog meda dodajte prstohvat bijelog papra te ga konzumirajte 2-3 puta dnevno kroz 4 do 5 dana. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Kada u med dodate crni papar, on će omekšati sekret i natjerati tijelo da ga iskašljavanjem izbacuje, pa on također pomaže u liječenju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Ukoliko je kašalj popraćen prehladom, pijte čaj od đumbira 3-4 puta dnevno, a ako je moguće jedite sirovi đumbirov oraščić koji smiruje kašalj. Dobar je i rashlađeni čaj od maline s medom. Od ostalih napitaka tu je i svježe ocijeđen juice u kojem rastopite dvije žličice meda. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Domaći sirup protiv kašlja može se napraviti tako da sok pečenog crvenog luka pomiješate sa čajem od biljke gavez i meda. Ovaj sirup pijte svakodnevno i kašalj bi se trebao smiriti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Pomiješajte 1-2 čajne žličice kurkuma začina s toplim mlijekom i pijte ga dva puta dnevno kod kašlja s bakterijskim uzročnikom. Unutar dva dana kašalj bi se trebao smiriti i potom u potpunosti nestati.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Više puta dnevno dobro je ispirati grlo toplom vodom u koju je dodana sol. Ovaj postupak čisti sekret nakupljen u grlu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- 5 ml soka od luka pomiješajte sa čistim medom. Ovu mješavinu konzumirajte dva puta dnevno kako bi smirili nadražaj kašlja i vlažili grlo. Ovo je jedan od najboljih prirodnih lijekova protiv kašlja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Uzmite 5 ml svježeg bosiljka (idealno tzv. svetog bosiljka ili Tulsi bosiljka, ali poslužit će i "hrvatski") te ga pomiješajte sa 10 ml meda. ovaj pripravak konzumirajte barem dva puta dnevno.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Stavite kurkuma začin u toplu vodu i inhalirajte pare.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Za ublažavanje i liječnje kašlja pomoći će i pasta napravljena od 1/4 čajne žličice crvene papričice, 1/4 čajne žličice smrvljenog đumbira, 1 čajne žličice jabučnog octa, 1 žličice meda i 2 žličice vode. Ove sastojke dobro promiješajte i konzumirajte po jednu žličicu kada dobijete napad kašlja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Za one manje osjetljivog želuca, protiv kašlja se preporuča i 2-3 režnja češnjaka koje treba izgnječiti zajedno s klinčićem. Sve zajedno stavi se u čašu mlijeka ili vode te kuha tako dugo dok se količina isparavanjem ne prepolovi. Nakon toga mješavina se treba procijediti i u tekućinu dodati malo šećera za bolji okus. Ovaj lijek konzumira se dva puta dnevno kroz minimalno tjedan dana.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Najjednostavniji lijek je i kipuća voda i inhaliranje para. Ovaj postupak bi trebao olakšati kasnije izbacivanje sluzi iz dišnog sustava. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Glavicu luka skuhajte u vodi i popijte tekućinu koju možete zasladiti šećerom za bolji okus. U tekućinu možete dodati i sok od limuna i med. Isto tako, prerezanu glavicu luka možete premazati medom i staviti je na tavicu tj. na laganu vatru. Nakon nekoliko minuta, skinite med s luka i držite ga u ustima neko vrijeme. Pustite da progutani med odradi svoje, te nemojte piti vodu barem pola sata nakon uzimanja ovog prirodnog lijeka.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- U kipuću vodu stavite tri režnja češnjaka, jednu žličicu origana i ostavite da vrije 4-5 minuta. Ovaj napitak pijte kao takav ili ga dodajte u mlijeko i sve zajedno pijte tijekom dana.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- U malo vode (1/4 šalice) dodajte 2 žličice meda, sok od polovice limuna, malo cimeta i list eukaliptusa. Kada malo odstoji, napitak popijte i ublažite kašalj.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Listove eukaliptusa možete prokuhati u vodi i potom inhalirati pare kroz 10-tak minuta.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Prirodni lijekovi protiv kašlja Kašalj je jedan od načina pomoću kojeg tijelo izbacuje tvari koje ometaju prolazak zraka kroz dišne organe te ih na taj način štiti.  Obično do kašlja dolazi kada se sekret nakupi u dušniku i područjima oko njega. Čest i neprestani kronični kašalj javlja se kod određenih oboljenja (astme, bronhitisa i slično).
Ukoliko dijete kašlje, važno je otkriti uzroke, odnosno oboljenje zbog kojeg se kašalj javlja. Svakako posjetite liječnika te pripazite da dijete nije izloženo cigaretnom dimu i prašini. Neka redovito pere ruke, a osobito ako se radi o bolesti gornjeg dišnog sustava.
   Prije no što je došlo do procvata farmaceutske industrije i na tržištu se pojavili sirupi i drugi lijekovi za ublažavanje kašlja, ljudi su se koristili prirodnim tj. kućnim lijekovima. Donosimo nekoliko tradicionalnih prirodnih lijekova za kašalj.
   - U jednu žličicu prirodnog meda dodajte prstohvat bijelog papra te ga konzumirajte 2-3 puta dnevno kroz 4 do 5 dana. 
   - Kada u med dodate crni papar, on će omekšati sekret i natjerati tijelo da ga iskašljavanjem izbacuje, pa on također pomaže u liječenju.
   - Ukoliko je kašalj popraćen prehladom, pijte čaj od đumbira 3-4 puta dnevno, a ako je moguće jedite sirovi đumbirov oraščić koji smiruje kašalj. Dobar je i rashlađeni čaj od maline s medom. Od ostalih napitaka tu je i svježe ocijeđen juice u kojem rastopite dvije žličice meda. 
   - Domaći sirup protiv kašlja može se napraviti tako da sok pečenog crvenog luka pomiješate sa čajem od biljke gavez i meda. Ovaj sirup pijte svakodnevno i kašalj bi se trebao smiriti.
   - Pomiješajte 1-2 čajne žličice kurkuma začina s toplim mlijekom i pijte ga dva puta dnevno kod kašlja s bakterijskim uzročnikom. Unutar dva dana kašalj bi se trebao smiriti i potom u potpunosti nestati.
   - Više puta dnevno dobro je ispirati grlo toplom vodom u koju je dodana sol. Ovaj postupak čisti sekret nakupljen u grlu.
   - 5 ml soka od luka pomiješajte sa čistim medom. Ovu mješavinu konzumirajte dva puta dnevno kako bi smirili nadražaj kašlja i vlažili grlo. Ovo je jedan od najboljih prirodnih lijekova protiv kašlja.
   - Uzmite 5 ml svježeg bosiljka (idealno tzv. svetog bosiljka ili Tulsi bosiljka, ali poslužit će i "hrvatski") te ga pomiješajte sa 10 ml meda. ovaj pripravak konzumirajte barem dva puta dnevno.
   - Stavite kurkuma začin u toplu vodu i inhalirajte pare.
   - Za ublažavanje i liječnje kašlja pomoći će i pasta napravljena od 1/4 čajne žličice crvene papričice, 1/4 čajne žličice smrvljenog đumbira, 1 čajne žličice jabučnog octa, 1 žličice meda i 2 žličice vode. Ove sastojke dobro promiješajte i konzumirajte po jednu žličicu kada dobijete napad kašlja. 
   - Za one manje osjetljivog želuca, protiv kašlja se preporuča i 2-3 režnja češnjaka koje treba izgnječiti zajedno s klinčićem. Sve zajedno stavi se u čašu mlijeka ili vode te kuha tako dugo dok se količina isparavanjem ne prepolovi. Nakon toga mješavina se treba procijediti i u tekućinu dodati malo šećera za bolji okus. Ovaj lijek konzumira se dva puta dnevno kroz minimalno tjedan dana.
   - Najjednostavniji lijek je i kipuća voda i inhaliranje para. Ovaj postupak bi trebao olakšati kasnije izbacivanje sluzi iz dišnog sustava. 
   - Glavicu luka skuhajte u vodi i popijte tekućinu koju možete zasladiti šećerom za bolji okus. U tekućinu možete dodati i sok od limuna i med. Isto tako, prerezanu glavicu luka možete premazati medom i staviti je na tavicu tj. na laganu vatru. Nakon nekoliko minuta, skinite med s luka i držite ga u ustima neko vrijeme. Pustite da progutani med odradi svoje, te nemojte piti vodu barem pola sata nakon uzimanja ovog prirodnog lijeka.
   - U kipuću vodu stavite tri režnja češnjaka, jednu žličicu origana i ostavite da vrije 4-5 minuta. Ovaj napitak pijte kao takav ili ga dodajte u mlijeko i sve zajedno pijte tijekom dana.
   - U malo vode (1/4 šalice) dodajte 2 žličice meda, sok od polovice limuna, malo cimeta i list eukaliptusa. Kada malo odstoji, napitak popijte i ublažite kašalj.
   - Listove eukaliptusa možete prokuhati u vodi i potom inhalirati pare kroz 10-tak minuta.
   (JK)
 Klinfo.hr 

4cc937069163d

Prirodni lijekovi protiv kašlja

<para>. Čak je i jedno nizozemsko istraživanje dokazalo da introvertirani ljudi doista češće biraju fakultete znanstvenog usmjerenja.</para>
<para>Sramežljivim ljudima odgovara znanstveni poziv te se prirodoslovno-matematičkim predmetima priklanjaju još u srednjoj školi. Brbljavi pojedinci koji su iznimno komunikativni i otvoreni, prirodnih će se predmeta riješiti prvom prilikom, čak i kada su u njima dobri i postižu uspjehe. Nizozemsko istraživanje to je dokazalo i potaklo pitanje: trebaju li profesori i učitelji poticati i usmjeravati mlade prema školskim predmetima i budućim zanimanjima koja odgovaraju njihovoj osobnosti?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Hanke Korpershoek i njezini kolege sa Sveučilišta u Groningenu, pratili su 4.000 nizozemskih studenata tijekom njihova obrazovanja. Studenti su prolazili niz testiranja osobnosti, a rezultati su pokazali da je na izbor srednjoškolskih predmeta u njihovoj 15. godini najviše utjecala njihova osobnost. Učenici koji su odabirali prirodoslovno-matematičke predmete bili su manje otvoreni i komunikativni od učenika koji su izabirali društveno-humanističke predmete. Istovremeno, introvertirani učenici postizali su bolje rezultate na testovima savjesnosti i emocionalne stabilnosti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ovo je prvo istraživanje koje se bavilo načinima na koje osobnost utječe na izbor školskih predmeta, a time i budućih zanimanja kod djece i mladih. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>I sama dr. Korpershoek bila je iznenađena da su rezultati potvrdili stereotip prema kojem povučeni i tihi učenici biraju znanstvena zanimanja, te da se taj izbor događa već u dobi od 15 godina. Cilj njezina istraživanja je potaknuti profesore da više pažnje posvete karakternim osobinama svakog učenika te da mu pomognu da bude uspješan u onim predmetima koji ga mogu dovesti do njegova omiljenog zanimanja jednog dana. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Sociolozi, pedagozi i neki drugi stručnjaci neće se složiti s ovakvim stereotipima, jer osim osobnosti i urođenih karakternih osobina, svaki čovjek oblikuje se i s obzirom na okolnosti u kojima odrasta. Stoga je neprihvatljivo unaprijed sugerirati da će samo oni povučeniji biti dobri znanstvenici, a oni komunikativniji dobri novinari ili pisci.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ekonomski stručnjaci kazat će da znanstvena prirodoslovna i inženjerska zanimanja moraju biti predstavljena svim učenicima i privući što više budućih znanstvenika, jer upravo inovacije na tim poljima pokreću gospodarstvo i daju određenu prednost pojedinim ekonomijama.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Sramežljivi i povučeni učenici biraju znanstvena zanimanja? Postoji mišljenje da su introvertirane osobe bolji znanstvenici i inženjeri, odnosno da su oni koji pokazuju manje socijalnih vještina možda inteligentniji, ali upravo zbog toga i manje otvoreni i nepodobni za zanimanja koja zahtijevaju komunikaciju i interakciju s ljudima . Čak je i jedno nizozemsko istraživanje dokazalo da introvertirani ljudi doista češće biraju fakultete znanstvenog usmjerenja.
Sramežljivim ljudima odgovara znanstveni poziv te se prirodoslovno-matematičkim predmetima priklanjaju još u srednjoj školi. Brbljavi pojedinci koji su iznimno komunikativni i otvoreni, prirodnih će se predmeta riješiti prvom prilikom, čak i kada su u njima dobri i postižu uspjehe. Nizozemsko istraživanje to je dokazalo i potaklo pitanje: trebaju li profesori i učitelji poticati i usmjeravati mlade prema školskim predmetima i budućim zanimanjima koja odgovaraju njihovoj osobnosti?
   Hanke Korpershoek i njezini kolege sa Sveučilišta u Groningenu, pratili su 4.000 nizozemskih studenata tijekom njihova obrazovanja. Studenti su prolazili niz testiranja osobnosti, a rezultati su pokazali da je na izbor srednjoškolskih predmeta u njihovoj 15. godini najviše utjecala njihova osobnost. Učenici koji su odabirali prirodoslovno-matematičke predmete bili su manje otvoreni i komunikativni od učenika koji su izabirali društveno-humanističke predmete. Istovremeno, introvertirani učenici postizali su bolje rezultate na testovima savjesnosti i emocionalne stabilnosti.
   Ovo je prvo istraživanje koje se bavilo načinima na koje osobnost utječe na izbor školskih predmeta, a time i budućih zanimanja kod djece i mladih. 
   I sama dr. Korpershoek bila je iznenađena da su rezultati potvrdili stereotip prema kojem povučeni i tihi učenici biraju znanstvena zanimanja, te da se taj izbor događa već u dobi od 15 godina. Cilj njezina istraživanja je potaknuti profesore da više pažnje posvete karakternim osobinama svakog učenika te da mu pomognu da bude uspješan u onim predmetima koji ga mogu dovesti do njegova omiljenog zanimanja jednog dana. 
   Sociolozi, pedagozi i neki drugi stručnjaci neće se složiti s ovakvim stereotipima, jer osim osobnosti i urođenih karakternih osobina, svaki čovjek oblikuje se i s obzirom na okolnosti u kojima odrasta. Stoga je neprihvatljivo unaprijed sugerirati da će samo oni povučeniji biti dobri znanstvenici, a oni komunikativniji dobri novinari ili pisci.
   Ekonomski stručnjaci kazat će da znanstvena prirodoslovna i inženjerska zanimanja moraju biti predstavljena svim učenicima i privući što više budućih znanstvenika, jer upravo inovacije na tim poljima pokreću gospodarstvo i daju određenu prednost pojedinim ekonomijama.
   (JK)
   
 Klinfo.hr 

4cc81d94569ee

Sramežljivi i povučeni učenici biraju znanstvena zanimanja?

<para> Popularna kultura komunicira djeci da ako neka životna situacija nije zabavna, lagodna ili zanimljiva, da nije vrijedna pažnje. A ako ih umara, dosađuje im ili izaziva nelagodu, bolje da je ni ne pokušavaju riješiti.</para>
<para>Poruke u pjesmama, prava i privilegije koje si prisvajaju neki profesionalni sportaši ili, primjerice, bahato i razmaženo ponašanje filmskih zvijezda, izražavaju ono što bi većina ljudi nazvala manjak odgovornosti prema onima koji ih obožavaju - djeci. Djeca pak njihove poruke shvaćaju na način da biti odgovoran i odgovorno se ponašati jednostavno nije cool.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ipak, djeca će prije ili kasnije naučiti da stvarni svijet odraslih ljudi ne funkcionira na taj način i da je malo toga servirano bez truda i ustrajnosti. Kako bi ih pripremili na taj stvarni svijet, jedna od najdragocjenijih lekcija koju ih možemo naučiti je da ponekad moraju zagristi i pretrpjeti te odgovorno svoje pothvate privesti kraju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Biti odgovoran pojedinac u jednom dijelu znači biti spreman prihvatiti da postoji niz stvari u životu koje ne želimo ili ne volimo raditi, ali ih radimo jer moramo. Koliko samo stvari roditelji čine za svoju djecu, a radije ih ne bi jer im izazivaju strah, neugodu i zamor? Ponekad doista nemamo volje, nakon stresnog i napornog dana, tri sata razvoziti djecu po gradu na razne izvanškolske aktivnosti, a kod kuće nas još čeka hrpa rublja za oprati i izglačati. Neda nam se, ali moramo, jer je to naš posao kao roditelja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Djecu treba naučiti da i oni imaju svoj posao, pri čemu mislimo na učenje i školske obaveze, kućne obaveze, obaveze prema vršnjacima i ljudima oko sebe, obaveze prema samima sebi. Treba ih naučiti da život danas i u budućnosti, često uključuje obavljanje stvari koje neće voljeti ili željeti. Zato bi umjesto prigovaranja, cendranja i uzmicanja, jednostavno trebali obaviti svoje zadatke tj. ono što se mora.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Odgovornost uključuje trud, upornost i strpljenje. Kada nešto radimo, trebali bismo se truditi da to napravimo najbolje što možemo. Trebamo imati ustrajnost, upornost i strpljenje da nešto napravimo do kraja i vidimo vlastite rezultate. Time si povećavamo šansu da na kraju uživamo u rezultatima i profitiramo na nekom polju života.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Naravno, lakše je sve ovo naborojiti u teoriji nego u stvarnosti naučiti djecu da zagrizu u nešto što im se ne sviđa, da ustraju i naprave do kraja. Termin koji roditelji mogu upotrijebiti kada objašnjavaju djeci što znači biti odgovoran, je - "izdrži". Dozvolite im da sami nabroje stvari koje ne vole raditi, a moraju (npr. pisati zadaću, čistiti sobu, oprati suđe i slično). Potaknite ih na dijalog na način da sami uvide prednost obavljanja nekog zadatka. Kada sami "otkriju" koliko će im nešto donijeti dobrobiti, kada im prepustimo da sami odrede što je zapravo dobro za njih, lakše će se natjerati da odgovorno pristupe zadacima koje ne vole, ali ih moraju napraviti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nije dovoljno reći "napravi to jer moraš". Kao i kod svih problema u odgoju, djeci trebamo objasniti zašto se nešto mora, koje su posljedice u slučaju da se nešto ili netko zanemari, a koje su prednosti ako se napravi. Kada im damo šansu da se ponašaju kao odgovorni mladi ljudi i otvorimo im prostor da sami donesu odgovornu odluku za sebe, najvjerojatnije će tako i postupiti.  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Djeca i odgovornost Popularna kultura prenosi djeci vrlo nezdrave poruke o odgovornosti. Obzirom da fokus stavlja i promovira blještavi stil života bogatih i slavnih, stvara sugestiju da bi život trebao biti zabava.  Popularna kultura komunicira djeci da ako neka životna situacija nije zabavna, lagodna ili zanimljiva, da nije vrijedna pažnje. A ako ih umara, dosađuje im ili izaziva nelagodu, bolje da je ni ne pokušavaju riješiti.
Poruke u pjesmama, prava i privilegije koje si prisvajaju neki profesionalni sportaši ili, primjerice, bahato i razmaženo ponašanje filmskih zvijezda, izražavaju ono što bi većina ljudi nazvala manjak odgovornosti prema onima koji ih obožavaju - djeci. Djeca pak njihove poruke shvaćaju na način da biti odgovoran i odgovorno se ponašati jednostavno nije cool.
   Ipak, djeca će prije ili kasnije naučiti da stvarni svijet odraslih ljudi ne funkcionira na taj način i da je malo toga servirano bez truda i ustrajnosti. Kako bi ih pripremili na taj stvarni svijet, jedna od najdragocjenijih lekcija koju ih možemo naučiti je da ponekad moraju zagristi i pretrpjeti te odgovorno svoje pothvate privesti kraju.
   Biti odgovoran pojedinac u jednom dijelu znači biti spreman prihvatiti da postoji niz stvari u životu koje ne želimo ili ne volimo raditi, ali ih radimo jer moramo. Koliko samo stvari roditelji čine za svoju djecu, a radije ih ne bi jer im izazivaju strah, neugodu i zamor? Ponekad doista nemamo volje, nakon stresnog i napornog dana, tri sata razvoziti djecu po gradu na razne izvanškolske aktivnosti, a kod kuće nas još čeka hrpa rublja za oprati i izglačati. Neda nam se, ali moramo, jer je to naš posao kao roditelja. 
   Djecu treba naučiti da i oni imaju svoj posao, pri čemu mislimo na učenje i školske obaveze, kućne obaveze, obaveze prema vršnjacima i ljudima oko sebe, obaveze prema samima sebi. Treba ih naučiti da život danas i u budućnosti, često uključuje obavljanje stvari koje neće voljeti ili željeti. Zato bi umjesto prigovaranja, cendranja i uzmicanja, jednostavno trebali obaviti svoje zadatke tj. ono što se mora.
   Odgovornost uključuje trud, upornost i strpljenje. Kada nešto radimo, trebali bismo se truditi da to napravimo najbolje što možemo. Trebamo imati ustrajnost, upornost i strpljenje da nešto napravimo do kraja i vidimo vlastite rezultate. Time si povećavamo šansu da na kraju uživamo u rezultatima i profitiramo na nekom polju života.
   Naravno, lakše je sve ovo naborojiti u teoriji nego u stvarnosti naučiti djecu da zagrizu u nešto što im se ne sviđa, da ustraju i naprave do kraja. Termin koji roditelji mogu upotrijebiti kada objašnjavaju djeci što znači biti odgovoran, je - "izdrži". Dozvolite im da sami nabroje stvari koje ne vole raditi, a moraju (npr. pisati zadaću, čistiti sobu, oprati suđe i slično). Potaknite ih na dijalog na način da sami uvide prednost obavljanja nekog zadatka. Kada sami "otkriju" koliko će im nešto donijeti dobrobiti, kada im prepustimo da sami odrede što je zapravo dobro za njih, lakše će se natjerati da odgovorno pristupe zadacima koje ne vole, ali ih moraju napraviti.
   Nije dovoljno reći "napravi to jer moraš". Kao i kod svih problema u odgoju, djeci trebamo objasniti zašto se nešto mora, koje su posljedice u slučaju da se nešto ili netko zanemari, a koje su prednosti ako se napravi. Kada im damo šansu da se ponašaju kao odgovorni mladi ljudi i otvorimo im prostor da sami donesu odgovornu odluku za sebe, najvjerojatnije će tako i postupiti.  
   (JK)
   
 Klinfo.hr 

4cc80ec567177

Djeca i odgovornost

<para>Roditelji se boje autizma kod svog djeteta, i s pravom. Misteriozan i kompleksan poremećaj mozga, čiji je uzrok još nepoznat, uništava djetetovu sposobnost da govori i komunicira s drugima. Djeci se autizam obično ne dijagnosticira prije druge godine života, no neka djeca počinju pokazivati znakove autizma i prije toga. Postoji li kod vašeg djeteta rizik od autizma? Što biste sve trebali znati i na što morate obratiti pozornost za cbsnews.com otkrila je stručnjakinja za autizam Rebecca Landa, dr.med., direktorica Centra za autizam i srodne poremećaje na Kennedy Krieger Institutu u Baltimoreu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nema povezivanja<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Čak i ako su premala da pričaju, tipična djeca rade sve i svašta kako bi privukli pažnju svojih skrbnika. Oni se smiješe, tepajku, miču rukama i nogama, itd. Dijete koje ne čini nikakav napor da se poveže s drugima može biti autistično.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Loš kontakt očima<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Bebe u dobi od  dva mjeseca već bi trebale početi stvarati kontakt očima. Do dobi od jedne ili dvije godine, ako vaše dijete izgleda više zainteresirano za gleda u stvari (uključujući i usta), mnogo više nego u oči, to je znak koji bi mogao pokazivati da je autistično. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="41d4e410-35be-11eb-8d68-0242ac130033" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Gdje su riječi?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Guuguu-gaagaa nije samo slatko. To je način na koji vam vaše dijete pokazuje da se jezične vještine razvijaju. Ako vaše dijete ne tepa i guguće do svojeg šestog mjeseca života ili guguće i besmisleno brblja dosta nakon što je već trebao početi koristiti riječi -  on / ona možda ima autizam ili sličan problem.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nema prepoznavanja imena<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>S šest mjeseci starosti dijete bi već trebalo brzo pogledati kada netko zove njegovo ime. Oglušuje li se vaše dijete na vaše pozive ili vas pogleda samo jako rijetko? To je znak upozorenja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Pokaži mi osmjeh<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nasmiješite se djetetu i ono bi vam trebalo uzvratiti osmjehom – barem većinu vremena. Bebe to rade već s dva mjeseca. Alarmirati bi vas trebalo ako dijete uopće ne uzvraća osmjeh i smijanje. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Čudno postavljanje igrački<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Djeca s autizmom često će raditi čudne stvari sa svojim igračkama. Možda će ih vrtjeti, tresti ili poslagati – i to će činiti bez ikakvog smisla i svrhe. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="4d2d69c2-35be-11eb-8d70-0242ac130033" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Mahanje rukama<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Učestalo mahanje rukama bez nekog posebnog razloga je znak upozorenja na autizam. No, i drugi čudni pokreti tijela ili poze isto mogu biti znak nevolje. Ukočuje li vaše djetete često noge ili ruke? Okreće li često zglobove na rukama?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Hodanje na prstima<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Većina djece hoda po prstima kada još ne može samo hodati i obilazi oko stola ili kauča. Neka djeca to čine i kasnije, ali iz zabave. No, ako vaše dijete hoda na prstima većinu vremena, ili ako se čini da ne može podnijeti da mu je cijelo stopalo na tlu, trebali biste se zabrinuti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ponavljanje riječi <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Je li vaše dijete vaša osobna jeka, redovito ponavljajući dijelove ili sve riječi koje izgovorite? To je razlog za zabrinutost. Neka djeca radije ponavljaju sve s TV programa ili reklame nego li da sami pomoću riječi komuniciraju s drugima. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Imitacija, imitacija <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Bebe i mala djeca vole oponašati postupke drugih. Tako se oni nauče smijati, jesti i igrati. Dijete koje pokazuje znakove autizma, druge oponaša jako rijetko. Umjesto toga, oni samo promatraju, a ne oponašaju. A kada djeca s autizmom i počnu oponašati druge, oni iz toga ne naprave društvenu igru.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="55ff3e68-35be-11eb-9f83-0242ac130033" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ima još nekoliko znakova na koje biste trebali obratiti pozornost: <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<itemizedlist>
 <listitem>
 <para>Dijete je nezahtjevno, gotovo ništa ne traži i uzima ponuđeno, samo se poslužuje onime što želi.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ne boji se nepoznatih osoba ni s navršenih godinu dana.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ne obraća pažnju na odlazak majke ili bliske osobe iz prostorije ni s navršene 2 godine. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Ne igra se igara pretvaranja i ne koristi igračke kao zamjene za predmete. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Pokazuje izljeve bijesa bez posebnog, jasnog razloga. </para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Pokazuje opsesivne interese za pojedine objekte i podražaje.</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>Jako se veže za dnevne rutine i ne prihvaća promjene. </para>
 </listitem>
</itemizedlist>
<para>Naravno, u pravilu neki od ovih znakova sam za sebe ne mora značiti ništa (ili može biti znak nekog drugog poremećaja), no, ako se javlja više znakova obratite se svom liječniku. I to što je ranije to bolje. Znanstveno je dokazano da se ciljanom ranom intervencijom značajno može poboljšati životni ishod osobe s autizmom. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Autizam: znakovi upozorenja koje bi svaki roditelj trebao znati Znanstveno je dokazano da se ciljanom ranom intervencijom značajno može poboljšati životni ishod osobe s autizmom Roditelji se boje autizma kod svog djeteta, i s pravom. Misteriozan i kompleksan poremećaj mozga, čiji je uzrok još nepoznat, uništava djetetovu sposobnost da govori i komunicira s drugima. Djeci se autizam obično ne dijagnosticira prije druge godine života, no neka djeca počinju pokazivati znakove autizma i prije toga. Postoji li kod vašeg djeteta rizik od autizma? Što biste sve trebali znati i na što morate obratiti pozornost za cbsnews.com otkrila je stručnjakinja za autizam Rebecca Landa, dr.med., direktorica Centra za autizam i srodne poremećaje na Kennedy Krieger Institutu u Baltimoreu.
   Nema povezivanja
   Čak i ako su premala da pričaju, tipična djeca rade sve i svašta kako bi privukli pažnju svojih skrbnika. Oni se smiješe, tepajku, miču rukama i nogama, itd. Dijete koje ne čini nikakav napor da se poveže s drugima može biti autistično.
   Loš kontakt očima
   Bebe u dobi od  dva mjeseca već bi trebale početi stvarati kontakt očima. Do dobi od jedne ili dvije godine, ako vaše dijete izgleda više zainteresirano za gleda u stvari (uključujući i usta), mnogo više nego u oči, to je znak koji bi mogao pokazivati da je autistično. 
   
   


   
   


   
   Gdje su riječi?
   Guuguu-gaagaa nije samo slatko. To je način na koji vam vaše dijete pokazuje da se jezične vještine razvijaju. Ako vaše dijete ne tepa i guguće do svojeg šestog mjeseca života ili guguće i besmisleno brblja dosta nakon što je već trebao početi koristiti riječi -  on / ona možda ima autizam ili sličan problem.
   Nema prepoznavanja imena
   S šest mjeseci starosti dijete bi već trebalo brzo pogledati kada netko zove njegovo ime. Oglušuje li se vaše dijete na vaše pozive ili vas pogleda samo jako rijetko? To je znak upozorenja. 
   Pokaži mi osmjeh
   Nasmiješite se djetetu i ono bi vam trebalo uzvratiti osmjehom – barem većinu vremena. Bebe to rade već s dva mjeseca. Alarmirati bi vas trebalo ako dijete uopće ne uzvraća osmjeh i smijanje. 
   Čudno postavljanje igrački
   Djeca s autizmom često će raditi čudne stvari sa svojim igračkama. Možda će ih vrtjeti, tresti ili poslagati – i to će činiti bez ikakvog smisla i svrhe. 
   
   


   
   


   
   Mahanje rukama
   Učestalo mahanje rukama bez nekog posebnog razloga je znak upozorenja na autizam. No, i drugi čudni pokreti tijela ili poze isto mogu biti znak nevolje. Ukočuje li vaše djetete često noge ili ruke? Okreće li često zglobove na rukama?
   Hodanje na prstima
   Većina djece hoda po prstima kada još ne može samo hodati i obilazi oko stola ili kauča. Neka djeca to čine i kasnije, ali iz zabave. No, ako vaše dijete hoda na prstima većinu vremena, ili ako se čini da ne može podnijeti da mu je cijelo stopalo na tlu, trebali biste se zabrinuti. 
   Ponavljanje riječi 
   Je li vaše dijete vaša osobna jeka, redovito ponavljajući dijelove ili sve riječi koje izgovorite? To je razlog za zabrinutost. Neka djeca radije ponavljaju sve s TV programa ili reklame nego li da sami pomoću riječi komuniciraju s drugima. 
   Imitacija, imitacija 
   Bebe i mala djeca vole oponašati postupke drugih. Tako se oni nauče smijati, jesti i igrati. Dijete koje pokazuje znakove autizma, druge oponaša jako rijetko. Umjesto toga, oni samo promatraju, a ne oponašaju. A kada djeca s autizmom i počnu oponašati druge, oni iz toga ne naprave društvenu igru.
   
   


   
   


   
   Ima još nekoliko znakova na koje biste trebali obratiti pozornost: 


   
      Dijete je nezahtjevno, gotovo ništa ne traži i uzima ponuđeno, samo se poslužuje onime što želi.
   
   
      Ne boji se nepoznatih osoba ni s navršenih godinu dana.
   
   
      Ne obraća pažnju na odlazak majke ili bliske osobe iz prostorije ni s navršene 2 godine. 
   
   
      Ne igra se igara pretvaranja i ne koristi igračke kao zamjene za predmete. 
   
   
      Pokazuje izljeve bijesa bez posebnog, jasnog razloga. 
   
   
      Pokazuje opsesivne interese za pojedine objekte i podražaje.
   
   
      Jako se veže za dnevne rutine i ne prihvaća promjene. 
   

Naravno, u pravilu neki od ovih znakova sam za sebe ne mora značiti ništa (ili može biti znak nekog drugog poremećaja), no, ako se javlja više znakova obratite se svom liječniku. I to što je ranije to bolje. Znanstveno je dokazano da se ciljanom ranom intervencijom značajno može poboljšati životni ishod osobe s autizmom. 
   
 žena.hr 

Autizam: znakovi upozorenja koje bi svaki roditelj trebao znati

<para>.</para>
<para>Konferencija Playbrand: Djeca – mali veliki potrošači održat će se 19. studenog 2010. u Zagrebu i okupit će brojne stručnjake poput Suzane Kulaš, Damira Ciglara, Tatjane Rajković, Mirele Španjol Marković, Vitomire Lončar, Zvonimira Pavleka, Dubravke Miljković i Davora Tolića koji će analizirati postojeću situaciju u Hrvatskoj, opisati dijalog djece i brandova te razmotriti odnos industrije oglašavanja prema djeci. Bit će govora o zaštiti prava djece u medijima, dječjim potrebama, odgovornosti kulturnih ustanova u marketingu usmjerenom prema djeci te kreiranju oduševljenja u komunikaciji s djecom i brojnim drugim zanimljivim temama.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Iz ureda Pravobraniteljice za djecu potvrdili su sudjelovanje na konferenciji riječima: "Odnos industrije oglašavanja prema djeci važan je segment našeg rada, kako na općoj razini, tako i povodom pritužbi građana. Djeca kao potrošači nisu propisima adekvatno zaštićena od utjecaja reklama. Zakon o zaštiti potrošača brine se za ekonomske interese potrošača, ali ne i za njihovu psihološku, socijalnu, razvojnu i moralnu dobrobit... Zbog svega navedenog izražavamo zadovoljstvo vašom namjerom organizacije konferencije na ovu temu te se nadamo da će ona doprinijeti boljem razumijevanju, ali i zaštiti djece od neprimjerenih i potencijalno štetnih sadržaja."<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Tvrtke prepoznaju snagu djece i njihovu ulogu u obiteljskim kupovinama stoga se očekuje da će tvrtke u budućnosti svoju komunikaciju sve ćešće usmjeravati upravo njima. Stil života djece mijenja se iz godine u godinu, jer odrastaju puno brže, povezaniji su, izravniji i potpuno informirani o svijetu oko njih. U SAD-u ih nazivaju KGOY (Kids Grow Up Young). Roditelji im povećavaju džeparce, poklanjaju više pažnje te tako raste njihov utjecaj pri odlukama o kupovini. Podaci govore da jedno od dvoje američke djece u svakoj prilici teži izraziti mišljenje o odabiru branda, a već u ranoj dobi jedno od troje djece preferira određenu marku automobila. Takvo poznavanje i privrženost brandu ima važnu ulogu kod ponašanja pri kupnji i u zreloj dobi, stoga je poduzećima cilj već u najranijoj dobi ostvariti vezu s djecom. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Iz tog razloga, konferencija Playbrand dat će odgovor i na pitanje kako tvrtke mogu uspostaviti uspješniju komunikaciju s djecom.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Povodom konferencije, Elvira Mlivić Budeš, jedna od predavačica i direktorica tvrtke Filaks izjavila je: „Istraživanja o odnosu mlađe populacije prema brandovima, provedena na globalnoj razini pokazala su fascinantne rezultate koji ukazuju na promjene u njihovoj svijesti. Zadnjih nekoliko godina promijenile su se njihove navike, ponašanja, načini reagiranja i odnos prema okolini kao i poimanje svijeta. Ove okolnosti zahtijevaju i prilagodbu brandova namijenjenih ovoj populaciji te pažljiv odabir brand strategije.“  </para>
<para>
 Konferencija će se održati 19. studenog 2010. u hotelu Four Points by Sheraton Panorama Zagreb. Za djecu sudionika konferencije u dobi od 8 do 14 godina tvrtka Ciceron komunikacije će 20. studenog održati malu pokaznu komunikacijsku radionicu „Kako se vidim ja, a kako me vide drugi?“.
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Detaljne informacije o konferenciji možete pronaći na <ulink url="http://filaks.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=205&amp;Itemid=33">web-stranici tvrtke Filaks</ulink>.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Razumijevanje klinaca nije dječja igra Pod pokroviteljstvom Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, Hrvatske udruge reklamnih agencija i Hrvatske udruge poslovnih žena Krug, tvrtka Filaks organizira prvu konferenciju koja govori o marketinškoj komunikaciji usmjerenoj prema djeci .
Konferencija Playbrand: Djeca – mali veliki potrošači održat će se 19. studenog 2010. u Zagrebu i okupit će brojne stručnjake poput Suzane Kulaš, Damira Ciglara, Tatjane Rajković, Mirele Španjol Marković, Vitomire Lončar, Zvonimira Pavleka, Dubravke Miljković i Davora Tolića koji će analizirati postojeću situaciju u Hrvatskoj, opisati dijalog djece i brandova te razmotriti odnos industrije oglašavanja prema djeci. Bit će govora o zaštiti prava djece u medijima, dječjim potrebama, odgovornosti kulturnih ustanova u marketingu usmjerenom prema djeci te kreiranju oduševljenja u komunikaciji s djecom i brojnim drugim zanimljivim temama.
   Iz ureda Pravobraniteljice za djecu potvrdili su sudjelovanje na konferenciji riječima: "Odnos industrije oglašavanja prema djeci važan je segment našeg rada, kako na općoj razini, tako i povodom pritužbi građana. Djeca kao potrošači nisu propisima adekvatno zaštićena od utjecaja reklama. Zakon o zaštiti potrošača brine se za ekonomske interese potrošača, ali ne i za njihovu psihološku, socijalnu, razvojnu i moralnu dobrobit... Zbog svega navedenog izražavamo zadovoljstvo vašom namjerom organizacije konferencije na ovu temu te se nadamo da će ona doprinijeti boljem razumijevanju, ali i zaštiti djece od neprimjerenih i potencijalno štetnih sadržaja."
   Tvrtke prepoznaju snagu djece i njihovu ulogu u obiteljskim kupovinama stoga se očekuje da će tvrtke u budućnosti svoju komunikaciju sve ćešće usmjeravati upravo njima. Stil života djece mijenja se iz godine u godinu, jer odrastaju puno brže, povezaniji su, izravniji i potpuno informirani o svijetu oko njih. U SAD-u ih nazivaju KGOY (Kids Grow Up Young). Roditelji im povećavaju džeparce, poklanjaju više pažnje te tako raste njihov utjecaj pri odlukama o kupovini. Podaci govore da jedno od dvoje američke djece u svakoj prilici teži izraziti mišljenje o odabiru branda, a već u ranoj dobi jedno od troje djece preferira određenu marku automobila. Takvo poznavanje i privrženost brandu ima važnu ulogu kod ponašanja pri kupnji i u zreloj dobi, stoga je poduzećima cilj već u najranijoj dobi ostvariti vezu s djecom. Iz tog razloga, konferencija Playbrand dat će odgovor i na pitanje kako tvrtke mogu uspostaviti uspješniju komunikaciju s djecom.
   Povodom konferencije, Elvira Mlivić Budeš, jedna od predavačica i direktorica tvrtke Filaks izjavila je: „Istraživanja o odnosu mlađe populacije prema brandovima, provedena na globalnoj razini pokazala su fascinantne rezultate koji ukazuju na promjene u njihovoj svijesti. Zadnjih nekoliko godina promijenile su se njihove navike, ponašanja, načini reagiranja i odnos prema okolini kao i poimanje svijeta. Ove okolnosti zahtijevaju i prilagodbu brandova namijenjenih ovoj populaciji te pažljiv odabir brand strategije.“  

   Konferencija će se održati 19. studenog 2010. u hotelu Four Points by Sheraton Panorama Zagreb. Za djecu sudionika konferencije u dobi od 8 do 14 godina tvrtka Ciceron komunikacije će 20. studenog održati malu pokaznu komunikacijsku radionicu „Kako se vidim ja, a kako me vide drugi?“.


   Detaljne informacije o konferenciji možete pronaći na web-stranici tvrtke Filaks.
 Klinfo.hr 

4cc5b04572f02

Razumijevanje klinaca nije dječja igra

<para> Predstava "Ovo bi mogla biti moja ulica" potresna je priča o 14 likova koje okuplja tragična smrt maloljetnika. Predstava je posvećena Luki Ritzu i svim mladićima i djevojkama koji su izgubili život u besmislenom nasilju koje je nažalost postalo naša svakodnevica.</para>
<para>Ipak, predstava nije linearna rekonstrukcija onog što se dogodilo Luki Ritzu, njegovim roditeljima, prijateljima i svima koji su ga voljeli, već je to priča o bilo kome, bilo kada, u našem društvu. To je predstava o meni, o tebi, o mojem djetetu, o tvojem djetetu, o tvojem bratu ili prijatelju, odnosno o onome što se događa, što se događalo prije i što će se možda opet ponoviti već sutra.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kako kažu autorice: "Četrnaest likova koji se u njoj pojavljuju nemaju imena i prezimena. Njihovi su nazivi predznaci njihovih karaktera, a svoju puninu dobivaju upravo kroz odnos prema onomu što se u ulici, koja možda postoji, dogodilo. Dan u kojem ih zatječemo, dan je sprovoda ubijenog maloljetnika na kojem smrt postaje stvarnijom i prisutnijom nego ikada".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Možda najveća vrijednost ove predstave je u tome, što je nećete odgledati i otići doma s određenim dojmom, već će vas izazvati da doista razmislite i postanete svjedok, da si priznate i progovorite o nasilju bilo koje vrste ukoliko ste mu svjedočili ili sudjelovali u njemu u bilo kojoj ulozi. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Danas su mladićima odgovornima za premlaćivanje i smrt od posljedica premlaćivanja Luke Ritza donesene presude: protiv J.J. postupak je obustavljen, R.L. je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora, a M.K. na odgojne mjere. Roditelji Luke Ritza uopće nisu bili obaviješteni da se danas donose presude, pa se u sudnici nisu ni pojavili. Odvjetnici optuženih nadaju se da će preventivne mjere spriječiti da se ovakav slučaj ponovi. Javnost suosjeća sa Lukinim roditeljima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Puno je tu pitanja i emocija. Zašto je jedan mladi život izgubljen i oduzet na tako okrutan način? Zašto su mladi okrutni i nasilni? Tko je kriv? Je li krivo društvo? Kako odgovoriti na problem nasilja? Gdje početi? <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Predstava "Ovo bi mogla biti moja ulica" sugerira da trebamo početi od sebe. Svi se možemo prepoznati u Lukinoj priči i započeti s preispitivanjem samih sebe, vlastite percepcije nasilja s jedne strane i tolerancije, poštivanja i prihvaćanja svih ljudi s druge strane.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Dajemo jedan čvrsti i postojani palac gore za predstavu, te je toplo preporučamo svim čitateljima. Više o predstavi potražite na <ulink url="http://www.zekaem.hr/predstave/ovo-bi-mogla-biti-moja-ulica/?id=41">stranicama ZeKaeM-a</ulink>.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK) <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Kazališna preporuka: "Ovo bi mogla biti moja ulica" u ZeKaeM-u Iznimno talentirane mlade autorice Jelena Kovačić i Anica Tomić odlučile su se uhvatiti u koštac s jednim od najvećih društvenih problema u Hrvatskoj - nasiljem među mladima.  Predstava "Ovo bi mogla biti moja ulica" potresna je priča o 14 likova koje okuplja tragična smrt maloljetnika. Predstava je posvećena Luki Ritzu i svim mladićima i djevojkama koji su izgubili život u besmislenom nasilju koje je nažalost postalo naša svakodnevica.
Ipak, predstava nije linearna rekonstrukcija onog što se dogodilo Luki Ritzu, njegovim roditeljima, prijateljima i svima koji su ga voljeli, već je to priča o bilo kome, bilo kada, u našem društvu. To je predstava o meni, o tebi, o mojem djetetu, o tvojem djetetu, o tvojem bratu ili prijatelju, odnosno o onome što se događa, što se događalo prije i što će se možda opet ponoviti već sutra.
   Kako kažu autorice: "Četrnaest likova koji se u njoj pojavljuju nemaju imena i prezimena. Njihovi su nazivi predznaci njihovih karaktera, a svoju puninu dobivaju upravo kroz odnos prema onomu što se u ulici, koja možda postoji, dogodilo. Dan u kojem ih zatječemo, dan je sprovoda ubijenog maloljetnika na kojem smrt postaje stvarnijom i prisutnijom nego ikada".
   Možda najveća vrijednost ove predstave je u tome, što je nećete odgledati i otići doma s određenim dojmom, već će vas izazvati da doista razmislite i postanete svjedok, da si priznate i progovorite o nasilju bilo koje vrste ukoliko ste mu svjedočili ili sudjelovali u njemu u bilo kojoj ulozi. 
   Danas su mladićima odgovornima za premlaćivanje i smrt od posljedica premlaćivanja Luke Ritza donesene presude: protiv J.J. postupak je obustavljen, R.L. je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora, a M.K. na odgojne mjere. Roditelji Luke Ritza uopće nisu bili obaviješteni da se danas donose presude, pa se u sudnici nisu ni pojavili. Odvjetnici optuženih nadaju se da će preventivne mjere spriječiti da se ovakav slučaj ponovi. Javnost suosjeća sa Lukinim roditeljima.
   Puno je tu pitanja i emocija. Zašto je jedan mladi život izgubljen i oduzet na tako okrutan način? Zašto su mladi okrutni i nasilni? Tko je kriv? Je li krivo društvo? Kako odgovoriti na problem nasilja? Gdje početi? 
   Predstava "Ovo bi mogla biti moja ulica" sugerira da trebamo početi od sebe. Svi se možemo prepoznati u Lukinoj priči i započeti s preispitivanjem samih sebe, vlastite percepcije nasilja s jedne strane i tolerancije, poštivanja i prihvaćanja svih ljudi s druge strane.
   Dajemo jedan čvrsti i postojani palac gore za predstavu, te je toplo preporučamo svim čitateljima. Više o predstavi potražite na stranicama ZeKaeM-a.
   (JK) 
 Klinfo.hr 

4cc59a3323287

Kazališna preporuka: "Ovo bi mogla biti moja ulica" u ZeKaeM-u

<para> Kada se osoba ponaša prosocijalno ili altruistično, to znači da se ponaša na društveno poželjan način. Neki od oblika takvog ponašanja su: dijeljenje s drugima, suradnja, pomaganje, tješenje te briga o drugima.</para>
<para>Kako bi se osoba mogla ponašati prosocijalno, prethodno treba imati razvijene dvije sposobnosti: zauzimanje tuđeg stajališta (sagledavanje neke situacije očima druge osobe) i empatije (doživljavanja emocija koje osjeća druga osoba). <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Između druge i treće godine počinje se javljati empatija za osjećaje drugih. Unatoč tome, neka istraživanja utvrdila su postojanje primitivnih oblika empatije već kod novorođenčadi (bebe plaču na plač drugih beba, ali ne i kada čuju snimku vlastitog plača). Također, postoje istraživanja koja su utvrdila da se dijeljenje s drugima pojavljuje i prije druge godine. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/> <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Što utječe na to hoćemo li se ponašati prosocijalno?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Procjena uzroka nečijeg problema - ako procijenimo da je nečiji problem zbog vanjskog uzroka (npr. loša sreća, zadesila ga je nevolja i sl.) i izvan kontrole osobe<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Potkrepljivanje prosocijalnog ponašanja – s vanjskim nagradama i odobravanjem - ako se dijete pohvali za to što je učinilo pri čemu se istakne samo dijete (primjerice: "Ti si jako dobar dječak jer si mu pomogao pospremiti")<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Potkrepljivanje prosocijalnog ponašanja – s unutarnjim nagradama– ako dijete promatra veselje ili olakšanje osobe kojoj je pomoglo, vjerojatno će se osjećati zadovoljno što će ga motivirati da to učini ponovno<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Promatranje modela – budući da na dječje prosocijalno ponašanje snažno utječu postupci drugih ljudi, ukoliko dijete promatra osobu, koju doživljava jačom, kompetentnijom ili važnijom, kako se ponaša altruistično, vrlo je vjerojatno da će imitirati model<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kako možete poticati razvoj prosocijalnih vještina kod Vašeg djeteta:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Budite primjer svom djetetu i sami se ponašajte prosocijalno<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Razgovarajte s djetetom o vlastitim empatičkim reakcijama (kako ste se osjećali kada ste se ponašali prosocijalno)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Učite ga prepoznavati vlastite i tuđe emocije<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Potičite ga imenovati emocije<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Objašnjavajte mu tuđe i vlastite emocije, njihove uzroke i posljedice<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Pohvalite sve oblike prosocijalnog ponašanja: pomaganje, tješenje, velikodušnost, suradnja<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Ako je vaše dijete malo, osigurajte dovoljan broj igračaka kako bi djeca mogla dijeliti među sobom<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Potičite razmjenu igračaka<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Tražite od djeteta da se uživi u emocionalnu situaciju drugoga (sjećaš se kako je tebi bilo kada te ..)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Ukazujte djetetu kako se drugi osjećaju zbog njegovog ponašanja (npr. "Uzela si lutku Ivi. Iva je sada žalosna jer si ti došla i samo uzela lutku bez pitanja. Sjećaš se kada je tebi Ana uzela lutku bez pitanja? Bila si ljuta na nju i pokušala si joj uzeti lutku natrag. Tako je sada Iva tužna jer si joj ti uzela lutku. Trebaš pitati Ivu da li se ti možeš malo poigrati s lutkom. Otiđi pitati Ivu da li se možeš malo poigrati s lutkom i reci joj da ćeš ju poslije vratiti." Ako djeca sama ne riješe problem, odrasla osoba se obavezno mora uključiti i pokazati im kako riješiti problem. )<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Djeca koja nemaju razvijene prosocijalne vještine, imaju velikih poteškoća u odnosima s vršnjacima i odraslima. Ona su vrlo često etiketirana kao "zločesta djeca", teško stječu prijatelje, rijetko su pozivani u igru, osjećaju se odbačenim, zapostavljenim i nepoželjnim u skupini te su duboko u sebi jako nesretna. Prema istraživanjima, često se ponašaju agresivno, antisocijalno, neprikladno situaciji te remete grupne aktivnosti. Posljedično, ponašanje takve djece se tumači na negativan način čak i kada to objektivno nije tako. Sve to navodi na zaključak važnost razvijanja prosocijalnih vještina od najranije dobi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Piše: Tatjana Gjurković, dipl.psih. i psihoterapeut<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Više o transakcijskoj analizi potražite na stranicama <ulink url="http://www.centarproventus.hr/">Centra Proventus</ulink>.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Kako kod djeteta poticati altruistično ponašanje? Djeca koja nemaju razvijene prosocijalne vještine, imaju velikih poteškoća u odnosima s vršnjacima i odraslima. Prosocijalno ponašanje je oblik moralnog postupanja.  Kada se osoba ponaša prosocijalno ili altruistično, to znači da se ponaša na društveno poželjan način. Neki od oblika takvog ponašanja su: dijeljenje s drugima, suradnja, pomaganje, tješenje te briga o drugima.
Kako bi se osoba mogla ponašati prosocijalno, prethodno treba imati razvijene dvije sposobnosti: zauzimanje tuđeg stajališta (sagledavanje neke situacije očima druge osobe) i empatije (doživljavanja emocija koje osjeća druga osoba). 
   Između druge i treće godine počinje se javljati empatija za osjećaje drugih. Unatoč tome, neka istraživanja utvrdila su postojanje primitivnih oblika empatije već kod novorođenčadi (bebe plaču na plač drugih beba, ali ne i kada čuju snimku vlastitog plača). Također, postoje istraživanja koja su utvrdila da se dijeljenje s drugima pojavljuje i prije druge godine. 
    Što utječe na to hoćemo li se ponašati prosocijalno?
   - Procjena uzroka nečijeg problema - ako procijenimo da je nečiji problem zbog vanjskog uzroka (npr. loša sreća, zadesila ga je nevolja i sl.) i izvan kontrole osobe- Potkrepljivanje prosocijalnog ponašanja – s vanjskim nagradama i odobravanjem - ako se dijete pohvali za to što je učinilo pri čemu se istakne samo dijete (primjerice: "Ti si jako dobar dječak jer si mu pomogao pospremiti")- Potkrepljivanje prosocijalnog ponašanja – s unutarnjim nagradama– ako dijete promatra veselje ili olakšanje osobe kojoj je pomoglo, vjerojatno će se osjećati zadovoljno što će ga motivirati da to učini ponovno- Promatranje modela – budući da na dječje prosocijalno ponašanje snažno utječu postupci drugih ljudi, ukoliko dijete promatra osobu, koju doživljava jačom, kompetentnijom ili važnijom, kako se ponaša altruistično, vrlo je vjerojatno da će imitirati modelKako možete poticati razvoj prosocijalnih vještina kod Vašeg djeteta:- Budite primjer svom djetetu i sami se ponašajte prosocijalno- Razgovarajte s djetetom o vlastitim empatičkim reakcijama (kako ste se osjećali kada ste se ponašali prosocijalno)- Učite ga prepoznavati vlastite i tuđe emocije- Potičite ga imenovati emocije- Objašnjavajte mu tuđe i vlastite emocije, njihove uzroke i posljedice- Pohvalite sve oblike prosocijalnog ponašanja: pomaganje, tješenje, velikodušnost, suradnja- Ako je vaše dijete malo, osigurajte dovoljan broj igračaka kako bi djeca mogla dijeliti među sobom- Potičite razmjenu igračaka- Tražite od djeteta da se uživi u emocionalnu situaciju drugoga (sjećaš se kako je tebi bilo kada te ..)- Ukazujte djetetu kako se drugi osjećaju zbog njegovog ponašanja (npr. "Uzela si lutku Ivi. Iva je sada žalosna jer si ti došla i samo uzela lutku bez pitanja. Sjećaš se kada je tebi Ana uzela lutku bez pitanja? Bila si ljuta na nju i pokušala si joj uzeti lutku natrag. Tako je sada Iva tužna jer si joj ti uzela lutku. Trebaš pitati Ivu da li se ti možeš malo poigrati s lutkom. Otiđi pitati Ivu da li se možeš malo poigrati s lutkom i reci joj da ćeš ju poslije vratiti." Ako djeca sama ne riješe problem, odrasla osoba se obavezno mora uključiti i pokazati im kako riješiti problem. )
   Djeca koja nemaju razvijene prosocijalne vještine, imaju velikih poteškoća u odnosima s vršnjacima i odraslima. Ona su vrlo često etiketirana kao "zločesta djeca", teško stječu prijatelje, rijetko su pozivani u igru, osjećaju se odbačenim, zapostavljenim i nepoželjnim u skupini te su duboko u sebi jako nesretna. Prema istraživanjima, često se ponašaju agresivno, antisocijalno, neprikladno situaciji te remete grupne aktivnosti. Posljedično, ponašanje takve djece se tumači na negativan način čak i kada to objektivno nije tako. Sve to navodi na zaključak važnost razvijanja prosocijalnih vještina od najranije dobi.
   Piše: Tatjana Gjurković, dipl.psih. i psihoterapeutViše o transakcijskoj analizi potražite na stranicama Centra Proventus.
   
   
 Klinfo.hr 

4cc57fd59d1a9

Kako kod djeteta poticati altruistično ponašanje?

<para> Čini se kako je ljubav prema računalima i drugim digitalnim uređajima djeci gotovo pa urođena i to bez obzira na njihovu dob ili spol.</para>
<para>Do nedavno se smatralo da se ljudski mozak nakon određene dobi ne mijenja, ali su istraživanja na području neuroplastičnosti mozga pokazala upravo suprotno. Veze u našem mozgu pojačavaju se razmišljanjem i ponavljanjem određenih radnji i informacija. Djeca danas najviše i od najranije dobi ponavljaju i vježbaju koristiti upravo digitalne uređaje. Što ih više i češće koriste, to su u tome sve bolji i sve više uživaju.   <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Digitalni urođenici<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Još daleke 2001. godine, Marc Prensky skovao je termin “digitalni urođenici" za današnje generacije djece. To znači da oni mobitele, računala, igraće konzole i digitalne džepne uređaje uzimaju zdravo za gotovo i nisu nikada upoznali svijet koji je bio bez tih korisnih i zabavnih uređaja. Od trenutka rođenja, djeca dolaze u doticaj s njima, igraju se s njima i proučavaju ih. Upravo kroz svakodenvnu igru i korištenje, oni ponavljanjem i vježbanjem učvršćuju veze u mozgu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Da bi se učvrstile te veze u mozgu moraju se zadovoljiti određeni kriteriji. Ti kriteriji uključuju istovremeno procesuiranje teksta, zvuka, slika i pokreta kroz neku interaktivnu strukturu. Upravo takvu strukturu nude digitalni uređaji i mediji.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Po čemu se odrasli razlikuju od djece "digitanih urođenika"?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ako niste rođeni u digitalno doba, novu digitalnu komunikaciju trebali ste naučiti. Odraslima je teže naučiti tehnološke vještine koje djeca, čini se, usvajaju prirodno poput svakog drugog znanja od malena. To je zato što je mozak onih koji nisu rođeni u digitalno doba drugačije premrežen. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Odrasli su već ojačali neke druge puteve učenja u mozgu kada su se morali suočiti s novim digitalnim svijetom kojeg je trebalo upoznati i naučiti kako on funkcionira. To zna biti pomalo frustrirajuće i nije nam jasno kako djeca mogu po cijele dane i nezasitno koristiti digitalne uređaje. No, sjetite se vlastitih roditelja kako su živčanili kada se vi niste željeli odvojiti od svog gramofona, kazete, Atarija ili walkmana. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kao osobama koje nisu rođene u digitalno doba teško nam je shvatiti kako djeca mogu istovremeno slušati glazbu, pisati referat na računalu, dopisivati se na nekom chatu i surfati. Mi dolazimo iz vremena kada se znanje usvajalo linearno. Kada su koncepti učenja bili poredani gotovo po abecedi. Danas djeca ulaze u svijet riječi, simbola, koncepata i izvora na najrazličitije načine, nelinerano i nasumice. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Djeca su gladna informacija, a informacije su posvuda. A računalo im pomaže da do tih informacija dođu u sekundi te ih koriste, proslijeđuju drugima, mijenjanju ili spremaju. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK, Izvor: Suite101.com)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Zašto toliko vole računala? Djeca vole računala jer se na njima mogu igrati, a korisna su i za učenje. Ono što ih kod digitalnih medija najviše privlači je to što su simultani, inetraktivni, zabavni i brzi.  Čini se kako je ljubav prema računalima i drugim digitalnim uređajima djeci gotovo pa urođena i to bez obzira na njihovu dob ili spol.
Do nedavno se smatralo da se ljudski mozak nakon određene dobi ne mijenja, ali su istraživanja na području neuroplastičnosti mozga pokazala upravo suprotno. Veze u našem mozgu pojačavaju se razmišljanjem i ponavljanjem određenih radnji i informacija. Djeca danas najviše i od najranije dobi ponavljaju i vježbaju koristiti upravo digitalne uređaje. Što ih više i češće koriste, to su u tome sve bolji i sve više uživaju.   
   
   Digitalni urođenici
   Još daleke 2001. godine, Marc Prensky skovao je termin “digitalni urođenici" za današnje generacije djece. To znači da oni mobitele, računala, igraće konzole i digitalne džepne uređaje uzimaju zdravo za gotovo i nisu nikada upoznali svijet koji je bio bez tih korisnih i zabavnih uređaja. Od trenutka rođenja, djeca dolaze u doticaj s njima, igraju se s njima i proučavaju ih. Upravo kroz svakodenvnu igru i korištenje, oni ponavljanjem i vježbanjem učvršćuju veze u mozgu. 
   Da bi se učvrstile te veze u mozgu moraju se zadovoljiti određeni kriteriji. Ti kriteriji uključuju istovremeno procesuiranje teksta, zvuka, slika i pokreta kroz neku interaktivnu strukturu. Upravo takvu strukturu nude digitalni uređaji i mediji.
   
   Po čemu se odrasli razlikuju od djece "digitanih urođenika"?
   Ako niste rođeni u digitalno doba, novu digitalnu komunikaciju trebali ste naučiti. Odraslima je teže naučiti tehnološke vještine koje djeca, čini se, usvajaju prirodno poput svakog drugog znanja od malena. To je zato što je mozak onih koji nisu rođeni u digitalno doba drugačije premrežen. 
   Odrasli su već ojačali neke druge puteve učenja u mozgu kada su se morali suočiti s novim digitalnim svijetom kojeg je trebalo upoznati i naučiti kako on funkcionira. To zna biti pomalo frustrirajuće i nije nam jasno kako djeca mogu po cijele dane i nezasitno koristiti digitalne uređaje. No, sjetite se vlastitih roditelja kako su živčanili kada se vi niste željeli odvojiti od svog gramofona, kazete, Atarija ili walkmana. 
   Kao osobama koje nisu rođene u digitalno doba teško nam je shvatiti kako djeca mogu istovremeno slušati glazbu, pisati referat na računalu, dopisivati se na nekom chatu i surfati. Mi dolazimo iz vremena kada se znanje usvajalo linearno. Kada su koncepti učenja bili poredani gotovo po abecedi. Danas djeca ulaze u svijet riječi, simbola, koncepata i izvora na najrazličitije načine, nelinerano i nasumice. 
   Djeca su gladna informacija, a informacije su posvuda. A računalo im pomaže da do tih informacija dođu u sekundi te ih koriste, proslijeđuju drugima, mijenjanju ili spremaju. 
   (JK, Izvor: Suite101.com)
   
 Klinfo.hr 

4cc18e74f01a0

Zašto toliko vole računala?

<para>.</para>
<para>Kauboj<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Za uprizorenje "opasnog" revolveraša odaberite traperice (ili traper suknjicu za malu revolverašicu), smeđe ili crne čizmice, kariranu košulju te crvenu maramu koju ćete zavezati oko vrata. Jedini problem mogao bi predstavljati šešir. Ukoliko ga nemate, pokušajte ga posuditi ili napraviti od debele tkanine ili kartona. Remen oko struka malo olabavite kako bi kauboj mogao zataknuti svoj plastični pištolj i ne zaboravite napraviti laso od komada špage.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Indijanka<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ukoliko vaša djevojčica želi izgledati baš poput Pocahontas, sve što vam za to treba već imate kod kuće. Pronađite komad platna smeđe, tamno zelene ili maslinaste boje. Odrežite ga tako da napravite otvor za glavu i da niz tijelo pada u obliku slova A. Na donjim rubovima izrežite tkaninu u trakice. Na nožice stavite papučice, balerinke ili mokasinke. Kosicu skupite u dvije pletenice sa svake strane lica i zavežite tanku trakicu oko čela tj. glave. U trakicu umetnite pero, na lice stavite malo rumenila i mala Indijanka spremna je za igru.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Duh<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ovo je jedan od najjednostavnijih i najjeftinijih kostima napravljenih u kućnoj radinosti. Uzmite bijelu plahtu i izrežite rupice na mjestima gdje su oči i usta. Malo veće rupe izrežite za ruke i odjenite mališana u bijelu majicu. Plahtu navucite mališanu preko glave i pobrinite se još samo da zna reći jedno vrlo glasno "Buuuuu!".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Detektiv/ka<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Idealno bi bilo da imate neki stari sako (od supruga, tate ili brata) koji će mališanu dosezati do poda baš kao kaput. Zasukajte mu rukave i nabavite šešir. U džepove natrpajte blokić, olovku i povećalo. Svaki mali detektiv trebao bi imati i pravu crnu aktovku ili torbu, a i naočale na špagici mogu visjeti oko vrata. Isto tako, svaki pravi detektiv mora imati i brkove. Ovako opremljen mali Sherlock Holmes spreman je posjetiti baku i djeda i zatražiti svoje slatkiše na uvid.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Gusar<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Odjenite svog sinčića ili kćerkicu u crne uske hlače ili crne tajice. Potražite majcu na prugice i košulju koju ćete zavezati oko struka. Oko pojasa zakopčajte smeđi remen za koji će mlišan zataknuti mač. Obavezni povez za oko lako se može izrezati iz crne tkanine. Na glavu zavežite šarenu maramu, a na noge stavite visoke čizmice. Kada je sve spremno, mali gusari mogu zajahati valove na svojoj velikoj galiji i krenuti u avanturu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK)</para>

Kako mališanima napraviti kostim za malo novaca? Ukoliko vam kupovina fašničkog kostima predstavlja dodatni izdatak koji u ovim nategnutim vremenima malo kome ide u prilog, a ipak želite razveseliti mališana maštovitim kostimom, donosimo nekoliko ideja kako napraviti jedan zanimljiv u kućnoj radinosti, za malo kuna, uz krpice i rekvizite koje već imate kod kuće .
KaubojZa uprizorenje "opasnog" revolveraša odaberite traperice (ili traper suknjicu za malu revolverašicu), smeđe ili crne čizmice, kariranu košulju te crvenu maramu koju ćete zavezati oko vrata. Jedini problem mogao bi predstavljati šešir. Ukoliko ga nemate, pokušajte ga posuditi ili napraviti od debele tkanine ili kartona. Remen oko struka malo olabavite kako bi kauboj mogao zataknuti svoj plastični pištolj i ne zaboravite napraviti laso od komada špage.
   IndijankaUkoliko vaša djevojčica želi izgledati baš poput Pocahontas, sve što vam za to treba već imate kod kuće. Pronađite komad platna smeđe, tamno zelene ili maslinaste boje. Odrežite ga tako da napravite otvor za glavu i da niz tijelo pada u obliku slova A. Na donjim rubovima izrežite tkaninu u trakice. Na nožice stavite papučice, balerinke ili mokasinke. Kosicu skupite u dvije pletenice sa svake strane lica i zavežite tanku trakicu oko čela tj. glave. U trakicu umetnite pero, na lice stavite malo rumenila i mala Indijanka spremna je za igru.
   DuhOvo je jedan od najjednostavnijih i najjeftinijih kostima napravljenih u kućnoj radinosti. Uzmite bijelu plahtu i izrežite rupice na mjestima gdje su oči i usta. Malo veće rupe izrežite za ruke i odjenite mališana u bijelu majicu. Plahtu navucite mališanu preko glave i pobrinite se još samo da zna reći jedno vrlo glasno "Buuuuu!".
   Detektiv/kaIdealno bi bilo da imate neki stari sako (od supruga, tate ili brata) koji će mališanu dosezati do poda baš kao kaput. Zasukajte mu rukave i nabavite šešir. U džepove natrpajte blokić, olovku i povećalo. Svaki mali detektiv trebao bi imati i pravu crnu aktovku ili torbu, a i naočale na špagici mogu visjeti oko vrata. Isto tako, svaki pravi detektiv mora imati i brkove. Ovako opremljen mali Sherlock Holmes spreman je posjetiti baku i djeda i zatražiti svoje slatkiše na uvid.
   GusarOdjenite svog sinčića ili kćerkicu u crne uske hlače ili crne tajice. Potražite majcu na prugice i košulju koju ćete zavezati oko struka. Oko pojasa zakopčajte smeđi remen za koji će mlišan zataknuti mač. Obavezni povez za oko lako se može izrezati iz crne tkanine. Na glavu zavežite šarenu maramu, a na noge stavite visoke čizmice. Kada je sve spremno, mali gusari mogu zajahati valove na svojoj velikoj galiji i krenuti u avanturu.
   (JK) Klinfo.hr 

4cc18f0c50759

Kako mališanima napraviti kostim za malo novaca?

<para> No, iako više od 64 milijuna ljudi godišnje oboli od infekcije respiratornim sincicijskim virusom (RSV), svijest javnosti o tom virusu iznimno je niska. Infekcija RSV-om najčešća je u dojenčadi i male djece, a u tim je dobnim skupinama RSV najvažniji virusni uzročnik bronhiolitisa i upale pluća.</para>
<para>Nažalost, točni podaci o učestalosti infekcija RSV-om, kao i broju oboljelih od bronhiolitisa i pneumonije uzrokovanih RSV-om, u Hrvatskoj ne postoje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Najveća je vjerojatnost zaraze ovim virusom u sezoni RSV-a, od studenoga do travnja, kad je potrebno provoditi dodatne preventivne mjere kako bi se spriječilo širenje virusa. Kod većine zdrave djece i odraslih osoba RSV uzrokuje blagu infekciju gornjih dišnih putova koja se manifestira simptomima prehlade i ne ostavlja posljedice. No, kod određene djece kao što su nedonoščad, mala djeca do dvije godine života, djeca sa srčanim problemima i djeca s plućnim problemima infekcije RSV-om često zahtijevaju hospitalizaciju ili primanje u jedinicu intenzivnog liječenja. Nažalost, posljednjih se godina učestalost hospitalizacija zbog infekcije RSV-om povećava.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Na težinu infekcije dodatno mogu utjecati i čimbenici kao što su niska porođajna težina, koja je tipična za nedonoščad, niska starost na početku sezone RSV-a, izostanak dojenja, izloženost duhanskom dimu te boravak u jaslicama. Danas se s infekcijom RSV-om povezuje i nastanak astme te kronična plućna bolest koja može potrajati sve do kraja adolescencije.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>RSV je najčešće prisutan ondje gdje ima mnogo ljudi, lako je prenosiv i vrlo otporan. Prenosi se kapljičnim putem (udisanjem zraka sa sitnim kapljicama iz okoline bolesne osobe), direktnim dodirom ili inficiranim predmetima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kako se sprječava ili smanjuje mogućnost infekcije RSV-OM?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Osim provođenja higijenskih mjera koje smanjuju mogućnost širenja virusa među ljudima, učinkovitom se pokazala pasivna imunizacija (imunoprofilaksa) koja se provodi primjenom palivizumaba. Imunizacija se djetetu daje u obliku mjesečnih injekcija u sezoni infekcija RSV-om.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Imunoprofilaksa palivizumabom visokorizične dojenčadi i djece s bronhopulmonalnom displazijom i kongenitalnom srčanom greškom mlađom od dvije godine u Europi je medicinski standard. U Hrvatskoj je, na prijedlog stručne skupine Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi početkom 2007. godine uvrstilo imunizaciju u Program obvezne imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od određenih zaraznih bolesti Republike Hrvatske. Preporuku za profilaksu izdaje neonatolog ili pedijatar pulmolog, a primjenjuje se u trinaest regionalnih centara prema kriterijima koje su postavila stručna društva <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Sve države u kojima se primjenjuje pasivna imunizacija u indikaciju imaju uključenu i djecu s hemodinamski značajnom kongenitalnom srčanom greškom, kao i djecu do dvije godine s kroničnom plućnom bolesti. Razlike postoje i u pogledu stupnja nedonošenosti. Tako Hrvatska, Austrija, Francuska i Nizozemska uključuju djecu ispod 32 tjedna gestacije, dok u Njemačkoj, Italiji, Grčkoj i Španjolskoj profilaksu mogu primiti djeca ispod 35 tjedana gestacije.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>PALČIĆI – PRVA UDRUGA RODITELJA NEDONOŠČADI U HRVATSKOJ<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Klub roditelja nedonoščadi Palčići (<ulink url="http://www.palcici.com">www.palcici.com</ulink>), osnovan u veljači ove godine, prva je udruga u Hrvatskoj s ciljem promicanja svjesnosti te dugoročnog unapređenja skrbi za bolesnu i prijevremeno rođenu djecu, kojih se u Hrvatskoj godišnje rodi oko 5 posto. Udruga pruža podršku roditeljima nedonoščadi u ranim danima već u bolnici, a potom i nakon izlaska iz bolnice organizacijom predavanja i savjetovanja za roditelje i posvojitelje uz pomoć vanjskih suradnika ili stručnjaka različitih struka. Već su uhodana aktivnost udruge i grupe podrške roditeljima nedonoščadi, u sklopu kojih se, u toploj i nekritičnoj atmosferi, želi potaknuti razmjena ideja, informacija i proživljenih iskustava. Cilj je ovih okupljanja i potaknuti zbližavanja i prijateljstva kako bi se smanjio osjećaj usamljenosti kroz koji prolazi većina roditelja u ovom iznimno osjetljivom i zahtjevnom razdoblju za bebe i roditelje. Grupe za podršku redovito se okupljaju u Zagrebu, Splitu, Daruvaru te uskoro Čakovcu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Palčići će i ove godine u studenome obilježiti drugi Međunarodni dan svjesnosti o nedonoščadi koji je prošle godine u Hrvatskoj obilježen u organizaciji Centra dječjeg zdravlja i Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju uz potporu Europske zaklade za brigu o novorođenoj djeci (European Foundation for the Care of Newborn Infants – EFCNI). Sve pojedinosti u vezi s obilježavanjem ovogodišnjeg Međunarodnog dana svjesnosti o nedonoščadi bit će dostupne putem službene internetske stranice udruge www.palcici.com.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>KONTAKT ZA UČLANJENJE U KLUB RODITELJA NEDONOŠČADI PALČIĆI:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Željka Vučko, predsjednica kluba roditelja nedonoščadi Palčići <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Mob. 091 3712 722<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>www.palcici.com<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>e-mail: info@palcici.com; zdvucko@gmail.com"<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Dolazi sezona infekcija respiratornim sincicijskim virusom (RSV) Dolaskom hladnijih dana počinje i sezona brojnih virusnih infekcija, među kojima je najpoznatija gripa, od koje godišnje oboli 5 do 15 posto stanovništva.  No, iako više od 64 milijuna ljudi godišnje oboli od infekcije respiratornim sincicijskim virusom (RSV), svijest javnosti o tom virusu iznimno je niska. Infekcija RSV-om najčešća je u dojenčadi i male djece, a u tim je dobnim skupinama RSV najvažniji virusni uzročnik bronhiolitisa i upale pluća.
Nažalost, točni podaci o učestalosti infekcija RSV-om, kao i broju oboljelih od bronhiolitisa i pneumonije uzrokovanih RSV-om, u Hrvatskoj ne postoje.
   Najveća je vjerojatnost zaraze ovim virusom u sezoni RSV-a, od studenoga do travnja, kad je potrebno provoditi dodatne preventivne mjere kako bi se spriječilo širenje virusa. Kod većine zdrave djece i odraslih osoba RSV uzrokuje blagu infekciju gornjih dišnih putova koja se manifestira simptomima prehlade i ne ostavlja posljedice. No, kod određene djece kao što su nedonoščad, mala djeca do dvije godine života, djeca sa srčanim problemima i djeca s plućnim problemima infekcije RSV-om često zahtijevaju hospitalizaciju ili primanje u jedinicu intenzivnog liječenja. Nažalost, posljednjih se godina učestalost hospitalizacija zbog infekcije RSV-om povećava.
   Na težinu infekcije dodatno mogu utjecati i čimbenici kao što su niska porođajna težina, koja je tipična za nedonoščad, niska starost na početku sezone RSV-a, izostanak dojenja, izloženost duhanskom dimu te boravak u jaslicama. Danas se s infekcijom RSV-om povezuje i nastanak astme te kronična plućna bolest koja može potrajati sve do kraja adolescencije.
   RSV je najčešće prisutan ondje gdje ima mnogo ljudi, lako je prenosiv i vrlo otporan. Prenosi se kapljičnim putem (udisanjem zraka sa sitnim kapljicama iz okoline bolesne osobe), direktnim dodirom ili inficiranim predmetima.
   
   Kako se sprječava ili smanjuje mogućnost infekcije RSV-OM?
   Osim provođenja higijenskih mjera koje smanjuju mogućnost širenja virusa među ljudima, učinkovitom se pokazala pasivna imunizacija (imunoprofilaksa) koja se provodi primjenom palivizumaba. Imunizacija se djetetu daje u obliku mjesečnih injekcija u sezoni infekcija RSV-om.
   Imunoprofilaksa palivizumabom visokorizične dojenčadi i djece s bronhopulmonalnom displazijom i kongenitalnom srčanom greškom mlađom od dvije godine u Europi je medicinski standard. U Hrvatskoj je, na prijedlog stručne skupine Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi početkom 2007. godine uvrstilo imunizaciju u Program obvezne imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom od određenih zaraznih bolesti Republike Hrvatske. Preporuku za profilaksu izdaje neonatolog ili pedijatar pulmolog, a primjenjuje se u trinaest regionalnih centara prema kriterijima koje su postavila stručna društva Sve države u kojima se primjenjuje pasivna imunizacija u indikaciju imaju uključenu i djecu s hemodinamski značajnom kongenitalnom srčanom greškom, kao i djecu do dvije godine s kroničnom plućnom bolesti. Razlike postoje i u pogledu stupnja nedonošenosti. Tako Hrvatska, Austrija, Francuska i Nizozemska uključuju djecu ispod 32 tjedna gestacije, dok u Njemačkoj, Italiji, Grčkoj i Španjolskoj profilaksu mogu primiti djeca ispod 35 tjedana gestacije.
   .PALČIĆI – PRVA UDRUGA RODITELJA NEDONOŠČADI U HRVATSKOJ
   Klub roditelja nedonoščadi Palčići (www.palcici.com), osnovan u veljači ove godine, prva je udruga u Hrvatskoj s ciljem promicanja svjesnosti te dugoročnog unapređenja skrbi za bolesnu i prijevremeno rođenu djecu, kojih se u Hrvatskoj godišnje rodi oko 5 posto. Udruga pruža podršku roditeljima nedonoščadi u ranim danima već u bolnici, a potom i nakon izlaska iz bolnice organizacijom predavanja i savjetovanja za roditelje i posvojitelje uz pomoć vanjskih suradnika ili stručnjaka različitih struka. Već su uhodana aktivnost udruge i grupe podrške roditeljima nedonoščadi, u sklopu kojih se, u toploj i nekritičnoj atmosferi, želi potaknuti razmjena ideja, informacija i proživljenih iskustava. Cilj je ovih okupljanja i potaknuti zbližavanja i prijateljstva kako bi se smanjio osjećaj usamljenosti kroz koji prolazi većina roditelja u ovom iznimno osjetljivom i zahtjevnom razdoblju za bebe i roditelje. Grupe za podršku redovito se okupljaju u Zagrebu, Splitu, Daruvaru te uskoro Čakovcu.
   Palčići će i ove godine u studenome obilježiti drugi Međunarodni dan svjesnosti o nedonoščadi koji je prošle godine u Hrvatskoj obilježen u organizaciji Centra dječjeg zdravlja i Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju uz potporu Europske zaklade za brigu o novorođenoj djeci (European Foundation for the Care of Newborn Infants – EFCNI). Sve pojedinosti u vezi s obilježavanjem ovogodišnjeg Međunarodnog dana svjesnosti o nedonoščadi bit će dostupne putem službene internetske stranice udruge www.palcici.com.
   
   KONTAKT ZA UČLANJENJE U KLUB RODITELJA NEDONOŠČADI PALČIĆI:Željka Vučko, predsjednica kluba roditelja nedonoščadi Palčići Mob. 091 3712 722www.palcici.come-mail: info@palcici.com; zdvucko@gmail.com"
   
 Klinfo.hr 

4cc166b6e23c0

Dolazi sezona infekcija respiratornim sincicijskim virusom (RSV)

<para>Burnim pljeskom i s velikim uzbuđenjem koje se moglo vidjeti na dječjim licima, završile su dvodnevne modne revije Fashion kids, koje su održane u City Centeru one. Za dobar styling malih modela zaslužni su stilisti Ivan Friščić i Lidija Fištrek koji su ih obukli u najbolje dječje brandove zastupljene u tom trgovačkom centru. Bila je to prigoda da od njih doznamo koje novitete donose dječje kolekcije jesen/zima,  kakvi su trendovi kad je dječja moda u pitanju, te što nikako ne smijete zaobići u trgovinama kad krenete u kupnju odjevnih predmeta za dječake i djevojčice. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Dječja moda slijedi trendove za odrasle<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="74cee4ac-35bd-11eb-b450-0242ac130027" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Stilistica Lidija Fištrek o tome što obilježava ovogodišnje jesensko-zimske kolekcije za najmlađe, za portal Žena.hr kaže:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>„Dječje kolekcije sve više sliče odjeći za odrasle. Tako u garderobi i za dječake i za djevojčice više ne prevladavaju dječje boje, primjetno je da u dječjim kolekcijama više nema pastelnih boja, ima dosta crne boje, te dezena i kolorita koji se inače koriste u odjeći za odrasle. Čak i sam dizajn odjeće je vrlo sličan odjevnim predmetima za odrasle kako u sportskim kolekcijama kao i dnevnim casual kolekcijama. Vidi se taj jedan skok u promišljanju dizajnera vezano uz dječje kolekcije. Iz jesenske garderobe za dečke ono što se meni sviđa je kako ju ja zovem centrifugirana odjeća za odrasle. Jakne su napuhane, mogu biti i kožne, krznene, pletene, izgledaju kao smanjena jakna odraslog čovjeka, i to definitivno prevladava u dječjoj modi proteklih sezona. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="80930d54-35bd-11eb-b716-0242ac130027" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kad se radi o modnim dodacima, tinejdžerke vole nositi nakit, marame, razne torbe, puno ranije koriste makeup, i tu se dobna granica dosta pomakla. Razmišljaju već o svojoj frizuri,  rade neke svoje stylinge po uzoru na javne osobe. Primjerice vizaulno oponašaju glazbenike i to ovisno o stilu glazbe koji vole slušati. Trude se izgraditi svoj stil već od malih nogu. I vole eksperimentirati. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="895decce-35bd-11eb-8333-0242ac130027" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="92f80ba2-35bd-11eb-8b6a-0242ac130027" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Petit Bateau<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Modni detalji za dečke su pak kape, rukavice, tenisice, koje vole jako kombinirati uz odjeću.Tenisice su jarkih boja,i pravi su hit u kombinaciji s odjećom. A kod djevojčica moderne su krznene čizmice, njih su najviše nosile i na reviji, kao i cipelice koje podsjećaju na tenisice.“ <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kad je riječ o sportskim kombinacijama, Hervis i Nike, primjerice, za ovu sezonu predlažu kod djevojčica jarke boje. To je jarka roza, crvena ili pink u kombinaciji sa crnim i sivom, od tenisica do torbi, u čemu se svaka tinejdžerka može pronaći. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Hit su tenisice, gumene čizme, balerinke <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9cb9dc10-35bd-11eb-b80e-0242ac130027" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kolekcije prikazane na reviji namijenjene su djeci od 5 godina do tinejdžerskih 14. Kako je osmislio revije pojedninih dječjih brandova, otkrio nam je stilist Ivan Friščić:„Tintilinić je još dosta klasičan, nisu pretjerano otišli na modni dizajn, ostali su u klasici, zastupljeni su umjetno krzno,pletenina. Okaidi brand mu je sličan, ima dosta uzoraka, karirano, pletenina. S.Oliver je fina klasika, preslikana moda odraslih na dječju garderobu. Nema ekstravagancije. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="a5555dd6-35bd-11eb-9fbc-0242ac130027" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="aeab3c48-35bd-11eb-85ae-0242ac130027" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Petit Bateau<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Petit Bateau je francuski brand, obilježava ga estetika koja je jako elegantna, koriste prirodne materijale. I New Yorker, to je revija u kojoj sam se poigrao, od glazbe do brandova iz povijesti mode, primjerice 70-te u Londonu. Poveznica revije je bila muzika.Inače, dječja moda jako podliježe trendovima koji su trenutačno aktualni u modi za odrasle. Moderna je pletenina, džemperi do koljena, umjetno krzno. Što se tiče boja, crna se provlači kroz kombinacije. Kod obuće, tenisice su što šarenije to bolje. Gumene čime su hit od lanjske sezone, a ovesezone posebice su poplarne. Nose sa uzorcima, bez uzoraka, crne, lakirane, sjajne, s krznom, sve su in. Balerinke su zadnje tri sezone hit u dječjoj modi, za djecu je bolja niža odjeća, nije dobro da nose štikle dok su mlađa“, ističe I.Friščić. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>(M.G.)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Jesensko-zimske kolekcije za najmlađe Dječja moda slijedi trendove za odrasle Burnim pljeskom i s velikim uzbuđenjem koje se moglo vidjeti na dječjim licima, završile su dvodnevne modne revije Fashion kids, koje su održane u City Centeru one. Za dobar styling malih modela zaslužni su stilisti Ivan Friščić i Lidija Fištrek koji su ih obukli u najbolje dječje brandove zastupljene u tom trgovačkom centru. Bila je to prigoda da od njih doznamo koje novitete donose dječje kolekcije jesen/zima,  kakvi su trendovi kad je dječja moda u pitanju, te što nikako ne smijete zaobići u trgovinama kad krenete u kupnju odjevnih predmeta za dječake i djevojčice. 
   Dječja moda slijedi trendove za odrasle
   


   
   


   Stilistica Lidija Fištrek o tome što obilježava ovogodišnje jesensko-zimske kolekcije za najmlađe, za portal Žena.hr kaže:„Dječje kolekcije sve više sliče odjeći za odrasle. Tako u garderobi i za dječake i za djevojčice više ne prevladavaju dječje boje, primjetno je da u dječjim kolekcijama više nema pastelnih boja, ima dosta crne boje, te dezena i kolorita koji se inače koriste u odjeći za odrasle. Čak i sam dizajn odjeće je vrlo sličan odjevnim predmetima za odrasle kako u sportskim kolekcijama kao i dnevnim casual kolekcijama. Vidi se taj jedan skok u promišljanju dizajnera vezano uz dječje kolekcije. Iz jesenske garderobe za dečke ono što se meni sviđa je kako ju ja zovem centrifugirana odjeća za odrasle. Jakne su napuhane, mogu biti i kožne, krznene, pletene, izgledaju kao smanjena jakna odraslog čovjeka, i to definitivno prevladava u dječjoj modi proteklih sezona. 
   


   
   


   Kad se radi o modnim dodacima, tinejdžerke vole nositi nakit, marame, razne torbe, puno ranije koriste makeup, i tu se dobna granica dosta pomakla. Razmišljaju već o svojoj frizuri,  rade neke svoje stylinge po uzoru na javne osobe. Primjerice vizaulno oponašaju glazbenike i to ovisno o stilu glazbe koji vole slušati. Trude se izgraditi svoj stil već od malih nogu. I vole eksperimentirati. 
   


   
   
   Petit Bateau


   Modni detalji za dečke su pak kape, rukavice, tenisice, koje vole jako kombinirati uz odjeću.Tenisice su jarkih boja,i pravi su hit u kombinaciji s odjećom. A kod djevojčica moderne su krznene čizmice, njih su najviše nosile i na reviji, kao i cipelice koje podsjećaju na tenisice.“ Kad je riječ o sportskim kombinacijama, Hervis i Nike, primjerice, za ovu sezonu predlažu kod djevojčica jarke boje. To je jarka roza, crvena ili pink u kombinaciji sa crnim i sivom, od tenisica do torbi, u čemu se svaka tinejdžerka može pronaći. 
   Hit su tenisice, gumene čizme, balerinke 
   


   
   


   Kolekcije prikazane na reviji namijenjene su djeci od 5 godina do tinejdžerskih 14. Kako je osmislio revije pojedninih dječjih brandova, otkrio nam je stilist Ivan Friščić:„Tintilinić je još dosta klasičan, nisu pretjerano otišli na modni dizajn, ostali su u klasici, zastupljeni su umjetno krzno,pletenina. Okaidi brand mu je sličan, ima dosta uzoraka, karirano, pletenina. S.Oliver je fina klasika, preslikana moda odraslih na dječju garderobu. Nema ekstravagancije. 
   


   
   
   Petit Bateau


   Petit Bateau je francuski brand, obilježava ga estetika koja je jako elegantna, koriste prirodne materijale. I New Yorker, to je revija u kojoj sam se poigrao, od glazbe do brandova iz povijesti mode, primjerice 70-te u Londonu. Poveznica revije je bila muzika.Inače, dječja moda jako podliježe trendovima koji su trenutačno aktualni u modi za odrasle. Moderna je pletenina, džemperi do koljena, umjetno krzno. Što se tiče boja, crna se provlači kroz kombinacije. Kod obuće, tenisice su što šarenije to bolje. Gumene čime su hit od lanjske sezone, a ovesezone posebice su poplarne. Nose sa uzorcima, bez uzoraka, crne, lakirane, sjajne, s krznom, sve su in. Balerinke su zadnje tri sezone hit u dječjoj modi, za djecu je bolja niža odjeća, nije dobro da nose štikle dok su mlađa“, ističe I.Friščić. 

(M.G.)


   
 M.G. 

Jesensko-zimske kolekcije za najmlađe

<para> Ipak, u zapadnoeuropskoj kulturi u kojoj mi živimo, poželjno je da dječaci ne plaču i da se djevojčice ne ljute. O ovim spolnim stereotipima koji su štetni za razvoj djece, pišu dječje psihologinje Tatjana Gjurković i Jelena Vrsaljko.</para>
<para>Trogodišnji dječak po imenu Toma oduzeo je igračku svom vršnjaku Noi dok su se igrali u Noinom stanu. Noa se rasplače. Toma odjuri na drugi kraj sobe, gledajući Nou i prateći reakciju Noinog oca. Otac se ustane i strogim glasom kaže Noi: „Dječaci ne plaču! Prestani cmizdriti kao curica!“. Noa podiže pogled prema ocu, gledajući ga zbunjeno i iznevjereno. Još uvijek ima suzne oči, ali više ne plače. On nije curica.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Četverogodišnja Ana se veselo igrala u pijesku i gradila je kulu u pješčaniku. Dječak koji je do tada trčao po igralištu, pojurio je prema Aninoj kuli i srušio ju je. Ana se na to naljutila i odmah je udarila dječaka. Anina mama koja je sve to promatrala s obližnje klupe, vikne na Anu: „Ana, ne smije se tući!“. Ana napući usne, prekriži ruke. Ljuti se. Na to joj mama reče: „I prestani se ljutiti, budi dobra djevojčica!“ te nastavi čitati novine. Ana ju je iznevjereno pogledala, pogledala je u dječaka i sjela u pješčanik. Danas je odlučila „Ja sam djevojčica, a djevojčice se nikada ne ljute!“. Kada se ponovila slična situacija, umjesto da se naljutila, Ana je počela plakati. Mama je dotrčala do nje i tješila je. Shvatila je – kada se ljutim, plakat ću i tada će mama biti zadovoljna sa mnom.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kada se za par dana Noa opet igrao s Tomom, ponovila se ista situacija. No, ovog puta, Noa je udario Tomu i povratio svoju igračku. Noin otac je to vidio, ali ništa nije komentirao, samo je neprimjetno kimnuo glavom i nasmiješio se. Noa je to vidio i shvatio – umjesto da budem tužan i da plačem, ja nisam djevojčica i zato ću ga udariti jer je tada tata zadovoljan sa mnom.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ovo su tipični primjeri kako se razvijaju spolna stereotipna vjerovanja te koje osjećaje treba izražavati. Spol i spolne uloge su bazične dimenzije kroz koju pojedinac percipira socijalni svijet i svoje mjesto unutar njega. Već od prenatalnog perioda roditelji i okolina pripremaju se, a po rođenju djeteta se i odnose prema djetetu, u skladu sa spolnim stereotipima. Tako će se za djevojčice pripremati roza odjeća, rozi zidovi, kupovati lutke, dok će za dječake prevladavati plava boja, a kupovati će se kamioni i autići svih vrsta. Kako rastu, dječake će se više poticati na puzanje i hodanje, a djevojčice će imati jezično bogatiju okolinu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Tuga, ljutnja, kao i radost i strah osnovne su emocije koje izražavaju ljudi i neke životinjske vrste. Ipak, u zapadnoeuropskoj kulturi u kojoj mi živimo, poželjno je da dječaci ne plaču i da se djevojčice ne ljute. Nakon što im to roditelji i njihova neposredna okolina u kojoj se često nalaze mnogo puta ponove, dječaci s vremenom počinju zatomljivati osjećaje tuge i umjesto toga, počinju pokazivati ljutnju. Agresija je, u tom smislu, prihvaćenija od tuge. S druge strane, djevojčice umjesto da se ljute, plaču jer je društveno poželjnije da djevojčice plaču, a ne da se ljute. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U transakcijskoj analizi taj proces zamjenjivanja pravih osjećaja sa socijalno poželjnim nazivamo reket-osjećajima. Poticanjem zamjenjivanja osjećaja, ne smanjuje se pravi osjećaj već se on potiskuje i s vremenom dijete (a kasnije odrasli čovjek) nije ga niti svjestan. Jeste li se ikada zapitali zašto muškarci ne plaču na sprovodima iako ispraćaju svoju majku? Da, oni se trude biti jaki, ali su isto tako naučili da ne smiju pokazivati tugu jer će tada čuti kritike. Umjesto toga, možda će otići u kafić, napit se s prijateljima i potuče se.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>S druge strane, djevojčice, a kasnije žene su sklone manipulirati drugima svojom tugom i plačem. I vrlo često dobiju ono što žele na taj način. Djevojčica koja se ljuti i koja se bori za ono što joj pripada, često će se etiketirati kao svojevoljnu, naprasnu, tešku i sl.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kao što je već napomenuto, za svakog čovjeka normalno je da osjeća tugu, ljutnju, strah i radost. Umjesto učenja djece da se ne smiju osjećati onako kako se osjećaju, prikladnije ih je naučiti da svoje osjećaje pokazuju na socijalno prihvatljiv način, a da pri tome dobiju ono što im je oduzeto. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U slučaju Noe, otac bi mogao reći: „Vidim da plačeš i da si tužan. Idemo zajedno tražiti od Tome tvoju igračku natrag“. Sljedeći puta Noa će sam tražiti igračku od Tome. S vremenom će znati da ga takve situacije rastužuju, ali će naučiti ispoljavati osjećaje na socijalno prihvatljiv način i istovremeno se izboriti za sebe.  A Anina mama je mogla reći: „Dugo si gradila kulu od pijeska, a dječak ju je srušio. Žao mi je zbog toga i vidim da si ljuta. I ja sam ljuta kada meni netko nešto uništi što sam radila. 'Ajmo sada zajedno do dječaka, reći ćemo mu da te ljuti kada ti netko ruši kule i da ne želiš da to ponovno učini.“<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Autorice: Jelena Vrsaljko, dipl. soc. rad. i psihoterapeut; Tatjana Gjurković, dipl.psih. i psihoterapeut<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Više o autoricama i transakcijskoj analizi potražite na stranicama <ulink url="http://www.centarproventus.hr/">Centra Proventus</ulink>.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Dječaci ne plaču, djevojčice se ne ljute? Tuga, ljutnja, kao i radost i strah osnovne su emocije koje izražavaju ljudi i neke životinjske vrste.  Ipak, u zapadnoeuropskoj kulturi u kojoj mi živimo, poželjno je da dječaci ne plaču i da se djevojčice ne ljute. O ovim spolnim stereotipima koji su štetni za razvoj djece, pišu dječje psihologinje Tatjana Gjurković i Jelena Vrsaljko.
Trogodišnji dječak po imenu Toma oduzeo je igračku svom vršnjaku Noi dok su se igrali u Noinom stanu. Noa se rasplače. Toma odjuri na drugi kraj sobe, gledajući Nou i prateći reakciju Noinog oca. Otac se ustane i strogim glasom kaže Noi: „Dječaci ne plaču! Prestani cmizdriti kao curica!“. Noa podiže pogled prema ocu, gledajući ga zbunjeno i iznevjereno. Još uvijek ima suzne oči, ali više ne plače. On nije curica.
   Četverogodišnja Ana se veselo igrala u pijesku i gradila je kulu u pješčaniku. Dječak koji je do tada trčao po igralištu, pojurio je prema Aninoj kuli i srušio ju je. Ana se na to naljutila i odmah je udarila dječaka. Anina mama koja je sve to promatrala s obližnje klupe, vikne na Anu: „Ana, ne smije se tući!“. Ana napući usne, prekriži ruke. Ljuti se. Na to joj mama reče: „I prestani se ljutiti, budi dobra djevojčica!“ te nastavi čitati novine. Ana ju je iznevjereno pogledala, pogledala je u dječaka i sjela u pješčanik. Danas je odlučila „Ja sam djevojčica, a djevojčice se nikada ne ljute!“. Kada se ponovila slična situacija, umjesto da se naljutila, Ana je počela plakati. Mama je dotrčala do nje i tješila je. Shvatila je – kada se ljutim, plakat ću i tada će mama biti zadovoljna sa mnom.
   Kada se za par dana Noa opet igrao s Tomom, ponovila se ista situacija. No, ovog puta, Noa je udario Tomu i povratio svoju igračku. Noin otac je to vidio, ali ništa nije komentirao, samo je neprimjetno kimnuo glavom i nasmiješio se. Noa je to vidio i shvatio – umjesto da budem tužan i da plačem, ja nisam djevojčica i zato ću ga udariti jer je tada tata zadovoljan sa mnom.
   Ovo su tipični primjeri kako se razvijaju spolna stereotipna vjerovanja te koje osjećaje treba izražavati. Spol i spolne uloge su bazične dimenzije kroz koju pojedinac percipira socijalni svijet i svoje mjesto unutar njega. Već od prenatalnog perioda roditelji i okolina pripremaju se, a po rođenju djeteta se i odnose prema djetetu, u skladu sa spolnim stereotipima. Tako će se za djevojčice pripremati roza odjeća, rozi zidovi, kupovati lutke, dok će za dječake prevladavati plava boja, a kupovati će se kamioni i autići svih vrsta. Kako rastu, dječake će se više poticati na puzanje i hodanje, a djevojčice će imati jezično bogatiju okolinu.
   Tuga, ljutnja, kao i radost i strah osnovne su emocije koje izražavaju ljudi i neke životinjske vrste. Ipak, u zapadnoeuropskoj kulturi u kojoj mi živimo, poželjno je da dječaci ne plaču i da se djevojčice ne ljute. Nakon što im to roditelji i njihova neposredna okolina u kojoj se često nalaze mnogo puta ponove, dječaci s vremenom počinju zatomljivati osjećaje tuge i umjesto toga, počinju pokazivati ljutnju. Agresija je, u tom smislu, prihvaćenija od tuge. S druge strane, djevojčice umjesto da se ljute, plaču jer je društveno poželjnije da djevojčice plaču, a ne da se ljute. 
   U transakcijskoj analizi taj proces zamjenjivanja pravih osjećaja sa socijalno poželjnim nazivamo reket-osjećajima. Poticanjem zamjenjivanja osjećaja, ne smanjuje se pravi osjećaj već se on potiskuje i s vremenom dijete (a kasnije odrasli čovjek) nije ga niti svjestan. Jeste li se ikada zapitali zašto muškarci ne plaču na sprovodima iako ispraćaju svoju majku? Da, oni se trude biti jaki, ali su isto tako naučili da ne smiju pokazivati tugu jer će tada čuti kritike. Umjesto toga, možda će otići u kafić, napit se s prijateljima i potuče se.
   S druge strane, djevojčice, a kasnije žene su sklone manipulirati drugima svojom tugom i plačem. I vrlo često dobiju ono što žele na taj način. Djevojčica koja se ljuti i koja se bori za ono što joj pripada, često će se etiketirati kao svojevoljnu, naprasnu, tešku i sl.
   Kao što je već napomenuto, za svakog čovjeka normalno je da osjeća tugu, ljutnju, strah i radost. Umjesto učenja djece da se ne smiju osjećati onako kako se osjećaju, prikladnije ih je naučiti da svoje osjećaje pokazuju na socijalno prihvatljiv način, a da pri tome dobiju ono što im je oduzeto. 
   U slučaju Noe, otac bi mogao reći: „Vidim da plačeš i da si tužan. Idemo zajedno tražiti od Tome tvoju igračku natrag“. Sljedeći puta Noa će sam tražiti igračku od Tome. S vremenom će znati da ga takve situacije rastužuju, ali će naučiti ispoljavati osjećaje na socijalno prihvatljiv način i istovremeno se izboriti za sebe.  A Anina mama je mogla reći: „Dugo si gradila kulu od pijeska, a dječak ju je srušio. Žao mi je zbog toga i vidim da si ljuta. I ja sam ljuta kada meni netko nešto uništi što sam radila. 'Ajmo sada zajedno do dječaka, reći ćemo mu da te ljuti kada ti netko ruši kule i da ne želiš da to ponovno učini.“
   Autorice: Jelena Vrsaljko, dipl. soc. rad. i psihoterapeut; Tatjana Gjurković, dipl.psih. i psihoterapeutViše o autoricama i transakcijskoj analizi potražite na stranicama Centra Proventus.
   
   
   
 Klinfo.hr 

4cbece6144da9

Dječaci ne plaču, djevojčice se ne ljute?

<para> Novo istraživanje pokazalo je da kako vrijeme prolazi, parovi vide jedni druge još iritantnijima i zahtjevnijima. Isti trend ne događa se u odnosu roditelj-dijete ili među prijateljima.</para>
<para>Možda su ovakvi rezultati posljedica svakodnevnog kontakta među supružnicima tijekom kojih se cjepidlačenje i česti zahtjevi od osjećaja blage povrijeđenosti pretvaraju u stvarnu bol. Stručnjaci govore o akumuliranoj iritaciji.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>"Kako starimo i postajemo si bliži i slobodniji u ponašanju, više smo spremni i izraziti prema supružniku", kazala je voditeljica istraživanja Kira Birditt s Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Michiganu. "Drugim riječima, negativnost može postati normalni aspekt veza u kojima postoji svakodnevni kontakt među supružnicima".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Dr. Birditt pronašla je isti obrazac ponašanja kod većine ispitanika - negativnost se javlja u braku kako prolaze godine bračnog života, a u svakodnevnim kontaktima supružnika ispoljava se kao stalno prigovaranje i cjepidlačenje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Zajedno s kolegama, dr. Birditt proučavala je negativne stavove ljudi prema bračnom partneru, prijateljima i djeci i kako se oni mijenjaju sa starenjem. Ispitanici su bili podvrgnuti kompleksnim intervjuima 1992. godine kada su bili mladi bračni parovi u svojim 20-tima, te ponovno 2005. godine, odnosno nakon 13 godina braka.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ispitanici su odgovarali na tvrdnje poput sljedećih: Moj partner/dijete/prijatelj ide mi na živce ili Moj partner/dijete/prijatelj ima previše zahtjeva.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U svim dobnim grupama ispitanici su utvrdili da im je bračni partner ili partnerica negativniji od djeteta ili prijatelja. Negativno mišljenje o partneru s vremenom je postajalo još negativnije. Istovremeno, odnos s djecom i prijateljima s vremenom postaje sve lakši, manje iritantniji i manje zahtjevan.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>"Rezultati su nas iznenadili jer su neka prijašnja gerontološka istraživanja pokazala da kako stare, ljudi postaju sve uspješniji u reguliranju emocija i manje su negativni u vezi", kazala je dr. Birditt za Livescience.com.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK, Izvor: LiveScience.com)</para>

Bračni partneri s godinama jedno drugo sve više iritiraju Ukoliko vas vaš supružnik nervira već sada, budućnost vam, čini se, nije obećavajuća.  Novo istraživanje pokazalo je da kako vrijeme prolazi, parovi vide jedni druge još iritantnijima i zahtjevnijima. Isti trend ne događa se u odnosu roditelj-dijete ili među prijateljima.
Možda su ovakvi rezultati posljedica svakodnevnog kontakta među supružnicima tijekom kojih se cjepidlačenje i česti zahtjevi od osjećaja blage povrijeđenosti pretvaraju u stvarnu bol. Stručnjaci govore o akumuliranoj iritaciji.
   "Kako starimo i postajemo si bliži i slobodniji u ponašanju, više smo spremni i izraziti prema supružniku", kazala je voditeljica istraživanja Kira Birditt s Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Michiganu. "Drugim riječima, negativnost može postati normalni aspekt veza u kojima postoji svakodnevni kontakt među supružnicima".
   Dr. Birditt pronašla je isti obrazac ponašanja kod većine ispitanika - negativnost se javlja u braku kako prolaze godine bračnog života, a u svakodnevnim kontaktima supružnika ispoljava se kao stalno prigovaranje i cjepidlačenje.
   Zajedno s kolegama, dr. Birditt proučavala je negativne stavove ljudi prema bračnom partneru, prijateljima i djeci i kako se oni mijenjaju sa starenjem. Ispitanici su bili podvrgnuti kompleksnim intervjuima 1992. godine kada su bili mladi bračni parovi u svojim 20-tima, te ponovno 2005. godine, odnosno nakon 13 godina braka.
   Ispitanici su odgovarali na tvrdnje poput sljedećih: Moj partner/dijete/prijatelj ide mi na živce ili Moj partner/dijete/prijatelj ima previše zahtjeva.
   U svim dobnim grupama ispitanici su utvrdili da im je bračni partner ili partnerica negativniji od djeteta ili prijatelja. Negativno mišljenje o partneru s vremenom je postajalo još negativnije. Istovremeno, odnos s djecom i prijateljima s vremenom postaje sve lakši, manje iritantniji i manje zahtjevan.
   "Rezultati su nas iznenadili jer su neka prijašnja gerontološka istraživanja pokazala da kako stare, ljudi postaju sve uspješniji u reguliranju emocija i manje su negativni u vezi", kazala je dr. Birditt za Livescience.com.
   (JK, Izvor: LiveScience.com) Klinfo.hr 

4cbec60be8cfd

Bračni partneri s godinama jedno drugo sve više iritiraju

<para>. Studija je dokazala da će mališani povjerovati riječima odraslih čak i onda kada vlastitim očima vide da je nešto zapravo potpuno suprotno ili drugačije.</para>
<para>Kada napune tri godine, djeca uopće nemaju razvijen skepticizam i povjerovat će sve što im odrasli kažu. Upravo to bezgranično povjerenje proučavao je dr. Vikram K. Jaswal s kolegama na Sveučilištu u Virginiji. Dugo se bavio proučavanjem načina na koje djeca uče govoriti, u sklopu čega se zainteresirao i pitao što djeca rade s informacijma koje čuju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>"Zašto su djeca toliko voljna prihvatiti nečije tuđe riječi, za primjer, da je jegulja riba a njihove vlastite oči im govore da izgleda kao zmija?", pitao se dr. Jaswal.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ono što je istraživao u spomenutoj studiji je zašto 3-godišnjaci više vjeruju informacijama koje čuju no informacijama koje dobivaju putem drugih osjetila (prije svega vida).<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Čini se kako su djeca razvila specifičan bias odnosno svojevrsni prečac da ne moraju sami procjenjivati što ljudi govore. U većini slučajeva roditelji, članovi obitelji i skrbnici 3-godišnjacima govore što da rade i kako, odnosno govore im stvari koje su dobre za njih, pa mališani razvijaju povjerenje u roditelje i uzimaju njihove riječi zdravo za gotovo. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Drugim riječima, 3-godišnjaci neće primjetiti razliku između istine i laži. Ako im kažemo da postoji debeli striček koji na Badnjak u jednoj noći obiđe dvije do tri milijarde domova uz pomoć sobova koji lete, oni u toj priči neće naći ništa upitno ili sporno.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ipak, roditelji trebaju imati na umu, da će isti ti 3-godišnjaci koji vjeruju sve što čuju biti definitivno skeptičniji oko onoga što vide, okuse ili dotaknu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK, Izvor: http://psychcentral.com)</para>

3-godišnjaci vjeruju u sve što čuju od odraslih Iz prakse znamo da 3-godišnjaka nije teško prevariti ili ga sitnim lažima navesti da učini ono što želimo, no nova studija proučavala je zašto djeca te dobi toliko vjeruju svemu što im se kaže . Studija je dokazala da će mališani povjerovati riječima odraslih čak i onda kada vlastitim očima vide da je nešto zapravo potpuno suprotno ili drugačije.
Kada napune tri godine, djeca uopće nemaju razvijen skepticizam i povjerovat će sve što im odrasli kažu. Upravo to bezgranično povjerenje proučavao je dr. Vikram K. Jaswal s kolegama na Sveučilištu u Virginiji. Dugo se bavio proučavanjem načina na koje djeca uče govoriti, u sklopu čega se zainteresirao i pitao što djeca rade s informacijma koje čuju.
   "Zašto su djeca toliko voljna prihvatiti nečije tuđe riječi, za primjer, da je jegulja riba a njihove vlastite oči im govore da izgleda kao zmija?", pitao se dr. Jaswal.Ono što je istraživao u spomenutoj studiji je zašto 3-godišnjaci više vjeruju informacijama koje čuju no informacijama koje dobivaju putem drugih osjetila (prije svega vida).
   Čini se kako su djeca razvila specifičan bias odnosno svojevrsni prečac da ne moraju sami procjenjivati što ljudi govore. U većini slučajeva roditelji, članovi obitelji i skrbnici 3-godišnjacima govore što da rade i kako, odnosno govore im stvari koje su dobre za njih, pa mališani razvijaju povjerenje u roditelje i uzimaju njihove riječi zdravo za gotovo. 
   Drugim riječima, 3-godišnjaci neće primjetiti razliku između istine i laži. Ako im kažemo da postoji debeli striček koji na Badnjak u jednoj noći obiđe dvije do tri milijarde domova uz pomoć sobova koji lete, oni u toj priči neće naći ništa upitno ili sporno.
   Ipak, roditelji trebaju imati na umu, da će isti ti 3-godišnjaci koji vjeruju sve što čuju biti definitivno skeptičniji oko onoga što vide, okuse ili dotaknu.
   (JK, Izvor: http://psychcentral.com) Klinfo.hr 

4cbc37e65516b

3-godišnjaci vjeruju u sve što čuju od odraslih

<para>Dijabetes tipa 1 obično se dijagnosticira tijekom djetinjstva, često u dobi između 10 i 13 godina. Roditelji ne mogu učiniti ništa kako bi spriječili ovaj tip dijabetesa. Međutim, ako primijetite znakove da vaše dijete možda ima bolest, možete poduzeti korake kako bi spriječili ozbiljnu komplikaciju koja se naziva dijabetička ketoacidoza. Tada je šećer u krvi povišen uz pojavu ketona (acetona) u krvi i mokraći.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ako vaše dijete pokazuje naznake dijabetesa tipa 1, što prije posjetite pedijatra. Testirajte dijete kako bi bili sigurni da nema dijabetes. A ako se ispostavi da je vaše dijete dijabetičar, zapamtite da dok je god bolest pod kontrolom, može uživati u dobrom i zdravljem ispunjenom životu. Evo na što trebate pripaziti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Neutaživa žeđ<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Djeca s dijabetesom tipa 1 mogu biti stalno žedna. To je zato što njihova razina glukoze u krvi raste, a tekućina se izdvaja iz tkiva. Ova djeca posebno mogu žudjeti za slatkim, hladnim pićima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Učestalo mokrenje<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Dijete koje više pije, češće će morati na toalet. Ako vaše dijete neobično često mora na toalet, možda postoji ozbiljniji razlog za to. Mlađe dijete koje je ranije samo odlazilo na toalet može početi ponovno mokriti u krevet.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Gubitak težine<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Tijelo koje ne može koristiti energiju iz šećera može početi gubiti mišićnu masu i masnoće. Gubitak tjelesne težine u djece s dijabetesom tipa 1 je često opisan kao iznenadan i brz.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nedostatak energije<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Vaše dijete se može osjećati stalno umorno, jer nije u mogućnosti šećer u krvi pretvoriti u energiju koju mišići i organi mogu koristiti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Intenzivna glad<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kada je tijelo lišeno energije zbog niske razine inzulina, može doživjeti osjećaj ekstremne gladi. Međutim, smanjen apetit također može biti znak upozorenja, jer je to jedan od simptoma dijabetičke ketoacidoze.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Promjene vida<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Visoka razina glukoze u krvi uzrokuje da se tekućine izdvajaju od ostalih tkiva, uključujući i oči. To može dovesti do zamućenog vida ili drugih problema s vidom.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Gljivične infekcije<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Djevojke s dijabetesom tipa 1 mogu razviti gljivične infekcije. Gljivična infekcija u beba ili male djece može izgledati kao osip od pelena.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Dijabetička ketoacidoza<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Može dogoditi djetetu s dijabetesom koji je još nedijagnosticiran. Kada tijelu ponestane inzulina, ono počinje sagorijevati masti za energiju. Ovo dovodi do nakupljanja kiselih nusproizvoda koji se nazivaju ketoni. To je opasno stanje koje zahtjeva hitnu medicinsku skrb.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Simptomi mogu uključivati povraćanje, bol u želucu, brzo disanje, blijedo lice, voćni miris daha i umor. Dijabetička ketoacidoza napreduje vrlo brzo i može biti kobna. Ali, može se i spriječiti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <ulink url="http://www.centar-zdravlja.net">www.centar-zdravlja.net</ulink>
</para>

8 znakova da vaše dijete možda ima dijabetes tipa 1 Kako i kada dijagnosticirati dijabetes tipa 1 kod djeteta? Dijabetes tipa 1 obično se dijagnosticira tijekom djetinjstva, često u dobi između 10 i 13 godina. Roditelji ne mogu učiniti ništa kako bi spriječili ovaj tip dijabetesa. Međutim, ako primijetite znakove da vaše dijete možda ima bolest, možete poduzeti korake kako bi spriječili ozbiljnu komplikaciju koja se naziva dijabetička ketoacidoza. Tada je šećer u krvi povišen uz pojavu ketona (acetona) u krvi i mokraći.
   Ako vaše dijete pokazuje naznake dijabetesa tipa 1, što prije posjetite pedijatra. Testirajte dijete kako bi bili sigurni da nema dijabetes. A ako se ispostavi da je vaše dijete dijabetičar, zapamtite da dok je god bolest pod kontrolom, može uživati u dobrom i zdravljem ispunjenom životu. Evo na što trebate pripaziti.
   Neutaživa žeđDjeca s dijabetesom tipa 1 mogu biti stalno žedna. To je zato što njihova razina glukoze u krvi raste, a tekućina se izdvaja iz tkiva. Ova djeca posebno mogu žudjeti za slatkim, hladnim pićima.
   Učestalo mokrenjeDijete koje više pije, češće će morati na toalet. Ako vaše dijete neobično često mora na toalet, možda postoji ozbiljniji razlog za to. Mlađe dijete koje je ranije samo odlazilo na toalet može početi ponovno mokriti u krevet.
   Gubitak težineTijelo koje ne može koristiti energiju iz šećera može početi gubiti mišićnu masu i masnoće. Gubitak tjelesne težine u djece s dijabetesom tipa 1 je često opisan kao iznenadan i brz.
   Nedostatak energijeVaše dijete se može osjećati stalno umorno, jer nije u mogućnosti šećer u krvi pretvoriti u energiju koju mišići i organi mogu koristiti.
   Intenzivna gladKada je tijelo lišeno energije zbog niske razine inzulina, može doživjeti osjećaj ekstremne gladi. Međutim, smanjen apetit također može biti znak upozorenja, jer je to jedan od simptoma dijabetičke ketoacidoze.
   Promjene vidaVisoka razina glukoze u krvi uzrokuje da se tekućine izdvajaju od ostalih tkiva, uključujući i oči. To može dovesti do zamućenog vida ili drugih problema s vidom.
   Gljivične infekcijeDjevojke s dijabetesom tipa 1 mogu razviti gljivične infekcije. Gljivična infekcija u beba ili male djece može izgledati kao osip od pelena.
   Dijabetička ketoacidozaMože dogoditi djetetu s dijabetesom koji je još nedijagnosticiran. Kada tijelu ponestane inzulina, ono počinje sagorijevati masti za energiju. Ovo dovodi do nakupljanja kiselih nusproizvoda koji se nazivaju ketoni. To je opasno stanje koje zahtjeva hitnu medicinsku skrb.
   Simptomi mogu uključivati povraćanje, bol u želucu, brzo disanje, blijedo lice, voćni miris daha i umor. Dijabetička ketoacidoza napreduje vrlo brzo i može biti kobna. Ali, može se i spriječiti.


   www.centar-zdravlja.net
 žena.hr 

8 znakova da vaše dijete možda ima dijabetes tipa 1

<para> Program je koncipiran na način da zadovolji interese i potrebe djece koja žele trenirati jedan ili više sportova, a još su neodlučna po pitanju odabira sporta.</para>
<para>Kao takav idealno je rješenje za njihov puni psiho-fizički razvoj. Temelj programa čine elementi iz atletike i gimnastike kao bazičnih sportova (multidisciplinarni sportovi), uključujući elemente iz loptačkih sportova (rukomet, košarka, nogomet, odbojka...) te kao izuzetno važan faktor u razvoju samopouzdanja kod djece - penjačku stijenu.</para>
<para>Neizostavan dio programa čini sklop vježbi za razvoj fleksibilnosti, snage, koordinacije i  ravnoteže. Naglasak je na preventivnim i korektivnim vježbama za jačanje mišića i ligamenata stopala i potkoljenice i mišića kralježnice zbog sve učestalijih mišićno-koštanih poremećaja i oboljenja školske (i predškolske) djece.
</para>
<para>Program se održava 2 puta tjedno u trajanju 45-50 minuta i intenziteta je prilagođenog djeci navedenih dobnih skupina. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>Svaki mjesec djeca upoznaju 2 sporta (3 tjedna vježbanja i usvajanja elemenata + 4. tjedan namjenjen isključivo igrama uz praktičnu primjenu stečenih znanja). </para>
<para>Na početku svakog trenažnog ciklusa provodi se inicijalno testiranje djece čiji se rezultati kasnije uspoređuju  s rezultatima tranzitivnih i finalnih testiranja s ciljem vrednovanja postignutih efekata u pojedinim trenažnim ciklusima te radi planiranja i programiranja daljnjeg tijeka trenažnog procesa.</para>
<para>Svi treninzi odvijaju se u radnoj, ali zabavnoj atmosferi, uz stručno vodstvo trenera (profesora kineziologije) gdje će vaše dijete steći nova prijateljstva, znanja i vještine te radne i higijenske navike, a pritom se dobro zabaviti. Idealan je kao nadopuna za višestrani razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti djece koja već treniraju pojedini sport.
</para>
<para>Vjerujemo kako predstavlja zabavan i izazovan način sportskog animiranja najmlađih.</para>
<para>
 Lokacije održavanja treninga:
</para>
<para>MoFit - Trešnjevka, Zorkovačka 6 I <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Centar za rehabilitaciju “Zagreb”, Ksaver, Orlovac 2<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>Javite se u Vergo, a Klinfo vam daruje 20% popusta na prvi mjesec vježbanja! <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 KONTAKTI:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Jurica Galić<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>DŠR Vergo<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>091/1773-757<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 
 <ulink url="mailto:jurica@vergo.info">
 jurica@vergo.info
 </ulink>
</para>
<para>
 <ulink url="http://www.vergo.info">
 www.vergo.info
 </ulink>
</para>

Upoznajte univerzalni sportski program uz koji će se vaša djeca zdravo razvijati i uživati Dragi roditelji, DŠR Vergo predstavlja vam Univerzalni sportski program za djecu rane školske dobi (od 6/7-11/12 god.).  Program je koncipiran na način da zadovolji interese i potrebe djece koja žele trenirati jedan ili više sportova, a još su neodlučna po pitanju odabira sporta.
Kao takav idealno je rješenje za njihov puni psiho-fizički razvoj. Temelj programa čine elementi iz atletike i gimnastike kao bazičnih sportova (multidisciplinarni sportovi), uključujući elemente iz loptačkih sportova (rukomet, košarka, nogomet, odbojka...) te kao izuzetno važan faktor u razvoju samopouzdanja kod djece - penjačku stijenu.
Neizostavan dio programa čini sklop vježbi za razvoj fleksibilnosti, snage, koordinacije i  ravnoteže. Naglasak je na preventivnim i korektivnim vježbama za jačanje mišića i ligamenata stopala i potkoljenice i mišića kralježnice zbog sve učestalijih mišićno-koštanih poremećaja i oboljenja školske (i predškolske) djece.

Program se održava 2 puta tjedno u trajanju 45-50 minuta i intenziteta je prilagođenog djeci navedenih dobnih skupina. 

Svaki mjesec djeca upoznaju 2 sporta (3 tjedna vježbanja i usvajanja elemenata + 4. tjedan namjenjen isključivo igrama uz praktičnu primjenu stečenih znanja). 
Na početku svakog trenažnog ciklusa provodi se inicijalno testiranje djece čiji se rezultati kasnije uspoređuju  s rezultatima tranzitivnih i finalnih testiranja s ciljem vrednovanja postignutih efekata u pojedinim trenažnim ciklusima te radi planiranja i programiranja daljnjeg tijeka trenažnog procesa.
Svi treninzi odvijaju se u radnoj, ali zabavnoj atmosferi, uz stručno vodstvo trenera (profesora kineziologije) gdje će vaše dijete steći nova prijateljstva, znanja i vještine te radne i higijenske navike, a pritom se dobro zabaviti. Idealan je kao nadopuna za višestrani razvoj motoričkih i funkcionalnih sposobnosti djece koja već treniraju pojedini sport.

Vjerujemo kako predstavlja zabavan i izazovan način sportskog animiranja najmlađih.

   Lokacije održavanja treninga:

MoFit - Trešnjevka, Zorkovačka 6 I Centar za rehabilitaciju “Zagreb”, Ksaver, Orlovac 2
   

Javite se u Vergo, a Klinfo vam daruje 20% popusta na prvi mjesec vježbanja! 
   
   
   KONTAKTI:Jurica GalićDŠR Vergo091/1773-757
   
   
      jurica@vergo.info
   


   
      www.vergo.info
   
 Klinfo.hr 

4cbc396c4f4b3

Upoznajte univerzalni sportski program uz koji će se vaša djeca zdravo razvijati i uživati

<para> Najveći dio zasluga za status vodeće nacije ne pripada samim učenicima – već njihovim učiteljima. Dok se ostatak Europe pita što je recept uspjeha obrazovnog sustava ove zemlje, Finci kažu da tajne uopće nema. Recept je naime prilično jednostavan.</para>
<para>Prema njemu bi učenici trebali osjećati poštovanje. Miikka Paajanen predaje već deset godina u jednoj osnovnoj školi na istoku Helsinkija. No on usprkos tome svojim učenicima tijekom nastave nastoji ostaviti puno slobodnog prostora. CIlj mu je naučiti ih slobodno razmišljati i učiti, a ne samo ponavljati ono što učitelj kaže. Na taj način, kako kaže, djeca nauče i preuzimati odgovornost: „Rado radim s djecom, s ljudima koji imaju svoju volju i svoje ja. I mogu odmah vidjeti ima li moj rad smisla, tako da djeca zaista nešto mogu naučiti. To su moje male osobne pobjede"<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Finske škole slove u Europi kao uzor<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U obrazovnim studijama OESS-a finski učenici su uvijek među najboljima. To je svakako i posljedica angažmana učitelja. A dobra plaća i premije su jedan od razloga njihove visoke motiviranosti. Miikka Paajanen svakog mjeseca za svoj dodatni angažman dobiva novčani bonus: „Nije to mnogo, možda stotinjak eura. Ali to je za mene znak da me moji nadređeni, ali i roditelji, smatraju dobrim učiteljem, a to mi je vrlo važno", priča on.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U Finskoj ne postoji manjak nastavnika kao u ostalim europskim zemljama. Sveučilišta mogu birati među najboljim maturantima jer mnogi žele postati nastavnici. Predavati na školi je u Helisnkiju isto tako cijenjeni posao kao i posao liječnika ili odvjetnika.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Dva pokolja koja su se prošle godine desila na finskim školama su još dodatno senzibilizirala svijest građana o tomu koliko je važno zanimanje nastavnika. Niina Halonen predaje u jednoj srednjoj školi u helsinškom predgrađu. Ovdje žive mnogi useljenici, mnoge obitelji s nižim primanjima. I ona dobiva premiju jer se brine oko učenika kojima škola ne ide baš najbolje. Odnedavno drži i tečajeve suzbijanja nasilja: „Nakon tih dviju tragedija smo svi postali osjetljivi na tu temu. I djeca strahuju da bi se takvo što i ovdje moglo dogoditi. Zato nam i dojavljaju ako primjete da se neki učenik ponaša čudno ili surfa po čudnim stranicama na internetu. I mi učitelji pazimo na to da nema mobinga. Postali smo mnogo pažljiviji", priča učiteljica.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Učenice preuzimaju različite uloge i tako uče kako izgraditi međusobno povjerenje. Za svoj dodatni angažman ova učiteljica prima mjesečno i do 400 eura više. Miikka Paajanen je na svojoj školi organizirao neku vrstu malog ekološkog poduzeća. Tako djeca uče kako se pravilno odvaja otpad. I taj angažman se dodatno nagrađuje. Direktorica škole svoje nastavnike ocjenjuje svake godine. Ona ministarstvu prosvjete predlaže pet najboljih nastavnika koji su zaslužili premiju: „Ocjenjujem sposobnost rada u grupi kao i nastavne metode. Učitelji dobivaju ocjene od 1 do 5", upućuje ona. To motivira - što primjećuju i učenici:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>„Meni se sviđa kako on predaje jer ne moramo cijelo vrijeme mirno sjediti i puno naučimo."<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>„Ja rado idem u školu. Prilično je raznoliko, a mislim da je i učiteljima zabavno."<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Posebice Miikki Paajanenu. Učitelj je za njega, kako kaže, još uvijek zanimanje iz snova. A premija mu pomaže da zaboravi ponekad naporne trenutke u učionici.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Autori: Ruth Reichenstein / N. Kreizer<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Izvor: <ulink url="http://www.dw-world.de/dw/0,,635,00.html">Deutsche Welle</ulink>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Zašto su finski učenici najpametniji u Europi? Učenici iz Finske su, kako pokazuju istraživanja posljednjih godina, među najboljima u Europi.  Najveći dio zasluga za status vodeće nacije ne pripada samim učenicima – već njihovim učiteljima. Dok se ostatak Europe pita što je recept uspjeha obrazovnog sustava ove zemlje, Finci kažu da tajne uopće nema. Recept je naime prilično jednostavan.
Prema njemu bi učenici trebali osjećati poštovanje. Miikka Paajanen predaje već deset godina u jednoj osnovnoj školi na istoku Helsinkija. No on usprkos tome svojim učenicima tijekom nastave nastoji ostaviti puno slobodnog prostora. CIlj mu je naučiti ih slobodno razmišljati i učiti, a ne samo ponavljati ono što učitelj kaže. Na taj način, kako kaže, djeca nauče i preuzimati odgovornost: „Rado radim s djecom, s ljudima koji imaju svoju volju i svoje ja. I mogu odmah vidjeti ima li moj rad smisla, tako da djeca zaista nešto mogu naučiti. To su moje male osobne pobjede"
   Finske škole slove u Europi kao uzor
   U obrazovnim studijama OESS-a finski učenici su uvijek među najboljima. To je svakako i posljedica angažmana učitelja. A dobra plaća i premije su jedan od razloga njihove visoke motiviranosti. Miikka Paajanen svakog mjeseca za svoj dodatni angažman dobiva novčani bonus: „Nije to mnogo, možda stotinjak eura. Ali to je za mene znak da me moji nadređeni, ali i roditelji, smatraju dobrim učiteljem, a to mi je vrlo važno", priča on.
   U Finskoj ne postoji manjak nastavnika kao u ostalim europskim zemljama. Sveučilišta mogu birati među najboljim maturantima jer mnogi žele postati nastavnici. Predavati na školi je u Helisnkiju isto tako cijenjeni posao kao i posao liječnika ili odvjetnika.
   Dva pokolja koja su se prošle godine desila na finskim školama su još dodatno senzibilizirala svijest građana o tomu koliko je važno zanimanje nastavnika. Niina Halonen predaje u jednoj srednjoj školi u helsinškom predgrađu. Ovdje žive mnogi useljenici, mnoge obitelji s nižim primanjima. I ona dobiva premiju jer se brine oko učenika kojima škola ne ide baš najbolje. Odnedavno drži i tečajeve suzbijanja nasilja: „Nakon tih dviju tragedija smo svi postali osjetljivi na tu temu. I djeca strahuju da bi se takvo što i ovdje moglo dogoditi. Zato nam i dojavljaju ako primjete da se neki učenik ponaša čudno ili surfa po čudnim stranicama na internetu. I mi učitelji pazimo na to da nema mobinga. Postali smo mnogo pažljiviji", priča učiteljica.
   Učenice preuzimaju različite uloge i tako uče kako izgraditi međusobno povjerenje. Za svoj dodatni angažman ova učiteljica prima mjesečno i do 400 eura više. Miikka Paajanen je na svojoj školi organizirao neku vrstu malog ekološkog poduzeća. Tako djeca uče kako se pravilno odvaja otpad. I taj angažman se dodatno nagrađuje. Direktorica škole svoje nastavnike ocjenjuje svake godine. Ona ministarstvu prosvjete predlaže pet najboljih nastavnika koji su zaslužili premiju: „Ocjenjujem sposobnost rada u grupi kao i nastavne metode. Učitelji dobivaju ocjene od 1 do 5", upućuje ona. To motivira - što primjećuju i učenici:
   „Meni se sviđa kako on predaje jer ne moramo cijelo vrijeme mirno sjediti i puno naučimo."
   „Ja rado idem u školu. Prilično je raznoliko, a mislim da je i učiteljima zabavno."
   Posebice Miikki Paajanenu. Učitelj je za njega, kako kaže, još uvijek zanimanje iz snova. A premija mu pomaže da zaboravi ponekad naporne trenutke u učionici.
   Autori: Ruth Reichenstein / N. KreizerIzvor: Deutsche Welle
   
   
   
   
 Klinfo.hr 

4cb819208bb8c

Zašto su finski učenici najpametniji u Europi?

<para> Iako nije jedini lanac brze prehrane, McDonald's se našao na piku aktivista i javnosti vjerojatno zato što je najpoznatiji i najveći. U Hrvatskoj će protiv McDonald'sa ustati Prijatelji životinja zbog, kako kažu, zločina nad životinjama, ogromnih ekoloških šteta, izrabljivanja djece i radnika, ali i manipulacije djecom Happy Meal obrocima i posluživanja nezdrave hrane. Kako fast food zapravo djeluje na organizam djeteta?</para>
<para>Kako stoji u priopćenju i pozivu udruge Prijatelji životinja "optužbe za manipulaciju djecom jedan su od većih problema te kompanije. Brojne igračke i reklame namijenjene djeci dovode ih kao hipnotizirane u restorane i stvaraju 'začarani krug' gdje roditelji pretvaraju svoju djecu u doživotne posjetitelje McDonald'sa. Postoje i brojne opravdane sumnje da se za njihove igračke koristi dječji rad u zemljama Trećega svijeta".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/> <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ruku na srce, McDonald'sovi obroci su fini i malo tko će to negirati. Ne ulazeći u problematiku ispravnosti procesa proizvodnje zbog koje se ovaj restoran proziva, za nas krajnje kupce možda je ipak najvažnije da smo informirani o onome što zapravo jedemo. Živimo u vrijeme slobodne tržišne ponude i nudi nam se sve i svašta, a odluka ipak ostaje na nama. Kad su djeca u pitanju, odluku možemo temeljiti na činjenicama vezanim uz uzroke i posljedice koje hamburgeri, pommes frites i druga brza jela imaju na zdravlje i razvoj djece.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kao što smo već napomenuli, većina djece voli fast food jer je finog okusa ili barem finijeg od ostale hrane i obroka. Naravno, pozitivnom stajalištu prema fast foodu kod djece pridonose reklame i igračke, a kod onih malo starijih roditelji ponekad ne mogu kontrolirati učestalost odlaska u fast food restorane. Obroci su jeftini i dosta veliki broj djece može ih si priuštiti dnevnim džeparcem.   <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Fast food obroci imaju niski postotak vlakana i drugih korisnih nutritijenata, a visok postotak soli, masnoća i šećera. Upravo zbog toga kontinuirana konzumacija brzih jela dovodi do prekomjerene težine. Velika količina kalorija u hrani ne pomaže njihovu tijelu, one nemaju nutritivnu vrijednost i mogu djelovati kao faktori rizika za razvoj raznih bolesti (dijabetes, bolesti srca i krvnih žila i sl.).<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Dijabetes<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Povećane razine šećera u fast food obrocima mogu dovesti do dijabetesa. Djeca najčešće razviju dijabetes tipa A jer njihovo tijelo ne može proizvesti inzulin koji kontrolira razinu šećera u krvi i regulira metabolizam.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Bolesti srca<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Visok postotak masnoća u organizmu povećava razinu kolesterola u krvi, što pak dovodi do problema sa srcem. Problemi sa srcem mogu se razviti u bolest poput dislipidemije (poremećaj u metabolizmu lipoproteina) koja pak dovodi do ozbiljnih koronarnih bolesti srca.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Visok krvni tlak<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Fast food također sadrži veliki postotak soli, koji dovodi do visokog krvnog tlaka. Visok tlak dovodi do pukotina i lomljenja stjenki žila. Tijelo koristi lipoproteine kako bi saniralo te pukotine i to na način da ih pretvara u kolesterol, čime se opet povećava razina kolesterola u organizmu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Anemija<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Osim navedenih rizika, tu je i rizik od anemije, jer organizam preko brze hrane ne dobiva dovoljno vitamina i željeza te drugih nutritijenata važnih za rast i razvoj. Djeca postaju letargična, muči ih stalni umor koji ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prekomjerna težina i pretilost<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Iskustva su potvrdila da je konzumacija brze hrane začarani krug u kojem je teško zapravo utažiti glad. Djeca imaju pojačani osjećaj gladi što dovodi do daljnjeg prejedanja s navedenim lošim posljedicama po zdravlje. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Slabljenje imunološkog sustava<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nedostatak makro i mikro nutritijenata u fast food obrocima smanjuje imunološku obranu organizma kod djece. Ona postaju osjetljiva i podložna mnogim oboljenjima. Prvi znakovi oslabljenog imuniteta obično je nedostatak kalcija zbog čega se javlja kvarljivost zubi, krhkost i lomljivost noktiju i kosti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Rizik za pojavu raka<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U fast food obroke stavljaju se konzervansi i umjetne boje. Istraživanja su pokazala da umjetni sastojci u hrani izazivaju rizik od raka i hiperaktivnosti kod djece te alergije. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(Jk)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Kako fast food djeluje na zdravlje djece? U subotu, 16. listopada obilježava se Svjetski dan hrane, ali i Svjetski dan borbe protiv McDonald'sa.  Iako nije jedini lanac brze prehrane, McDonald's se našao na piku aktivista i javnosti vjerojatno zato što je najpoznatiji i najveći. U Hrvatskoj će protiv McDonald'sa ustati Prijatelji životinja zbog, kako kažu, zločina nad životinjama, ogromnih ekoloških šteta, izrabljivanja djece i radnika, ali i manipulacije djecom Happy Meal obrocima i posluživanja nezdrave hrane. Kako fast food zapravo djeluje na organizam djeteta?
Kako stoji u priopćenju i pozivu udruge Prijatelji životinja "optužbe za manipulaciju djecom jedan su od većih problema te kompanije. Brojne igračke i reklame namijenjene djeci dovode ih kao hipnotizirane u restorane i stvaraju 'začarani krug' gdje roditelji pretvaraju svoju djecu u doživotne posjetitelje McDonald'sa. Postoje i brojne opravdane sumnje da se za njihove igračke koristi dječji rad u zemljama Trećega svijeta". Ruku na srce, McDonald'sovi obroci su fini i malo tko će to negirati. Ne ulazeći u problematiku ispravnosti procesa proizvodnje zbog koje se ovaj restoran proziva, za nas krajnje kupce možda je ipak najvažnije da smo informirani o onome što zapravo jedemo. Živimo u vrijeme slobodne tržišne ponude i nudi nam se sve i svašta, a odluka ipak ostaje na nama. Kad su djeca u pitanju, odluku možemo temeljiti na činjenicama vezanim uz uzroke i posljedice koje hamburgeri, pommes frites i druga brza jela imaju na zdravlje i razvoj djece.
   Kao što smo već napomenuli, većina djece voli fast food jer je finog okusa ili barem finijeg od ostale hrane i obroka. Naravno, pozitivnom stajalištu prema fast foodu kod djece pridonose reklame i igračke, a kod onih malo starijih roditelji ponekad ne mogu kontrolirati učestalost odlaska u fast food restorane. Obroci su jeftini i dosta veliki broj djece može ih si priuštiti dnevnim džeparcem.   
   Fast food obroci imaju niski postotak vlakana i drugih korisnih nutritijenata, a visok postotak soli, masnoća i šećera. Upravo zbog toga kontinuirana konzumacija brzih jela dovodi do prekomjerene težine. Velika količina kalorija u hrani ne pomaže njihovu tijelu, one nemaju nutritivnu vrijednost i mogu djelovati kao faktori rizika za razvoj raznih bolesti (dijabetes, bolesti srca i krvnih žila i sl.).
   Dijabetes
   Povećane razine šećera u fast food obrocima mogu dovesti do dijabetesa. Djeca najčešće razviju dijabetes tipa A jer njihovo tijelo ne može proizvesti inzulin koji kontrolira razinu šećera u krvi i regulira metabolizam.
   Bolesti srca
   Visok postotak masnoća u organizmu povećava razinu kolesterola u krvi, što pak dovodi do problema sa srcem. Problemi sa srcem mogu se razviti u bolest poput dislipidemije (poremećaj u metabolizmu lipoproteina) koja pak dovodi do ozbiljnih koronarnih bolesti srca.
   Visok krvni tlak
   Fast food također sadrži veliki postotak soli, koji dovodi do visokog krvnog tlaka. Visok tlak dovodi do pukotina i lomljenja stjenki žila. Tijelo koristi lipoproteine kako bi saniralo te pukotine i to na način da ih pretvara u kolesterol, čime se opet povećava razina kolesterola u organizmu.
   Anemija
   Osim navedenih rizika, tu je i rizik od anemije, jer organizam preko brze hrane ne dobiva dovoljno vitamina i željeza te drugih nutritijenata važnih za rast i razvoj. Djeca postaju letargična, muči ih stalni umor koji ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti.  
   Prekomjerna težina i pretilost
   Iskustva su potvrdila da je konzumacija brze hrane začarani krug u kojem je teško zapravo utažiti glad. Djeca imaju pojačani osjećaj gladi što dovodi do daljnjeg prejedanja s navedenim lošim posljedicama po zdravlje. 
   Slabljenje imunološkog sustava
   Nedostatak makro i mikro nutritijenata u fast food obrocima smanjuje imunološku obranu organizma kod djece. Ona postaju osjetljiva i podložna mnogim oboljenjima. Prvi znakovi oslabljenog imuniteta obično je nedostatak kalcija zbog čega se javlja kvarljivost zubi, krhkost i lomljivost noktiju i kosti.
   Rizik za pojavu raka
   U fast food obroke stavljaju se konzervansi i umjetne boje. Istraživanja su pokazala da umjetni sastojci u hrani izazivaju rizik od raka i hiperaktivnosti kod djece te alergije. 
   (Jk)
   
 Klinfo.hr 

4cb817313b5d2

Kako fast food djeluje na zdravlje djece?

<para> Njihove teorijske postavke ističu da su djeca sposobna, od najranije dobi, donositi odluke i preuzimati odgovornost u skladu s njihovom dobi i sposobnostima. Ako su te sposobnosti razvijene, dijete će postati sretnije, zadovoljnije i sigurnije u sebe. Sretno dijete se bolje razvija i prihvaća razumne autoritete te se ponaša odgovorno za sebe i druge.</para>
<para>Terapija igrom je nedirektivna tehnika rada tj. pristup u kojem dijete vodi (izabire što će i kako koristiti), a terapeut ga prati i posvećuje mu potpunu pažnju. Upravo ta bliskost i fokusiranost na dijete pomaže djetetu u prevladavanju teških situacija. Terapeut može povremeno i reflektirati djetetu ono što opaža da dijete radi, a sve u svrhu produbljivanja terapijskog procesa. Djetetu se unutar prostora za igranje postavljaju ograničenja jedino u svrhu sigurnosti. Takav pristup omogućava djetetu da se u potpunosti usmjeri na vlastite resurse te da pronađe nove načine ophođenja s emocijama i nove načine ponašanja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U terapiji igrom koriste se različiti mediji i tehnike poput: terapeutskog pričanja priča, kreativne vizualizacije, plesa, glazbe, pokreta, dramatizacije, gline i plastelina, crtanja i slikanja, te pijeska. Korištenjem nestrukturiranih materijala poput pijeska i minijaturnih figura ljudi, životinja, drveća itd. omogućeno je da se djetetova mašta izrazi na onaj način na koji je djetetu važno u tom trenutku. Stvaranjem životnih situacija u pijesku dijete ima mogućnost da ponovo proživi to iskustvo, da stvori novi smisao i stekne osjećaj kontrole nad svojim svijetom u kojem često odrasli djeluju tako zastrašujuće i moćno. Nema prosuđivanja, nema točnog, niti krivog. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Omogućavajući takvu atmosferu gdje su granice samo vezane uz sigurnost djeteta, terapeut omogućava djetetu da se slobodno izrazi bilo verbalno, fizički ili kroz igru.  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Vrijednost ovakvog psihoterapijskog pristupa temelji se na tome da dijete samog sebe doživi kao sposobnu, odgovornu osobu koja ima društvene odnose te ga se uči dvije temeljne istine: da nitko uistinu ne poznaje nečiji unutarnji svijet tako dobro kao što ga poznaje sama individua te da se odgovornost i sloboda izbora razvija unutar pojedinca. Dijete prvo treba naučiti poštovati sebe, iz čega proizlazi osjećaj dostojanstva, prije nego što može naučiti poštovati osobnosti, prava i razlike drugih.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Brojna istraživanja su pokazala da čak 20% djece ima poteškoća u emocionalnom razvoju i/ili u ponašanju. Kvantitativna i kvalitativna istraživanja pokazuju da je terapija igrom vrlo učinkovita u radu s mnogim klijentima. Nedavna istraživanja Organizacije terapije igrom Ujedinjenog kraljevstva (PTUK) ukazuju da je 70% djece pokazalo pozitivne promjene nakon tretmana ove vrste terapije.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Terapija igrom se koristi za: <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Emocionalne i ponašajne probleme<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Za probleme u komunikaciji/autizam (ako nije uključena mentalna retardacija)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Ako razvoj govora nije adekvatan dobi<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Socijalnu integraciju<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Poboljšavanje odnos roditelj-dijete<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Seanse traju između 45 i 60 minuta te mogu biti individualne ili grupne, a provode ih certificirani psiholozi u <ulink url="http://www.centarproventus.hr/">Centru Proventus</ulink> u Zagrebu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Piše: Tatjana Gjurković, dipl. psiholog, certificirani terapeut igrom</para>

Terapija igrom Terapija igrom (play therapy) je psihoterapijski pravac utemeljen na teorijskim postavkama Virginie Axline, Carla Rogersa, Donalda Winnicota i Violet Oaklander.  Njihove teorijske postavke ističu da su djeca sposobna, od najranije dobi, donositi odluke i preuzimati odgovornost u skladu s njihovom dobi i sposobnostima. Ako su te sposobnosti razvijene, dijete će postati sretnije, zadovoljnije i sigurnije u sebe. Sretno dijete se bolje razvija i prihvaća razumne autoritete te se ponaša odgovorno za sebe i druge.
Terapija igrom je nedirektivna tehnika rada tj. pristup u kojem dijete vodi (izabire što će i kako koristiti), a terapeut ga prati i posvećuje mu potpunu pažnju. Upravo ta bliskost i fokusiranost na dijete pomaže djetetu u prevladavanju teških situacija. Terapeut može povremeno i reflektirati djetetu ono što opaža da dijete radi, a sve u svrhu produbljivanja terapijskog procesa. Djetetu se unutar prostora za igranje postavljaju ograničenja jedino u svrhu sigurnosti. Takav pristup omogućava djetetu da se u potpunosti usmjeri na vlastite resurse te da pronađe nove načine ophođenja s emocijama i nove načine ponašanja. 
   U terapiji igrom koriste se različiti mediji i tehnike poput: terapeutskog pričanja priča, kreativne vizualizacije, plesa, glazbe, pokreta, dramatizacije, gline i plastelina, crtanja i slikanja, te pijeska. Korištenjem nestrukturiranih materijala poput pijeska i minijaturnih figura ljudi, životinja, drveća itd. omogućeno je da se djetetova mašta izrazi na onaj način na koji je djetetu važno u tom trenutku. Stvaranjem životnih situacija u pijesku dijete ima mogućnost da ponovo proživi to iskustvo, da stvori novi smisao i stekne osjećaj kontrole nad svojim svijetom u kojem često odrasli djeluju tako zastrašujuće i moćno. Nema prosuđivanja, nema točnog, niti krivog. 
   Omogućavajući takvu atmosferu gdje su granice samo vezane uz sigurnost djeteta, terapeut omogućava djetetu da se slobodno izrazi bilo verbalno, fizički ili kroz igru.  
   Vrijednost ovakvog psihoterapijskog pristupa temelji se na tome da dijete samog sebe doživi kao sposobnu, odgovornu osobu koja ima društvene odnose te ga se uči dvije temeljne istine: da nitko uistinu ne poznaje nečiji unutarnji svijet tako dobro kao što ga poznaje sama individua te da se odgovornost i sloboda izbora razvija unutar pojedinca. Dijete prvo treba naučiti poštovati sebe, iz čega proizlazi osjećaj dostojanstva, prije nego što može naučiti poštovati osobnosti, prava i razlike drugih.
   Brojna istraživanja su pokazala da čak 20% djece ima poteškoća u emocionalnom razvoju i/ili u ponašanju. Kvantitativna i kvalitativna istraživanja pokazuju da je terapija igrom vrlo učinkovita u radu s mnogim klijentima. Nedavna istraživanja Organizacije terapije igrom Ujedinjenog kraljevstva (PTUK) ukazuju da je 70% djece pokazalo pozitivne promjene nakon tretmana ove vrste terapije.
   Terapija igrom se koristi za: - Emocionalne i ponašajne probleme- Za probleme u komunikaciji/autizam (ako nije uključena mentalna retardacija)- Ako razvoj govora nije adekvatan dobi- Socijalnu integraciju- Poboljšavanje odnos roditelj-dijete
   Seanse traju između 45 i 60 minuta te mogu biti individualne ili grupne, a provode ih certificirani psiholozi u Centru Proventus u Zagrebu.
   Piše: Tatjana Gjurković, dipl. psiholog, certificirani terapeut igrom Klinfo.hr 

4cb802145aa9d

Terapija igrom

<para> Možda bi se ipak trebali malo više potruditi da ga zavole, jer je kupus iznimno nutritivno bogata namirnica, koju su stari Grci čak koristili i kao lijek. Kupus se može jesti sirov u raznim salatama, kiseljen, kuhan, odnosno na niz načina.</para>
<para>Fitonutritijenti u kupusu i drugim kupusnjačama stimuliraju naše gene da povećaju proizvodnju enzima koji pomažu u detoksikaciji stanica. Drugim riječima ti enzimi čiste slobodne radikale, otrove i druge potencijalno kancerogene tvari iz naših stanica. Baš kao i brokula, cvjetača i kelj pupčar, kupus je visoko na popisu namirnica koje se preporučuju oboljelima od raka. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kupus je bogat vitaminima A, C i K, vitaminima B1, B2 i B6, niacinom, vlaknima, kalijem, folnom kiselinom, antioksidantima i drugim nutritijentima. Isto tako, Kupus ima najmanje kalorija i masnoća od svih biljaka. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Blagodati kupusa za zdravlje<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Zdravstvena blagodat kupusa poznata je iz antičkih vremena. Osobito se preporuča kod zatvora, čireva na želucu, glavobolje, gubitka težine, problema s kožom, ekcema, žutice, skorbuta, artritisa, reumatizma, gihta, bolesti očiju, srčanih bolesti, ali i protiv starenja, za detoksifikaciju organizma, u liječenju od raka, za bolju funkciju mozga i kod Alzheimerove bolesti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Već smo spomenuli da kupus ima malo kalorija, pa je izvrstan za sve oni koji trebaju pripaziti na kilograme. Svi oni koji imaju problema s upalama ili probavom, trebali bi jesti kupus, jer ovo povrće djeluje antiupalno.  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Dojilje koje pate od upala dojki, savjetuju se da stave obloge od listova zelenog kupusa između dojenja. Listovi se mogu upotrijebiti i kao prevencija protiv upala dojki.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Najzanimljivija blagodat kupusa je ta da dokazano smanjuje rizik od raka debelog crijeva. Narodi koji u prehrani tradicionalno imaju mnogo jela od kupusa, imaju i nisku stopu oboljelih od raka debelog crijeva. Smatra se da je to zbog visokog sastava vlakana i kemijskih spojeva koji blagotvorno djeluju na zdravlje debelog crijeva. Vlakna poboljšavaju proces probave, dok kemijski spojevi iz kupusa sprečavaju rast tumora i štite stanice od slobodnih radikala. Isto tako, kupus će nam pomoći u liječenju želučanih čireva i poboljšati cjelokupni probavni sustav.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kupus smanjuje i rizik od nastanka bolesti srca te štiti od srčanog udara, a smanjuje i rizik od nastanka mrena te pomaže u pravilnom razvoju kralješnice.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>A kako ga pripremiti na sto načina, potražite <ulink url="http://www.coolinarika.com/tag/kupus/sadrzaj/recept">OVDJE</ulink>.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Sezona kupusa - zdrav je i djeca bi ga trebala jesti Kupus je jedna od onih vrsta povrća koju djeca baš i ne vole.  Možda bi se ipak trebali malo više potruditi da ga zavole, jer je kupus iznimno nutritivno bogata namirnica, koju su stari Grci čak koristili i kao lijek. Kupus se može jesti sirov u raznim salatama, kiseljen, kuhan, odnosno na niz načina.
Fitonutritijenti u kupusu i drugim kupusnjačama stimuliraju naše gene da povećaju proizvodnju enzima koji pomažu u detoksikaciji stanica. Drugim riječima ti enzimi čiste slobodne radikale, otrove i druge potencijalno kancerogene tvari iz naših stanica. Baš kao i brokula, cvjetača i kelj pupčar, kupus je visoko na popisu namirnica koje se preporučuju oboljelima od raka. 
   Kupus je bogat vitaminima A, C i K, vitaminima B1, B2 i B6, niacinom, vlaknima, kalijem, folnom kiselinom, antioksidantima i drugim nutritijentima. Isto tako, Kupus ima najmanje kalorija i masnoća od svih biljaka. 
   Blagodati kupusa za zdravlje
   Zdravstvena blagodat kupusa poznata je iz antičkih vremena. Osobito se preporuča kod zatvora, čireva na želucu, glavobolje, gubitka težine, problema s kožom, ekcema, žutice, skorbuta, artritisa, reumatizma, gihta, bolesti očiju, srčanih bolesti, ali i protiv starenja, za detoksifikaciju organizma, u liječenju od raka, za bolju funkciju mozga i kod Alzheimerove bolesti.
   Već smo spomenuli da kupus ima malo kalorija, pa je izvrstan za sve oni koji trebaju pripaziti na kilograme. Svi oni koji imaju problema s upalama ili probavom, trebali bi jesti kupus, jer ovo povrće djeluje antiupalno.  
   Dojilje koje pate od upala dojki, savjetuju se da stave obloge od listova zelenog kupusa između dojenja. Listovi se mogu upotrijebiti i kao prevencija protiv upala dojki.
   Najzanimljivija blagodat kupusa je ta da dokazano smanjuje rizik od raka debelog crijeva. Narodi koji u prehrani tradicionalno imaju mnogo jela od kupusa, imaju i nisku stopu oboljelih od raka debelog crijeva. Smatra se da je to zbog visokog sastava vlakana i kemijskih spojeva koji blagotvorno djeluju na zdravlje debelog crijeva. Vlakna poboljšavaju proces probave, dok kemijski spojevi iz kupusa sprečavaju rast tumora i štite stanice od slobodnih radikala. Isto tako, kupus će nam pomoći u liječenju želučanih čireva i poboljšati cjelokupni probavni sustav.
   Kupus smanjuje i rizik od nastanka bolesti srca te štiti od srčanog udara, a smanjuje i rizik od nastanka mrena te pomaže u pravilnom razvoju kralješnice.
   A kako ga pripremiti na sto načina, potražite OVDJE.
   (JK)
   
 Klinfo.hr 

4cb700eaf0f09

Sezona kupusa - zdrav je i djeca bi ga trebala jesti

<para> Većina stručnjaka slaže se da odgoj za toleranciju i prihvaćanje različitosti mora započeti od najranije dobi. Što roditelji mogu učniti u odgoju da pomognu djeci da odrastu u osobe koje u različitosti vide bogatstvo, a ne povod za nasilje i diskriminaciju?</para>
<para>U različitim državama, pa čak i regijama unutar iste države, odnos društva prema pripadnicima vjerskih i nacionalnih manjina, prema pripadnicima LGTB zajednice, strancima i/ili prem osobama s invaliditetom, različit je. Nećemo ovdje ulaziti zbog čega su neka društva tolerantnija i otvorenija, a druga konzervativnija i zatvorenija, već ćemo samo napomenuti da nas je povijest naučila do čega može dovesti izdvajanje i negativan odnos prema odredenoj društvenoj, vjerskoj ili nacionalnoj skupini.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kad pričamo o budućim naraštajima, roditeljima i djeci, sve je puno jednostavnije - ni jedna majka i otac ne žele da njihovo dijete ikada u životu bude fizički, verbalno ili emocionalno napadnuto i maltretirano zbog onoga što je, kao što ni jedan roditelj ne želi da njegovo dijete bude taj koji mrzi, napada ili diskriminira druge.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Što roditelji mogu učiniti kako bi stvorili okruženje koje promovira toleranciju i isključuje svaki oblik zlostavljanja?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kako djeca uče od odraslih i kopiraju sve što rade roditelji, trebali bi pripaziti na vlastito izražavanje, na šale i komentare koje bi djeca mogla čuti i preuzeti od nas.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>S jedne strane to se odnosi na situaciju u kojoj je naše dijete potencijalna žrtva diskriminacije. Samo za primjer, ukoliko je dijete gay, a u našem domu može čuti iznimno negativan ili podrugljiv stav prema homoseksualcima, komunikacija se prekida i dijete se nikada neće odvažiti o tome razgovarati s roditeljima. Čak i usputni "bezopasni" komentari na račun homoseksualaca, mogu trajno prekinuti odnos s djetetom, pri čemu se misli na povjerenje i komunikaciju koju gradimo s njima od ranog djetinjstva.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>S druge strane to se odnosi i na situaciju u kojoj je naše dijete potencijalni zlostavljač među vršnjacima. Ukoliko od roditelja čuje podrugivanje, primjerice, na račun Roma ili Slovenaca, i samo će se jednako ponašati u svojoj školskoj ili nekoj drugoj okolini.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Poruka roditelja uvijek mora biti da iako su ljudi različiti, svatko je vrijedan tuđeg poštovanja i prihvaćanja. Na taj način stvaramo okruženje u kojem se djeci daje do znanja da u našem domu postoji nulta tolerancija prema maltretiranju onih koji su različiti, ali i da je obitelj sigurno utočište u kojem dijete može progovoriti ukoliko je ono žrtva zlostavljanja ili netko njemu blizak i drag.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Naravno, djeca će razne poruke primati i od društva, od vršnjaka, preko medija, ali stup u odrastanju uvijek je obitelj kao sigurno utočište iz kojeg djeca najviše uzimaju i nose dalje u život.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Djecu se može naučiti kako odgovoriti na zlostavljanje. Ukoliko je netko drugi žrtva, a naše dijete samo promatrač, najmanje što može učiniti je da se ne pridruži grupi koja maltretira. Oni samopouzdaniji i hrabriji mogu nastupiti i asertivno i jasno i glasni reći "To uopće nije cool! Pustite ga na miru". U svakom slučaju bilo bi dobro da svjedoci zlostavljanja, svaki slučaj prijave odraslima. Bilo bi lijepo kada bi dijete moglo prići žrtvi i reći nešto poput: "Vidio sam što su ti ovi dječaci ili cure napravili. Hajdmo osmisliti plan da se to više ne ponovi".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Roditelji, škola i zajednica doista mogu pomoći da se razbije taj "krug šutnje" i da se oni koji prokazuju zlostavljača ne obilježavaju kao "cinkaroši" i "lajavci". Stvar bi se trebala postaviti s druge perspektive - oni koji <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>progovore o nasilju su hrabri i junaci cijele priče. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Škole također mogu uvesti mehanizme "anonimne prijave" pod nazivom "Zabrinut sam za..." preko kojih upisuju imena učenika za koje smatraju da su zlostavljani ili diskriminirani. Odgajatelji, psiholozi i učitelji puno će lakše intervenirati i pomoći djetetu koje pati. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>I na kraju, vrlo je važno kontinuirano pričati s djecom o različitostima. Kako bi svijet izgledao siromašno i jednolično da smo svi isti? To je jedna krajnost, dok je druga krajnost na koju im možemo ukazati, činjenica da bi svatko mogao pronaći na nekome nešto što je drugačije od njega, ali to ne smije biti povod za mržnju i svađu. Različitost znači bogatstvo i priliku da svijet i život vidimo u svim njegovim oblicima i nijansama.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Diskriminacija i nasilje korijen imaju u strahu i neznanju. Strah od nepoznatog neke ljude tjera da se postave ofenzivno. Protuotrov ovakvom strahu je učenje, zbližavanje i razumijevanje onog što nam se čini strano i nepoznato (bilo da se radi o drugim nacionalnostima, vjerama, spolnim orijentacijama, invalidnosti ili nečem petom). Drugi strah vezan je uz gubitak utjecaja ili moći (u naširem smislu riječi). I u dječjem svijetu postoji borba za utjecaj i popularnost te vrlo jasan omjer snaga među pojedincima i grupama. No i za to postoji lijek. Djeci su može odgajati da svoj utjecaj usmjere na pozitivne stvari, da ih usmjere ZA nešto, a ne PROTIV nekog.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK)</para>

Kako djeci pomoći da ne diskriminiraju drugačije od sebe? Val nasilja i diskiminacija prema Romima, homoseksualcima, pripadnicima drugih manjina, odnosno onima koji su drugačiji od većine, povlači niz pitanja o tome kako ih spriječiti u budućnosti.  Većina stručnjaka slaže se da odgoj za toleranciju i prihvaćanje različitosti mora započeti od najranije dobi. Što roditelji mogu učniti u odgoju da pomognu djeci da odrastu u osobe koje u različitosti vide bogatstvo, a ne povod za nasilje i diskriminaciju?
U različitim državama, pa čak i regijama unutar iste države, odnos društva prema pripadnicima vjerskih i nacionalnih manjina, prema pripadnicima LGTB zajednice, strancima i/ili prem osobama s invaliditetom, različit je. Nećemo ovdje ulaziti zbog čega su neka društva tolerantnija i otvorenija, a druga konzervativnija i zatvorenija, već ćemo samo napomenuti da nas je povijest naučila do čega može dovesti izdvajanje i negativan odnos prema odredenoj društvenoj, vjerskoj ili nacionalnoj skupini.
   Kad pričamo o budućim naraštajima, roditeljima i djeci, sve je puno jednostavnije - ni jedna majka i otac ne žele da njihovo dijete ikada u životu bude fizički, verbalno ili emocionalno napadnuto i maltretirano zbog onoga što je, kao što ni jedan roditelj ne želi da njegovo dijete bude taj koji mrzi, napada ili diskriminira druge.
   Što roditelji mogu učiniti kako bi stvorili okruženje koje promovira toleranciju i isključuje svaki oblik zlostavljanja?
   Kako djeca uče od odraslih i kopiraju sve što rade roditelji, trebali bi pripaziti na vlastito izražavanje, na šale i komentare koje bi djeca mogla čuti i preuzeti od nas.
   S jedne strane to se odnosi na situaciju u kojoj je naše dijete potencijalna žrtva diskriminacije. Samo za primjer, ukoliko je dijete gay, a u našem domu može čuti iznimno negativan ili podrugljiv stav prema homoseksualcima, komunikacija se prekida i dijete se nikada neće odvažiti o tome razgovarati s roditeljima. Čak i usputni "bezopasni" komentari na račun homoseksualaca, mogu trajno prekinuti odnos s djetetom, pri čemu se misli na povjerenje i komunikaciju koju gradimo s njima od ranog djetinjstva.
   S druge strane to se odnosi i na situaciju u kojoj je naše dijete potencijalni zlostavljač među vršnjacima. Ukoliko od roditelja čuje podrugivanje, primjerice, na račun Roma ili Slovenaca, i samo će se jednako ponašati u svojoj školskoj ili nekoj drugoj okolini.
   Poruka roditelja uvijek mora biti da iako su ljudi različiti, svatko je vrijedan tuđeg poštovanja i prihvaćanja. Na taj način stvaramo okruženje u kojem se djeci daje do znanja da u našem domu postoji nulta tolerancija prema maltretiranju onih koji su različiti, ali i da je obitelj sigurno utočište u kojem dijete može progovoriti ukoliko je ono žrtva zlostavljanja ili netko njemu blizak i drag.
   Naravno, djeca će razne poruke primati i od društva, od vršnjaka, preko medija, ali stup u odrastanju uvijek je obitelj kao sigurno utočište iz kojeg djeca najviše uzimaju i nose dalje u život.
   Djecu se može naučiti kako odgovoriti na zlostavljanje. Ukoliko je netko drugi žrtva, a naše dijete samo promatrač, najmanje što može učiniti je da se ne pridruži grupi koja maltretira. Oni samopouzdaniji i hrabriji mogu nastupiti i asertivno i jasno i glasni reći "To uopće nije cool! Pustite ga na miru". U svakom slučaju bilo bi dobro da svjedoci zlostavljanja, svaki slučaj prijave odraslima. Bilo bi lijepo kada bi dijete moglo prići žrtvi i reći nešto poput: "Vidio sam što su ti ovi dječaci ili cure napravili. Hajdmo osmisliti plan da se to više ne ponovi".
   Roditelji, škola i zajednica doista mogu pomoći da se razbije taj "krug šutnje" i da se oni koji prokazuju zlostavljača ne obilježavaju kao "cinkaroši" i "lajavci". Stvar bi se trebala postaviti s druge perspektive - oni koji progovore o nasilju su hrabri i junaci cijele priče. 
   Škole također mogu uvesti mehanizme "anonimne prijave" pod nazivom "Zabrinut sam za..." preko kojih upisuju imena učenika za koje smatraju da su zlostavljani ili diskriminirani. Odgajatelji, psiholozi i učitelji puno će lakše intervenirati i pomoći djetetu koje pati. 
   I na kraju, vrlo je važno kontinuirano pričati s djecom o različitostima. Kako bi svijet izgledao siromašno i jednolično da smo svi isti? To je jedna krajnost, dok je druga krajnost na koju im možemo ukazati, činjenica da bi svatko mogao pronaći na nekome nešto što je drugačije od njega, ali to ne smije biti povod za mržnju i svađu. Različitost znači bogatstvo i priliku da svijet i život vidimo u svim njegovim oblicima i nijansama.
   Diskriminacija i nasilje korijen imaju u strahu i neznanju. Strah od nepoznatog neke ljude tjera da se postave ofenzivno. Protuotrov ovakvom strahu je učenje, zbližavanje i razumijevanje onog što nam se čini strano i nepoznato (bilo da se radi o drugim nacionalnostima, vjerama, spolnim orijentacijama, invalidnosti ili nečem petom). Drugi strah vezan je uz gubitak utjecaja ili moći (u naširem smislu riječi). I u dječjem svijetu postoji borba za utjecaj i popularnost te vrlo jasan omjer snaga među pojedincima i grupama. No i za to postoji lijek. Djeci su može odgajati da svoj utjecaj usmjere na pozitivne stvari, da ih usmjere ZA nešto, a ne PROTIV nekog.
   (JK) Klinfo.hr 

4cb6ee3d4b5d4

Kako djeci pomoći da ne diskriminiraju drugačije od sebe?

<para>Stručnjaci su već ustanovili kako nas tjelovježba čini pametnijima, no sada su američki znanstvenici koristili skeniranje mozga kako bi pokazali kako se bitni dio mozga zaista povećava kod djece koja su u dobroj formi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Djeca koja se bave nekim oblikom sporta i nemaju problema s kondicijom inteligentnija su i imaju bolje pamćenje u odnosu na svoje neaktivne vršnjake.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Istraživači Sveučilišta u Illinoisu su magnetnom rezonancom proučili mozgove gotovo 50 djece starih devet ili deset godina. Istovremeno su ispitali njihovu kondiciju tako što su djeca trčala na traci. Zaključeno je kako su mališani u kondiciji imali 12 posto veći hipokampus, dio mozga odgovoran za učenje i pamćenje, a ova su djeca imala i bolje rezultate u testovima pamćenja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>"Znali smo kako iskustvo, faktori iz okoliša i socioekonomski status utječu na razvoj mozga. Ako od svojih roditelja dobijete loše gene, to u stvari ne možete popraviti, a nije ni lako poduzeti nešto u vezi socioekonomskog statusa. Međutim, možete nešto poduzeti u trećem području", objasnio je profesor Art Kramer, voditelj istraživanja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>On savjetuje roditelje da tjelovježbu učine svakodnevnom zanimacijom za svoju djecu kako bi izbjegli nagomilavanje suvišnih kilograma ili pretilost, no jednako tako i lošije ocjene u školi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>K. Horvat<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <ulink url="http://www.ordinacija.hr">Ordinacija.hr</ulink>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Savjet mališanima: vježbanje vas čini pametnijima Djeca u dobroj formi imaju 12 posto veći hipokampus, dio mozga odgovoran za učenje i pamćenje. Stručnjaci su već ustanovili kako nas tjelovježba čini pametnijima, no sada su američki znanstvenici koristili skeniranje mozga kako bi pokazali kako se bitni dio mozga zaista povećava kod djece koja su u dobroj formi.
   Djeca koja se bave nekim oblikom sporta i nemaju problema s kondicijom inteligentnija su i imaju bolje pamćenje u odnosu na svoje neaktivne vršnjake.
   Istraživači Sveučilišta u Illinoisu su magnetnom rezonancom proučili mozgove gotovo 50 djece starih devet ili deset godina. Istovremeno su ispitali njihovu kondiciju tako što su djeca trčala na traci. Zaključeno je kako su mališani u kondiciji imali 12 posto veći hipokampus, dio mozga odgovoran za učenje i pamćenje, a ova su djeca imala i bolje rezultate u testovima pamćenja.
   "Znali smo kako iskustvo, faktori iz okoliša i socioekonomski status utječu na razvoj mozga. Ako od svojih roditelja dobijete loše gene, to u stvari ne možete popraviti, a nije ni lako poduzeti nešto u vezi socioekonomskog statusa. Međutim, možete nešto poduzeti u trećem području", objasnio je profesor Art Kramer, voditelj istraživanja.
   On savjetuje roditelje da tjelovježbu učine svakodnevnom zanimacijom za svoju djecu kako bi izbjegli nagomilavanje suvišnih kilograma ili pretilost, no jednako tako i lošije ocjene u školi.
   

K. Horvat
   Ordinacija.hr
   
 ordinacija.hr 

Savjet mališanima: vježbanje vas čini pametnijima

<para>Udruga Buđenje organizira besplatan posjet Zoološkom vrtu za djecu s ADHD-om, koji je i sponzor ovog posjeta. Planiran je obilazak Zoološkog vrta, te edukacija kroz obrazovni program  "Čuvam svoj planet". Program se izvodi u edukacijskom centru Zoološkog vrta, te traje 60 minuta. Cilj programa je razvoj odgovornog odnosa prema okolišu, te osvješćivanje vlastite uloge u njegovu očuvanju, kao i nužnost održivog razvoja za očuvanje ravnoteže na Zemlji. Edukatori na praktičan i zoran način vode djecu kroz mogućnosti štednje vode i energije, te pravilno gospodarenje otpadom u vlastitom domu. Kroz nekoliko praktičnih demonstracija, djeca će saznati kako mogu štedjeti struju i koliko je otpad opasan za životinje. Također će djeca imati kontakt sa živim životinjama - žabom i kornjačom. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>PLAN I SATNICA:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Zoološki vrt bismo posjetili dana 17.10.2010. godine, u nedjelju. Sastanak je u 10h ispred glavnog ulaza u Maksimirski perivoj, a početak obrazovnog programa će biti oko 10:15. Djeca bi trebala ponijeti sendvič i vodu/sok za užinu. U slučaju loših vremenskih uvjeta, molimo da ponesu i kabanicu / kišobran. Kraj posjeta Zoološkom vrtu - oko 13 sati.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>°    10:00 Sastanak<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>°    10:15 Početak programa<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>°    11:30 Kraj programa i užina<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>°    11:45 Početak obilaska Zoološkog vrta<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>°    13:15 Sastanak s roditeljima kod glavnog ulaza u Maksimirski perivoj<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Posjet je za djecu 1. - 4. razreda osnovne škole.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prijave i informacije na 098 997 8915.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <ulink url="http://www.budenje.hr/trenutne_aktivnosti.php#zoo">http://www.budenje.hr/trenutne_aktivnosti.php#zoo</ulink>
</para>

Posjet Zoološkom vrtu za djecu s ADHD-om Udruga Buđenje i Zoološki vrt organiziraju edukaciju za djecu s ADHD-om Udruga Buđenje organizira besplatan posjet Zoološkom vrtu za djecu s ADHD-om, koji je i sponzor ovog posjeta. Planiran je obilazak Zoološkog vrta, te edukacija kroz obrazovni program  "Čuvam svoj planet". Program se izvodi u edukacijskom centru Zoološkog vrta, te traje 60 minuta. Cilj programa je razvoj odgovornog odnosa prema okolišu, te osvješćivanje vlastite uloge u njegovu očuvanju, kao i nužnost održivog razvoja za očuvanje ravnoteže na Zemlji. Edukatori na praktičan i zoran način vode djecu kroz mogućnosti štednje vode i energije, te pravilno gospodarenje otpadom u vlastitom domu. Kroz nekoliko praktičnih demonstracija, djeca će saznati kako mogu štedjeti struju i koliko je otpad opasan za životinje. Također će djeca imati kontakt sa živim životinjama - žabom i kornjačom. 
   PLAN I SATNICA:Zoološki vrt bismo posjetili dana 17.10.2010. godine, u nedjelju. Sastanak je u 10h ispred glavnog ulaza u Maksimirski perivoj, a početak obrazovnog programa će biti oko 10:15. Djeca bi trebala ponijeti sendvič i vodu/sok za užinu. U slučaju loših vremenskih uvjeta, molimo da ponesu i kabanicu / kišobran. Kraj posjeta Zoološkom vrtu - oko 13 sati.
   °    10:00 Sastanak°    10:15 Početak programa°    11:30 Kraj programa i užina°    11:45 Početak obilaska Zoološkog vrta°    13:15 Sastanak s roditeljima kod glavnog ulaza u Maksimirski perivoj
   Posjet je za djecu 1. - 4. razreda osnovne škole.Prijave i informacije na 098 997 8915.
   http://www.budenje.hr/trenutne_aktivnosti.php#zoo
 žena.hr 

Posjet Zoološkom vrtu za djecu s ADHD-om

<para> Radi se o elektronskom obliku popularnih Radosnica, knjiga uspomena o odrastanju mališana. Osim dobro razrađenog koncepta, Radosnicu krasi privlačan dizajn te je iznimno lagana i intuitivna za korištenje.</para>
<para>Željka Ora s velikim je entuzijazmom prionula kreiranju elektronske <ulink url="http://www.radosnica.hr">Radosnice.hr</ulink> nakon što je i sama postala majka i našla se u situaciji u kojoj je željela na sigurno mjesto pohraniti fotografije i informacije o prvim mjesecima odrastanja svog sinčića. U današnje vrijeme kada gotovo svako kućanstvo posjeduje računalo i pristup Internetu, mama Željka dosjetila se kako obiteljske uspomene pohraniti u jednom modernom, atraktivnom i trajnom obliku.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para> </para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nakon godinu dana napornog rada, prije mjesec dana pojavila se Radosnica.hr u koju možemo pospremiti uspomene djece od njihova rođenja do polaska u školu. Prvi smješak, prvi zubić, prvi korak, prvi put izgovoreno mama, tata... Odlazak u vrtić i prvi prijatelji, prvi dani u školi - sve se to sada može naći na jednom mjestu za trajnu uspomenu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Radosnica.hr nije samo mjesto gdje ćete pohraniti fotografije i uspomene iz najranijeg djetinjstva svojih mališana, već je i društvena mreža na kojoj se roditelji mogu međusobno družiti, dopisivati, razmjenjivati iskustva i druge informcije. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Roditelji stvaraju sav sadržaj i spremaju ga u određenu kategoriju. Oni kreiraju albume, postavljaju video sadržaje, opisuju događaje i sudjeluju u komunikaciji. Oni su i vlasnici svog sadržaja, a pristup njihovom sadržaju imaju samo osobe kojima oni to dozvole. Drugim riječima, Radosnica.hr je sigurna i samo roditelji mogu dozvoliti određenim ljudima da pregledavaju određene sadržaje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Zanimljivo je da Radosnica.hr omogućuje i kreiranje obiteljskog stabla, pa možete konačno imati svu obitelj i rodbinu na jednom mjestu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Uskoro na Radosnici...<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Za postojeće i nove korisnike Željka Ora najavljuje nagradne igre i korisne sadržaje. Mame i tate bit će direktno na svom profilu obaviješteni o trgovinama, proizvodima i uslugama namijenjenim isključivo dobi djeteta. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Radosnica.hr - mjesto za najljepše uspomene vašeg djeteta! Nedavno smo upoznali simpatičnu mamu i internet poduzetnicu Željku Ora, koja je idejna začetnica i vlasnica stranice Radosnica.hr.  Radi se o elektronskom obliku popularnih Radosnica, knjiga uspomena o odrastanju mališana. Osim dobro razrađenog koncepta, Radosnicu krasi privlačan dizajn te je iznimno lagana i intuitivna za korištenje.
Željka Ora s velikim je entuzijazmom prionula kreiranju elektronske Radosnice.hr nakon što je i sama postala majka i našla se u situaciji u kojoj je željela na sigurno mjesto pohraniti fotografije i informacije o prvim mjesecima odrastanja svog sinčića. U današnje vrijeme kada gotovo svako kućanstvo posjeduje računalo i pristup Internetu, mama Željka dosjetila se kako obiteljske uspomene pohraniti u jednom modernom, atraktivnom i trajnom obliku.
   

 

   


   Nakon godinu dana napornog rada, prije mjesec dana pojavila se Radosnica.hr u koju možemo pospremiti uspomene djece od njihova rođenja do polaska u školu. Prvi smješak, prvi zubić, prvi korak, prvi put izgovoreno mama, tata... Odlazak u vrtić i prvi prijatelji, prvi dani u školi - sve se to sada može naći na jednom mjestu za trajnu uspomenu. 
   Radosnica.hr nije samo mjesto gdje ćete pohraniti fotografije i uspomene iz najranijeg djetinjstva svojih mališana, već je i društvena mreža na kojoj se roditelji mogu međusobno družiti, dopisivati, razmjenjivati iskustva i druge informcije. 
   Roditelji stvaraju sav sadržaj i spremaju ga u određenu kategoriju. Oni kreiraju albume, postavljaju video sadržaje, opisuju događaje i sudjeluju u komunikaciji. Oni su i vlasnici svog sadržaja, a pristup njihovom sadržaju imaju samo osobe kojima oni to dozvole. Drugim riječima, Radosnica.hr je sigurna i samo roditelji mogu dozvoliti određenim ljudima da pregledavaju određene sadržaje.
   Zanimljivo je da Radosnica.hr omogućuje i kreiranje obiteljskog stabla, pa možete konačno imati svu obitelj i rodbinu na jednom mjestu.
   Uskoro na Radosnici...
   Za postojeće i nove korisnike Željka Ora najavljuje nagradne igre i korisne sadržaje. Mame i tate bit će direktno na svom profilu obaviješteni o trgovinama, proizvodima i uslugama namijenjenim isključivo dobi djeteta. 
   
 Klinfo.hr 

4cb453d9a2b82

Radosnica.hr - mjesto za najljepše uspomene vašeg djeteta!

<para> Radi se o otvorenoj platformi, odnosno softveru čiji je izvorni kod i/ili nacrt (dizajn) dostupan javnosti na uvid, korištenje, izmjene i daljnje raspačavanje. Učenici diljem svijeta mogu raditi na toj otvorenoj platformi i neograničeno koristiti i mijenjati kodove.</para>
<para>Google Code-in povezat će učenike s mentorima i dati im šansu da rade na stvarnim svjetskim Google projektima. Učenici će dobiti razne zadatke, od pisanja kodova (programiranja), kreiranja dokumenata, podučavanja drugih, pa do testiranja kodova, istraživanja i dizajna. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Za svaki uspješno završeni zadatak, učenici mogu zaraditi 100 dolara, odnosno maksimalno 500 dolara. Svi koji sudjeluju ujedno se natječu za glavnu nagradu - putovanje sa svim plaćenim troškovima za učenika i jednog roditelja u Google kampus.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ovom akcijom Google želi ohrabriti i potaknuti buduće programere i učenike koji su zainteresirani za programiranje na rad u globalnim okvirima. Svijet se sve više oslanja na računalnu tehnologiju, pa je ključno zainteresirane učenike potaknuti na istraživanje mogućnosti. Google čini upravo to - pruža budućim programerima šansu da testiraju svoje znanje i rade s mentorima profesionalcima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Oni koji nisu zainteresirani za programiranje, imaju kroz Google Code-in još 8 različitih zadataka. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prijave na natječaj otvaraju se 22. studenog, a za više informacija posjetite <ulink url="http://code.google.com/opensource/gci/2010-11/index.html">Google stranicu</ulink>. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK, Izvor: readwriteweb.com)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Google otvorio svoje programe za djecu i mlade diljem svijeta Unutar takozvanog Google Open Source Programa predstavljen je natječaj za djecu i mlade starosti od 13 do 18 godina diljem svijeta pod nazivom Google Code-in.  Radi se o otvorenoj platformi, odnosno softveru čiji je izvorni kod i/ili nacrt (dizajn) dostupan javnosti na uvid, korištenje, izmjene i daljnje raspačavanje. Učenici diljem svijeta mogu raditi na toj otvorenoj platformi i neograničeno koristiti i mijenjati kodove.
Google Code-in povezat će učenike s mentorima i dati im šansu da rade na stvarnim svjetskim Google projektima. Učenici će dobiti razne zadatke, od pisanja kodova (programiranja), kreiranja dokumenata, podučavanja drugih, pa do testiranja kodova, istraživanja i dizajna. 
   Za svaki uspješno završeni zadatak, učenici mogu zaraditi 100 dolara, odnosno maksimalno 500 dolara. Svi koji sudjeluju ujedno se natječu za glavnu nagradu - putovanje sa svim plaćenim troškovima za učenika i jednog roditelja u Google kampus.
   Ovom akcijom Google želi ohrabriti i potaknuti buduće programere i učenike koji su zainteresirani za programiranje na rad u globalnim okvirima. Svijet se sve više oslanja na računalnu tehnologiju, pa je ključno zainteresirane učenike potaknuti na istraživanje mogućnosti. Google čini upravo to - pruža budućim programerima šansu da testiraju svoje znanje i rade s mentorima profesionalcima.
   Oni koji nisu zainteresirani za programiranje, imaju kroz Google Code-in još 8 različitih zadataka. 
   Prijave na natječaj otvaraju se 22. studenog, a za više informacija posjetite Google stranicu. 
   (JK, Izvor: readwriteweb.com)
   
 Klinfo.hr 

4cb4269155e06

Google otvorio svoje programe za djecu i mlade diljem svijeta

<para>Poznato je da trudnoća osim lijepih trenutaka iščekivanja prinove, često nosi brojne tegobe, a među kojima su i hemoroidi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Za one koji ne znaju, hemoroidi su proširene, odnosno natekle vene u anusu i oko njega te uzrokuju bol, svrbež i ponekad krvarenje. Osim što mogu biti smješteni unutar i van anusa, mogu biti različite veličine i različitog intenziteta, što određuje koliko će vremena biti potrebno da nestanu, zatim hoće li doći do krvarenja, kojeg intenziteta i tako dalje...  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Hemoroidi u trudnoći se javljanju zbog nekoliko razloga. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prvi je zbog maternice koja vrši pritisak na vene u zdjelici, što pak uzrokuje njihovo proširenje i nateknuće. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Drugi razlog može biti zatvor, koji je čest kod trudnica, odnosno napor prilikom pražnjenja crijeva. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Treći razlog je povećanje razine hormona progesterona, koje uzrokuje opuštanje stjenki vena, što pak olakšava njihovo oticanje. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Hemoroidi se često javljaju kod trudnica koje zbog određenih komplikacija u trudnoći moraju mirovati, dakle, zbog dugotrajnog sjedenja, a mogu se također javiti zbog neprimjerene ishrane ili jakog fizičkog napora. Zbog napora, hemoroidi se mogu javiti i za vrijeme samog porođaja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Tople kupke<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>No, koji god razlog nastanka hemoroida u vašoj trudnoći bio, nemojte se ustručavati poduzeti određene mjere kako biste ih ublažili ili čak izliječili. Kada ste primijetili pojavu hemoroida, odmah počnite s djelovanjem. Napunite kadu toplom vodom i legnite u nju, sa savijenim koljenima, kako bi topla voda lakše došla do rektalnog područja. Topla voda potiče cirkulaciju krvi. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Također, u kupku možete staviti vrećice sa čajem od kamilice jer tanin, koji je jedan od glavnih sastojaka kamilice, smanjuje bol i otekline te potiče zgrušavanje krvi, čime sprečava i krvarenje, ako ono postoji. S obzirom da bi vam trebala vrlo velika količina kamilice da biste napunili kadu, možete staviti i obloge od kamilice. Umjesto kamilice, u toplu kupku možete staviti i šalicu gorke soli. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Oblozi i pripravci<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ukoliko imate teži slučaj pojave hemoroida, koji vas svrbe, peku i bole, simptome si možete olakšati ledom ili nekim sličnim hladnim oblozima. Sve što trebate je napuniti plastičnu vrećicu sa ledom, dobro ju zatvoriti i omotati u ručnik, te sjesti na to. Hladnoća će vam omogućiti dobrodošlo olakšanje. Nema ograničenja u ponavljanju tog postupka, a preporučamo da nakon sjedenja na „hladnom jastuku“, odmah uronite u toplu kupku. Naime, isto kao i kod proširenih vena na nogama, naizmjenična uporaba topline i hladnoće je i više nego poželjna. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Naravno osim kupki, tegobe i neugodu koju izazivaju hemoroidi možete tretirati i raznim biljnim pripravcima. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Hamamelis je savršen za tretiranje hemoroid, jer je poput kamilice bogat taninom. Sve što trebate je komad tkanine natopiti hamamelisom, te premazati područje gdje su vam se hemoroidi pojavili. Vazelin vam također može donijeti određeno olakšanje. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U ljekarnama možete nabaviti E vitamin u tekućem obliku, dok u trgovinama zdrave hrane možete kupiti ulje od pšeničnih klica. Pomiješajte ih međusobno, te premažite područje oko rektuma nekoliko puta na dan. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Jedan od narodnih lijekova protiv hemoroida je topli oblog od naribanog krumpira. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prevencija i prehrana<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Hoćete li dobiti hemoroide u trudnoći ili nećete, jednostavno ne možete znati, no ono što je sigurno, kada ih dobijete, nisu niti malo ugodni. Zbog toga nemojte propustiti prilegnuti nekoliko puta na dan, kako biste smanjili pritisak maternice na zdjelicu, pa tako i vene. No, s druge strane, nikako nemojte zanemarivati redovito vježbanje (za trudnice) i lagane šetnje, kako biste ostali u formi i potaknuli cirkulaciju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Izbjegavajte podizanje teških tereta. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Redovito radite Kegelove vježbe, kako biste pojačali cirkulaciju u rektalnom području i ojačali mišiće anusa. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prehrana bogata vlaknima može vam pomoći pri boljoj probavi i prema tome redovitom pražnjenju crijeva, što pak utječe na mogućnost pojave hemoroida. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kada osjetite potrebu za pražnjenjem crijeva, učinite to jer dugo i namjerno odgađanje može uzrokovati pojavu hemoroida. Nakon stolice, upotrijebite bijeli papir bez mirisa jer svaka dodatna kemikalija može nadražiti područje. Također, možete umjesto toaletnog papira upotrijebiti bebi vlažne maramice.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>(vam)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Izliječite hemoroide u trudnoći Nemojte se ustručavati poduzeti određene mjere kako biste hemoroide ublažili ili čak izliječili Poznato je da trudnoća osim lijepih trenutaka iščekivanja prinove, često nosi brojne tegobe, a među kojima su i hemoroidi.Za one koji ne znaju, hemoroidi su proširene, odnosno natekle vene u anusu i oko njega te uzrokuju bol, svrbež i ponekad krvarenje. Osim što mogu biti smješteni unutar i van anusa, mogu biti različite veličine i različitog intenziteta, što određuje koliko će vremena biti potrebno da nestanu, zatim hoće li doći do krvarenja, kojeg intenziteta i tako dalje...  
   Hemoroidi u trudnoći se javljanju zbog nekoliko razloga. Prvi je zbog maternice koja vrši pritisak na vene u zdjelici, što pak uzrokuje njihovo proširenje i nateknuće. Drugi razlog može biti zatvor, koji je čest kod trudnica, odnosno napor prilikom pražnjenja crijeva. Treći razlog je povećanje razine hormona progesterona, koje uzrokuje opuštanje stjenki vena, što pak olakšava njihovo oticanje. Hemoroidi se često javljaju kod trudnica koje zbog određenih komplikacija u trudnoći moraju mirovati, dakle, zbog dugotrajnog sjedenja, a mogu se također javiti zbog neprimjerene ishrane ili jakog fizičkog napora. Zbog napora, hemoroidi se mogu javiti i za vrijeme samog porođaja. 
   Tople kupke
   No, koji god razlog nastanka hemoroida u vašoj trudnoći bio, nemojte se ustručavati poduzeti određene mjere kako biste ih ublažili ili čak izliječili. Kada ste primijetili pojavu hemoroida, odmah počnite s djelovanjem. Napunite kadu toplom vodom i legnite u nju, sa savijenim koljenima, kako bi topla voda lakše došla do rektalnog područja. Topla voda potiče cirkulaciju krvi. Također, u kupku možete staviti vrećice sa čajem od kamilice jer tanin, koji je jedan od glavnih sastojaka kamilice, smanjuje bol i otekline te potiče zgrušavanje krvi, čime sprečava i krvarenje, ako ono postoji. S obzirom da bi vam trebala vrlo velika količina kamilice da biste napunili kadu, možete staviti i obloge od kamilice. Umjesto kamilice, u toplu kupku možete staviti i šalicu gorke soli. 
   Oblozi i pripravci
   Ukoliko imate teži slučaj pojave hemoroida, koji vas svrbe, peku i bole, simptome si možete olakšati ledom ili nekim sličnim hladnim oblozima. Sve što trebate je napuniti plastičnu vrećicu sa ledom, dobro ju zatvoriti i omotati u ručnik, te sjesti na to. Hladnoća će vam omogućiti dobrodošlo olakšanje. Nema ograničenja u ponavljanju tog postupka, a preporučamo da nakon sjedenja na „hladnom jastuku“, odmah uronite u toplu kupku. Naime, isto kao i kod proširenih vena na nogama, naizmjenična uporaba topline i hladnoće je i više nego poželjna. 
   Naravno osim kupki, tegobe i neugodu koju izazivaju hemoroidi možete tretirati i raznim biljnim pripravcima. Hamamelis je savršen za tretiranje hemoroid, jer je poput kamilice bogat taninom. Sve što trebate je komad tkanine natopiti hamamelisom, te premazati područje gdje su vam se hemoroidi pojavili. Vazelin vam također može donijeti određeno olakšanje. U ljekarnama možete nabaviti E vitamin u tekućem obliku, dok u trgovinama zdrave hrane možete kupiti ulje od pšeničnih klica. Pomiješajte ih međusobno, te premažite područje oko rektuma nekoliko puta na dan. Jedan od narodnih lijekova protiv hemoroida je topli oblog od naribanog krumpira. 
   Prevencija i prehrana
   Hoćete li dobiti hemoroide u trudnoći ili nećete, jednostavno ne možete znati, no ono što je sigurno, kada ih dobijete, nisu niti malo ugodni. Zbog toga nemojte propustiti prilegnuti nekoliko puta na dan, kako biste smanjili pritisak maternice na zdjelicu, pa tako i vene. No, s druge strane, nikako nemojte zanemarivati redovito vježbanje (za trudnice) i lagane šetnje, kako biste ostali u formi i potaknuli cirkulaciju.Izbjegavajte podizanje teških tereta. Redovito radite Kegelove vježbe, kako biste pojačali cirkulaciju u rektalnom području i ojačali mišiće anusa. Prehrana bogata vlaknima može vam pomoći pri boljoj probavi i prema tome redovitom pražnjenju crijeva, što pak utječe na mogućnost pojave hemoroida. Kada osjetite potrebu za pražnjenjem crijeva, učinite to jer dugo i namjerno odgađanje može uzrokovati pojavu hemoroida. Nakon stolice, upotrijebite bijeli papir bez mirisa jer svaka dodatna kemikalija može nadražiti područje. Također, možete umjesto toaletnog papira upotrijebiti bebi vlažne maramice.

(vam)
 Va.M. 

Izliječite hemoroide u trudnoći

<para> Naočale su nužne za ispravljanje dioptrije i normalno svakodnevno funkcioniranje i tu nema pomoći, no u određenoj dobi mogu se zamijeniti kontaktnim lećama.</para>
<para>Više od polovice optometričara slaže se da je nošenje mekanih kontaktnih leća sigurno već u dobi između 10 i 12 godina. Najčešće pripisivane leće za djecu prije tinejdžerske dobi su one koje se svake večeri skidaju i bacaju. Oni malo stariji (od 13 do 17 godina) najčešće dobivaju mekane leće s rokom trajanja od 14 do 30 dana. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ipak, naočale su još uvijek prvi izbor optometričara, dok kontaktne leće dolaze kao sekundarna opcija. Istraživanje Američkog optometričkog udruženja pokazalo je da čak 21% optometričara više, prepisuje 12-godišnjacima mekane kontaktne leće no prije nekoliko godina.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Više od polovice ispitanih liječnika objašnjava da su sve skloniji lećama zbog njihove dostupnosti i sve boljih materijala od kojih su rađene. U 20% slučajeva dijete i roditelji zahtijevaju leće i uopće ne prihvaćaju naočale kao rješenje, dok kod 10% djece naočale ne dolaze u obzir zbog sportskih aktivnosti u kojima djeca intenzivno sudjeluju, pa su naočale nespretnije rješenje. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ipak, najvažniji faktor pri odluci - naočale ili leće, ostaje spremnost i zrelost djeteta da ih nosi i da o lećama brine na pravilan i odgovoran način. Iznimno je važno, slažu se stručnjaci da je dijete motivirano i doista želi nositi leće te da ima razvijene higijenske navike i može se o njima samo brinuti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Navedeni razlozi su ujedno i razlozi zbog kojih gotovo nitko neće leće prepisati djetetu mlađem od 10 godina.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ono što se u istraživanju posebno naglašavalo je da djeca nikako ne bi smjela spavati s lećama, pa je njihova zrelost u ovom pitanju također vrlo važna. Važno je da se sjete skinuti leće i zbrinuti ih na higijenski pravilan način.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Vrlo često se događa da roditelji zahtijevaju kontaktne leće za svoje dijete jer ono odbija nositi naočale čime mu se dodatno pogoršava vid. razlog je zadirkivanje vršnjaka ili pak smetnja koju naočale predstavljaju u svakodnevnim sportskim i drugim aktivnostima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Cilj istraživanja bio je ohrabriti roditelje da se raspitaju kod oftalmologa i/ili optometričara o mogućnosti dobivanja leća za dijete koje nije punoljetno. S jedne strane ne treba pretpostavljati da dijete ne može podnijeti nošenje leća, jer one su sigurne i učinkovite kod djece te imaju pozitivan učinak na njihov emocionalan i društveni razvoj. Ipak, navedeni faktori (zrelost djeteta, motivacija djeteta, higijenske navike, odgovornost, kvaliteta leća i dr.) moraju biti zadovoljeni te se cjelokupni proces prelaska s naočala na leće mora provesti u dogovoru i kroz razgovor s liječnikom i djetetom.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK, Izvor: parentdish.com)</para>

U kojoj dobi dijete može početi nositi kontaktne leće? Stvari se nisu puno promijenile od vremena kada smo mi bili djeca. Mališane koji nose naočale i dalje se zadirkuje i kao da na čelu nose natpis "mene možeš zezati, jer nosim naočale".  Naočale su nužne za ispravljanje dioptrije i normalno svakodnevno funkcioniranje i tu nema pomoći, no u određenoj dobi mogu se zamijeniti kontaktnim lećama.
Više od polovice optometričara slaže se da je nošenje mekanih kontaktnih leća sigurno već u dobi između 10 i 12 godina. Najčešće pripisivane leće za djecu prije tinejdžerske dobi su one koje se svake večeri skidaju i bacaju. Oni malo stariji (od 13 do 17 godina) najčešće dobivaju mekane leće s rokom trajanja od 14 do 30 dana. 
   Ipak, naočale su još uvijek prvi izbor optometričara, dok kontaktne leće dolaze kao sekundarna opcija. Istraživanje Američkog optometričkog udruženja pokazalo je da čak 21% optometričara više, prepisuje 12-godišnjacima mekane kontaktne leće no prije nekoliko godina.
   Više od polovice ispitanih liječnika objašnjava da su sve skloniji lećama zbog njihove dostupnosti i sve boljih materijala od kojih su rađene. U 20% slučajeva dijete i roditelji zahtijevaju leće i uopće ne prihvaćaju naočale kao rješenje, dok kod 10% djece naočale ne dolaze u obzir zbog sportskih aktivnosti u kojima djeca intenzivno sudjeluju, pa su naočale nespretnije rješenje. 
   Ipak, najvažniji faktor pri odluci - naočale ili leće, ostaje spremnost i zrelost djeteta da ih nosi i da o lećama brine na pravilan i odgovoran način. Iznimno je važno, slažu se stručnjaci da je dijete motivirano i doista želi nositi leće te da ima razvijene higijenske navike i može se o njima samo brinuti. 
   Navedeni razlozi su ujedno i razlozi zbog kojih gotovo nitko neće leće prepisati djetetu mlađem od 10 godina.
   Ono što se u istraživanju posebno naglašavalo je da djeca nikako ne bi smjela spavati s lećama, pa je njihova zrelost u ovom pitanju također vrlo važna. Važno je da se sjete skinuti leće i zbrinuti ih na higijenski pravilan način.
   Vrlo često se događa da roditelji zahtijevaju kontaktne leće za svoje dijete jer ono odbija nositi naočale čime mu se dodatno pogoršava vid. razlog je zadirkivanje vršnjaka ili pak smetnja koju naočale predstavljaju u svakodnevnim sportskim i drugim aktivnostima.
   Cilj istraživanja bio je ohrabriti roditelje da se raspitaju kod oftalmologa i/ili optometričara o mogućnosti dobivanja leća za dijete koje nije punoljetno. S jedne strane ne treba pretpostavljati da dijete ne može podnijeti nošenje leća, jer one su sigurne i učinkovite kod djece te imaju pozitivan učinak na njihov emocionalan i društveni razvoj. Ipak, navedeni faktori (zrelost djeteta, motivacija djeteta, higijenske navike, odgovornost, kvaliteta leća i dr.) moraju biti zadovoljeni te se cjelokupni proces prelaska s naočala na leće mora provesti u dogovoru i kroz razgovor s liječnikom i djetetom.
   (JK, Izvor: parentdish.com) Klinfo.hr 

4cb195cd1ab8a

U kojoj dobi dijete može početi nositi kontaktne leće?

<para> No, čini se kako u današnjem društvu, osobito u razvijenijim zemljama, ima sve više stvarnih Carrie, odnosno žena koje smatraju da djeca preokreću život naglavačke u negativnom smislu. One ne žele djecu i neće ih imati.</para>
<para>Životni stil zaposlenih žena ubrzaniji je no ikada prije. U SAD-u vrlo se pažljivo vode statistike o promjenama u strukturi društva i pojedinih skupina, pa je tako primjećen trend koji iz godine u godinu sve više raste, a prema kojem mlade i zdrave žene ne žele postati majke.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prema izvještaju agencije U.S. Census, godine 2006. čak je 20,4% žena starosti od 40 do 44 godina bilo bez djece, dok je taj postotak 1983. godine bio 10,1%. Isto tako, prosječan broj djece u istoj starosnoj skupini 2006. godine bio je 1,9, dok je 1983. godine žena u 40-tima prosječno imala 3,1 djeteta.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>"Definitivno postoji grupa ljudi koja važe koliko dobiva, a koliko gubi rađanjem djece, a sve u kontekstu stila života koji su stvorili za sebe", kazao je sociolog  Ross Macmillan sa Sveučilišta u Minnesoti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Istraživanja koja su provedena unatrag deset godina podudaraju se s ovim statističkim podacima, odnosno potvrđuju da je broj žena koje odustaju od majčinstva u porastu neovisno o njihovoj rasi ili etničkoj pripadnosti. Ipak, razlika se vidi u postocima kad je u pitanju obrazovanje majki. One s fakultetskim diplomama i višim stručnim spremama, češće odustaju od majčinstva i kod njih je odluka da ne rađaju svijesna i planski donešena.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Natalitet pada u gotovo svim zemljama. Život žena u 20-tima i ranim 30-tima ispunjen je raznim drugim obavezama. One moraju završiti školovanje, pronaći stabilan posao, dokazivati se i stvarati karijeru, pa ni ne čudi da odustaju od majčinstva povodeći se za parolom "Bolje ne imati djecu, nego roditi i biti loša majka koja za majčinstvo nema vremena", objasnio je dr. Macmillan.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kako bilo, žene svoju odluku da ne postanu majke u određenom trenutku prihvate. Štoviše, okupljaju se u raznim grupama na Facebooku i sličnim servisima, gdje si međusobno pružaju podršku znajući da će uvijek postojati dio društva koji će ih osuđivati i prozivati. Njihova poruka je jasna: Nemamo djecu, ali ne znači da smo nesretne i neispunjene.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK, Izvor: parentdish.com)</para>

Sve više žena donosi odluku da ne žele postati majke Carrie Bradshaw iz serije "Seks i grad" možda je jedna od najpoznatijih televizijskih gospođa koja je čvrsto odlučila da ne želi postati majka.  No, čini se kako u današnjem društvu, osobito u razvijenijim zemljama, ima sve više stvarnih Carrie, odnosno žena koje smatraju da djeca preokreću život naglavačke u negativnom smislu. One ne žele djecu i neće ih imati.
Životni stil zaposlenih žena ubrzaniji je no ikada prije. U SAD-u vrlo se pažljivo vode statistike o promjenama u strukturi društva i pojedinih skupina, pa je tako primjećen trend koji iz godine u godinu sve više raste, a prema kojem mlade i zdrave žene ne žele postati majke.
   Prema izvještaju agencije U.S. Census, godine 2006. čak je 20,4% žena starosti od 40 do 44 godina bilo bez djece, dok je taj postotak 1983. godine bio 10,1%. Isto tako, prosječan broj djece u istoj starosnoj skupini 2006. godine bio je 1,9, dok je 1983. godine žena u 40-tima prosječno imala 3,1 djeteta.
   "Definitivno postoji grupa ljudi koja važe koliko dobiva, a koliko gubi rađanjem djece, a sve u kontekstu stila života koji su stvorili za sebe", kazao je sociolog  Ross Macmillan sa Sveučilišta u Minnesoti.
   Istraživanja koja su provedena unatrag deset godina podudaraju se s ovim statističkim podacima, odnosno potvrđuju da je broj žena koje odustaju od majčinstva u porastu neovisno o njihovoj rasi ili etničkoj pripadnosti. Ipak, razlika se vidi u postocima kad je u pitanju obrazovanje majki. One s fakultetskim diplomama i višim stručnim spremama, češće odustaju od majčinstva i kod njih je odluka da ne rađaju svijesna i planski donešena.
   Natalitet pada u gotovo svim zemljama. Život žena u 20-tima i ranim 30-tima ispunjen je raznim drugim obavezama. One moraju završiti školovanje, pronaći stabilan posao, dokazivati se i stvarati karijeru, pa ni ne čudi da odustaju od majčinstva povodeći se za parolom "Bolje ne imati djecu, nego roditi i biti loša majka koja za majčinstvo nema vremena", objasnio je dr. Macmillan.
   Kako bilo, žene svoju odluku da ne postanu majke u određenom trenutku prihvate. Štoviše, okupljaju se u raznim grupama na Facebooku i sličnim servisima, gdje si međusobno pružaju podršku znajući da će uvijek postojati dio društva koji će ih osuđivati i prozivati. Njihova poruka je jasna: Nemamo djecu, ali ne znači da smo nesretne i neispunjene.
   (JK, Izvor: parentdish.com) Klinfo.hr 

4cad94db71118

Sve više žena donosi odluku da ne žele postati majke

<para> Vitamin D djeluje na način da pomaže tijelu u apsorpciji kalcija, smanjuje gubitak kalcija iz tijela i djeluje pri spremanju kalcija u koštana tkiva. Gustoća kostiju je mjerilo prema kojem se ocjenjuje njihova jačina i minerali prisutni na različitim dijelovima kostiju.</para>
<para>Dr. Tania Winzenberg, sa Istraživačkog instituta Menzies iz Tasmanije izjavila je kako "mjerenjem gustoće kostiju, možemo odrediti kako nadomjesci vitamina D poboljšavaju zdravlje kostiju".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ona je u svom istraživanju ispitivala da li nadomjesci vitamina D kod zdrave djece uzrokuju skladištenje kalcija u kostima u još većim količinama. Otkrila je da nadomjesci vitamina D nemaju značajniji učinak na gustoću kostiju kod zdrave djece. Kod djece koja imaju niske razine vitamina D u krvi, nadomjesci mogu pomoći. Ipak, ni to još nije u potpunosti dokazano, tako da će se tim dr. Winzenberg u narednim istraživanjima više posvetiti djeci kojoj fali vitamina D u organizmu. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Slična istraživanja još uvijek se provode za vitamin C te se pokušava otkriti da li on doista pomaže kod prehlada, te za vitamin A i D za koje se vjeruje da pomažu kod cistične fibroze.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK, physorg.com)</para>

Zdravoj djeci nisu potrebni nadomjesci vitamina D Izgradnja gustoće kostiju u djetinjstvu štiti nas od osteoporoze u odrasloj dobi. Osteoporoza je bolest kod koje oslabljene i krhke kosti lagano pucaju.  Vitamin D djeluje na način da pomaže tijelu u apsorpciji kalcija, smanjuje gubitak kalcija iz tijela i djeluje pri spremanju kalcija u koštana tkiva. Gustoća kostiju je mjerilo prema kojem se ocjenjuje njihova jačina i minerali prisutni na različitim dijelovima kostiju.
Dr. Tania Winzenberg, sa Istraživačkog instituta Menzies iz Tasmanije izjavila je kako "mjerenjem gustoće kostiju, možemo odrediti kako nadomjesci vitamina D poboljšavaju zdravlje kostiju".
   Ona je u svom istraživanju ispitivala da li nadomjesci vitamina D kod zdrave djece uzrokuju skladištenje kalcija u kostima u još većim količinama. Otkrila je da nadomjesci vitamina D nemaju značajniji učinak na gustoću kostiju kod zdrave djece. Kod djece koja imaju niske razine vitamina D u krvi, nadomjesci mogu pomoći. Ipak, ni to još nije u potpunosti dokazano, tako da će se tim dr. Winzenberg u narednim istraživanjima više posvetiti djeci kojoj fali vitamina D u organizmu. 
   Slična istraživanja još uvijek se provode za vitamin C te se pokušava otkriti da li on doista pomaže kod prehlada, te za vitamin A i D za koje se vjeruje da pomažu kod cistične fibroze.
   (JK, physorg.com) Klinfo.hr 

4cad8ebc48493

Zdravoj djeci nisu potrebni nadomjesci vitamina D

<para>I novi očevi, baš kao i nove majke, suočeni su povećanim rizikom od depresije, stoji u novoj studiji objavljenoj u Archives of Pediatric and Adolescent Medicine. I ne samo to, taj je rizik prisutan mnogo dulje nego što se prethodno pretpostavljalo, ponekad traje sve dok djeca ne uđu u adolescenciju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>No, dobro. To smo im i mi mogli reći. Bez obzira na to koliko volimo našu djecu, imati ih je ponekad (da ne kažemo jako često) jednostavno stresno. Koliko god oni bili divni, djeca od nas zahtjevaju ono što nitko drugi od nas ne zahtjeva, zbog njih ne možemo spavati (dok su bebe jer plaču, dok su stariji jer brinemo radi njih) i zahtjevaju našu potpunu pozornost od kad se rode, pa još godinama i godinama. Roditeljstvo je teško i crpi naše resurse, pa nije ni čudno da smo u takvoj situaciji osjetljivi i podložni depresiji.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Pa ako ovo istraživanje – koje je promatralo obitelji preko 80.000 novorođene djece – ne sadrži ništa osobito šokantno (čak bi se moglo reći da je to istraživanje o nečem potpuno očitom) zbog čega se našlo sve po svuda u vijestima? Djelomično zbog toga što se do sada vrlo malo pozornosti posvećivalo mentalnom i emocionalnom zdravlju novih očeva. Mi svi znamo mnogo o postporođajnoj depresiji kao potencijalnom problemu za nove mame, ali ima puno smisla da se pozornost počne davati i novim očevima. Stara izreka kaže: "Ako mama nije sretna, nitko nije sretan" - ali ako se mama i tata oboje bore protiv depresije, njihova se djeca u rizičnoj sitiuaciji i okolini.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Dakle, što se može učiniti? Bolje praćenje situacije, za početak. Roditelji koji su prethodno bolovali od depresije imaju veći rizik od postporođajne depresije, kao i veoma mladi roditelji ili oni koji su socijalni slučaj i u financijskom škripcu (naravno, ni ovo nije neka novost). Prepoznavanje i podržavanje ovakvih parova prije ili ubrzo nakon rođenja njihova djeteta je najbolji mogući dar koji možemo dati njihovoj djeci – koja će se, naposljetku, pridružiti našoj djeci u izgradnji naše budućnosti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

I očevi pate od postporođajne depresije Do sad se vrlo malo pozornosti posvećivalo mentalnom i emocionalnom zdravlju novih očeva I novi očevi, baš kao i nove majke, suočeni su povećanim rizikom od depresije, stoji u novoj studiji objavljenoj u Archives of Pediatric and Adolescent Medicine. I ne samo to, taj je rizik prisutan mnogo dulje nego što se prethodno pretpostavljalo, ponekad traje sve dok djeca ne uđu u adolescenciju.
   No, dobro. To smo im i mi mogli reći. Bez obzira na to koliko volimo našu djecu, imati ih je ponekad (da ne kažemo jako često) jednostavno stresno. Koliko god oni bili divni, djeca od nas zahtjevaju ono što nitko drugi od nas ne zahtjeva, zbog njih ne možemo spavati (dok su bebe jer plaču, dok su stariji jer brinemo radi njih) i zahtjevaju našu potpunu pozornost od kad se rode, pa još godinama i godinama. Roditeljstvo je teško i crpi naše resurse, pa nije ni čudno da smo u takvoj situaciji osjetljivi i podložni depresiji.
   Pa ako ovo istraživanje – koje je promatralo obitelji preko 80.000 novorođene djece – ne sadrži ništa osobito šokantno (čak bi se moglo reći da je to istraživanje o nečem potpuno očitom) zbog čega se našlo sve po svuda u vijestima? Djelomično zbog toga što se do sada vrlo malo pozornosti posvećivalo mentalnom i emocionalnom zdravlju novih očeva. Mi svi znamo mnogo o postporođajnoj depresiji kao potencijalnom problemu za nove mame, ali ima puno smisla da se pozornost počne davati i novim očevima. Stara izreka kaže: "Ako mama nije sretna, nitko nije sretan" - ali ako se mama i tata oboje bore protiv depresije, njihova se djeca u rizičnoj sitiuaciji i okolini.
   Dakle, što se može učiniti? Bolje praćenje situacije, za početak. Roditelji koji su prethodno bolovali od depresije imaju veći rizik od postporođajne depresije, kao i veoma mladi roditelji ili oni koji su socijalni slučaj i u financijskom škripcu (naravno, ni ovo nije neka novost). Prepoznavanje i podržavanje ovakvih parova prije ili ubrzo nakon rođenja njihova djeteta je najbolji mogući dar koji možemo dati njihovoj djeci – koja će se, naposljetku, pridružiti našoj djeci u izgradnji naše budućnosti.
   
 žena.hr 

I očevi pate od postporođajne depresije

<para>U posljednjih dvadesetak godina kod potrošača diljem razvijenih zemalja svijeta znatno je porasla svijest o kvaliteti hrane, porijeklu i načinu uzgoja namirnica u svakodnevnoj prehrani. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Najčešći način unosa štetnih tvari /toksina/ u organizam je upravo putem hrane. Ti kemijski ostaci dolaze iz različitih izvora: pesticidi, aditivi u hrani, ostaci kemijske industrije i sl. Mnogi od njih su kancerogeni. Naš se organizam može relativno uspješno boriti sa nekima od njih /prolazni/, ali ostali ostaju u našem tijelu za dugi period.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Djeca nisu mali ljudi!<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Velika je razlika između djece i odraslih u podnošenju toksina. Vrlo je važno zapamtiti da djeca nisu mali ljudi – njihova tijela se ponašaju drugačije: njihova toksikologija je drugačija.           <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ukratko, potrebno je puno manje štetnih tvari da se našteti dječjem organizmu nego što je to slučaj sa odraslima. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kako zaštititi dječji organizam?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Jedan od načina je odabrati namirnice iz ekološkog uzgoja koje, zbog načina proizvodnje, ne sadrže štetne tvari. Gotovi proizvodi iz ekološkog uzgoja za dohranu dojenčadi i male djece su mikrobiološki ispravni i njihova cijena je samo malo  viša od cijene gotovih proizvoda iz konvencionalnog  uzgoja. Osm toga, predstavljaju prigodnu zamjenu za obrok pripremljen kod kuće, na putovanju ili u bilo koje vrijeme kad priprema obroka nije moguća. Slažemo se da je najpoželjnije pripremiti djetetu obrok kod kuće, u slučaju da se može osigurati da su namirnice koje se koriste poznatog porijekla.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Iz svega navedenoga, nije teško zaključiti kako ekološki uzgojena hrana ima obilje prednosti nad konvencionalnim, stoga, ako želite očuvati zdravlje Vaše djece i zdralje Vaše obitelji <ulink url="http://ad.doubleclick.net/clk;230234994;54900026;b?http://www.hipp.hr">ekološka hrana</ulink> je svakako jedan od načina na koji to možete postići.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <ulink url="http://ad.doubleclick.net/clk;230234994;54900026;b?http://www.hipp.hr"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>(sponzorirani članak)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Sve što pojedemo danas, može imati posljedice sutra… Ekološki uzgojena dječja hrana U posljednjih dvadesetak godina kod potrošača diljem razvijenih zemalja svijeta znatno je porasla svijest o kvaliteti hrane, porijeklu i načinu uzgoja namirnica u svakodnevnoj prehrani. 
   Najčešći način unosa štetnih tvari /toksina/ u organizam je upravo putem hrane. Ti kemijski ostaci dolaze iz različitih izvora: pesticidi, aditivi u hrani, ostaci kemijske industrije i sl. Mnogi od njih su kancerogeni. Naš se organizam može relativno uspješno boriti sa nekima od njih /prolazni/, ali ostali ostaju u našem tijelu za dugi period.
   Djeca nisu mali ljudi!
   Velika je razlika između djece i odraslih u podnošenju toksina. Vrlo je važno zapamtiti da djeca nisu mali ljudi – njihova tijela se ponašaju drugačije: njihova toksikologija je drugačija.           
   Ukratko, potrebno je puno manje štetnih tvari da se našteti dječjem organizmu nego što je to slučaj sa odraslima. 
   Kako zaštititi dječji organizam?
   Jedan od načina je odabrati namirnice iz ekološkog uzgoja koje, zbog načina proizvodnje, ne sadrže štetne tvari. Gotovi proizvodi iz ekološkog uzgoja za dohranu dojenčadi i male djece su mikrobiološki ispravni i njihova cijena je samo malo  viša od cijene gotovih proizvoda iz konvencionalnog  uzgoja. Osm toga, predstavljaju prigodnu zamjenu za obrok pripremljen kod kuće, na putovanju ili u bilo koje vrijeme kad priprema obroka nije moguća. Slažemo se da je najpoželjnije pripremiti djetetu obrok kod kuće, u slučaju da se može osigurati da su namirnice koje se koriste poznatog porijekla.
   Iz svega navedenoga, nije teško zaključiti kako ekološki uzgojena hrana ima obilje prednosti nad konvencionalnim, stoga, ako želite očuvati zdravlje Vaše djece i zdralje Vaše obitelji ekološka hrana je svakako jedan od načina na koji to možete postići.
   


   
   
   

(sponzorirani članak)
 žena.hr 

Sve što pojedemo danas, može imati posljedice sutra…

<para>Mališani i mladi koje roditelji udare ako su neposlušni, odrastaju u sretnije i uspješnije osobe, nego djeca koja su pošteđena "spartanske" discipline. Studija je pokazala kako su šestogodišnjaci koji s vremena na vrijeme "dobiju pljusku" od roditelja bolji u školi i optimističniji. Takva su djeca sklonija dobrovoljnom radu i češće odlaze na fakultet, otkrili su stručnjaci.  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Studija je ispitivala 179 tinejdžera o tome jesu li kao djeca primali udarce, koliko često i u kojoj dobi. Njihovi su odgovori uspoređeni s informacijama koje su dali o vlastitom ponašanju, a na koje je udaranje moglo utjecati. Ovo uključuje negativna ponašanja poput nedruštvenosti, rane seksualne aktivnosti, nasilja i depresije, ali i pozitivne, poput uspješnosti i ambicioznosti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Rezultati su pokazali kako su mladi koji su bili udareni u dobi od šest godina imali bolje rezultate po pitanju pozitivnih ponašanja, ali i jednako negativnih kao djeca koja nikad nisu bila kažnjavana na ovaj način.  <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Tinejdžeri koje su roditelji znali udariti između sedme i jedanaeste godine života također su bili uspješniji školarci od svojih kolega koji nisu primali udarce. No, mladi koji su rekli kako i dalje primaju udarce od roditelja imali su najslabije rezultate u studiji, i to prema svim kategorijama.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Studija, provedena u SAD-u, vjerojatno će izazvati ljutnju aktivista koji se bore za zabranu udaranja djece u Velikoj Britaniji.  Tamo je trenutno roditeljima dozvoljeno "čvrstom rukom" djecu dovesti u red, ali udarac ipak ne smije izazvati ranu ili modricu. No, kritičari metode "čvrste ruke" smatraju kako ovaj tradicionalni način kažnjavanja najmlađih može uzrokovati dugoročne mentalne probleme.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>D. Šorgić<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Preuzeto s: <ulink url="http://www.ordinacija.hr">Ordinacija.hr</ulink>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

"Čvrsta ruka" – uspješnija djeca? Djeca koju roditelji ponekad udare uspješnija su kasnije u životu, pokazala je nova studija Mališani i mladi koje roditelji udare ako su neposlušni, odrastaju u sretnije i uspješnije osobe, nego djeca koja su pošteđena "spartanske" discipline. Studija je pokazala kako su šestogodišnjaci koji s vremena na vrijeme "dobiju pljusku" od roditelja bolji u školi i optimističniji. Takva su djeca sklonija dobrovoljnom radu i češće odlaze na fakultet, otkrili su stručnjaci.  
   Studija je ispitivala 179 tinejdžera o tome jesu li kao djeca primali udarce, koliko često i u kojoj dobi. Njihovi su odgovori uspoređeni s informacijama koje su dali o vlastitom ponašanju, a na koje je udaranje moglo utjecati. Ovo uključuje negativna ponašanja poput nedruštvenosti, rane seksualne aktivnosti, nasilja i depresije, ali i pozitivne, poput uspješnosti i ambicioznosti.
   Rezultati su pokazali kako su mladi koji su bili udareni u dobi od šest godina imali bolje rezultate po pitanju pozitivnih ponašanja, ali i jednako negativnih kao djeca koja nikad nisu bila kažnjavana na ovaj način.  
   Tinejdžeri koje su roditelji znali udariti između sedme i jedanaeste godine života također su bili uspješniji školarci od svojih kolega koji nisu primali udarce. No, mladi koji su rekli kako i dalje primaju udarce od roditelja imali su najslabije rezultate u studiji, i to prema svim kategorijama.
   Studija, provedena u SAD-u, vjerojatno će izazvati ljutnju aktivista koji se bore za zabranu udaranja djece u Velikoj Britaniji.  Tamo je trenutno roditeljima dozvoljeno "čvrstom rukom" djecu dovesti u red, ali udarac ipak ne smije izazvati ranu ili modricu. No, kritičari metode "čvrste ruke" smatraju kako ovaj tradicionalni način kažnjavanja najmlađih može uzrokovati dugoročne mentalne probleme.
   

D. ŠorgićPreuzeto s: Ordinacija.hr
   
   
 ordinacija.hr 

"Čvrsta ruka" – uspješnija djeca?

<para>I ove godine Dječji sajam organizira pravu modnu poslasticu za sve klince i klinceze- MODNI DAN koji će biti u subotu 2. listopada,  u sklopu kojeg će se održati i akcija udruge „Moderna Hrvatska“- RODITELJ NA PRVOM MJESTU. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Uz male manekene reviju će nositi i poznati roditelji koji će na sebi imati majice „Moderne Hrvatske“ sa prikladnim sloganom koji promoviraju važnost roditeljstva i njegovanje obiteljskih vrijednosti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Imati ćete priliku vidjeti najnovije kolekcije najpoznatijih dječjih brandova.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="87ba7b08-35bd-11eb-a1e0-0242ac130042" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Svoje mini kreacije ove godine predstaviti će GAZELA, LELLY KELY, DOGAN, VLM, FRODDO, WENICE, WOOLF SPORT i DIESEL KIDS, a za frizure je zadužen ZANNETI. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Svoje umijeće pokazati će iskusni mali manekeni iz modne agencije „Fashion Team Kids“.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="951ab812-35bd-11eb-9df3-0242ac130042" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Uz modu, pjesmu i ples, mađioničare, akrobate, glazbene nastupe poznatih zvijezda  te isticanje obiteljskih vrijednosti i ljepote roditeljstva, pripremili smo djeci i roditeljima pravu zabavno - modnu poslasticu, jedinstvenu u Hrvatskoj, ali i regiji. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Vidimo se na <ulink url="http://www.djecjisajam.com/">5.Dječjem sajmu!</ulink>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:image xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="9e31ff8c-35bd-11eb-b3ff-0242ac130042" variation="a4d9b814-eea2-11ea-bbfa-a629cfa791e6"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

„Roditelj na prvom mjestu“ u sklopu „Modnog dana“ na 5.Dječjem sajmu Moda za klince i klinceze I ove godine Dječji sajam organizira pravu modnu poslasticu za sve klince i klinceze- MODNI DAN koji će biti u subotu 2. listopada,  u sklopu kojeg će se održati i akcija udruge „Moderna Hrvatska“- RODITELJ NA PRVOM MJESTU. 
   Uz male manekene reviju će nositi i poznati roditelji koji će na sebi imati majice „Moderne Hrvatske“ sa prikladnim sloganom koji promoviraju važnost roditeljstva i njegovanje obiteljskih vrijednosti.
   Imati ćete priliku vidjeti najnovije kolekcije najpoznatijih dječjih brandova.
   


   
   


   Svoje mini kreacije ove godine predstaviti će GAZELA, LELLY KELY, DOGAN, VLM, FRODDO, WENICE, WOOLF SPORT i DIESEL KIDS, a za frizure je zadužen ZANNETI. Svoje umijeće pokazati će iskusni mali manekeni iz modne agencije „Fashion Team Kids“.
   


   
   


   Uz modu, pjesmu i ples, mađioničare, akrobate, glazbene nastupe poznatih zvijezda  te isticanje obiteljskih vrijednosti i ljepote roditeljstva, pripremili smo djeci i roditeljima pravu zabavno - modnu poslasticu, jedinstvenu u Hrvatskoj, ali i regiji. 
   Vidimo se na 5.Dječjem sajmu!
   
   


   
   


   
 žena.hr 

„Roditelj na prvom mjestu“ u sklopu „Modnog dana“ na 5.Dječjem sajmu

<para> Upravo su to pomalo zanemareni dijelovi njege i brige za dijete u današnje vrijeme, a zbog čega ljudi ne ostvaruju svoj maksimalni pozitivni potencijal kasnije u životu. Tako tvrdi studija Sveučilišta u Notre Dameu.</para>
<para>Darcia Narvaez, voditeljica istraživanja, kaže da bi ljudi doista trebali piti majčino mlijeko barem do predškolske dobi. Dječji imunološki sustav formira se do 6. godine, a u tome iznimno pomaže majčino mlijeko. Danas se majke koje doje dvogodišnjake ili trogodišnjke smatra čudnima. Dr. Narvaez žali zbog takve situacije jer su njezina istrživanja pokazala da više maženja i duže dojenje doista pomaže djeci da odrastu u mentalno zdrave odrasle osobe sa razvijenijom empatijom za druge i razvijenijom savjesti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Drugim riječima, čini se kako smo izgubili put i smjer u odgoju i brizi za djecu. Naši predci koji su bili lovci i sakupljači plodova, povodili su se za instinktom kojeg mi danas zanemarujemo i pretenciozno smatramo da smo prosvjećeniji.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kada bi dijete plakalo, naši predci su ga instinktivno uzimali u ruke, mazili i tješili. Danas se smatra da roditelji ne bi trebali skočiti i privinuti dijete uz sebe svaki put kada ono zaplače. Rašireno je vjerovanje kako se na taj način dijete može razmaziti. "Neka plače, imat će jača pluća", čak se može čuti u nekim obiteljima. No, dr. Narvaez kaže da je reakcija puna ljubavi i nježnosti zapravo najbolje što možemo učiniti kada beba plače u krevetiću.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>"Topla reakcija, puna razumijevanja, smiruje bebin mozak u mjesecima kada se najintenzivnije razvija djetetova osobnost i način na koji će regirati na okolinu", kazala je u priopćenju dr. Narvaez.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Naši su predci, isto tako, dozvoljavali djeci da s njima spavaju u istom ležaju. Danas se djecu uči da moraju spavati u odvojenom krevetu i odvojenoj sobi, što nije nužno dobra stvar.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Sve se svodi na to, da jednostavno ne možete djetetu pružiti previše ljubavi i pažnje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>"Naše istraživanje pokazuje da se korijeni moralnog djelovanja formiraju u vrlo ranoj dobi, već kod novorođenčadi, te ovise o učinkovitoj i kvalitetnoj podršci obitelji i zajednice", kazala je dr. Narvaez koja je specijalizirala područje razvoja moralnog djelovanja i karaktera kod djece.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Njezino istraživanje uključivalo je i usporedbu podizanja djece i stila odgoja naših predaka te modernih roditelja. Naši predci odgajali su djecu na način da su im pružali:<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Monogo pozitivnih fizičkih dodira<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Odgovarajuću instinktivnu reakciju na bebin plač<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Dojenje do 5. godine<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Uključivanje članova šire obitelji i zajednice (veći broj odraslih skrbnika)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Prirodni porod<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>- Slobodnu igru s vršnjacima i odraslima od prvog dana<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Na kraju, studija zaključuje da danas odgajamo djecu oduzimajući im sve navedene "prirodne" načine, čime negativno djelujemo na njihovu dobrobit u odrasloj dobi i smisao za moralno djelovanje.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK, Izvor: parentdish.com)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Što u njegovanju i brizi za djecu radimo krivo u odnosu na naše pretke? Naši predci, pri čemu mislimo na one iz doba Flinstonesa, više su mazili i posvećivali vremena djeci, osobito u najranijoj dobi te su ih majke dojile do 5. godine.  Upravo su to pomalo zanemareni dijelovi njege i brige za dijete u današnje vrijeme, a zbog čega ljudi ne ostvaruju svoj maksimalni pozitivni potencijal kasnije u životu. Tako tvrdi studija Sveučilišta u Notre Dameu.
Darcia Narvaez, voditeljica istraživanja, kaže da bi ljudi doista trebali piti majčino mlijeko barem do predškolske dobi. Dječji imunološki sustav formira se do 6. godine, a u tome iznimno pomaže majčino mlijeko. Danas se majke koje doje dvogodišnjake ili trogodišnjke smatra čudnima. Dr. Narvaez žali zbog takve situacije jer su njezina istrživanja pokazala da više maženja i duže dojenje doista pomaže djeci da odrastu u mentalno zdrave odrasle osobe sa razvijenijom empatijom za druge i razvijenijom savjesti. 
   Drugim riječima, čini se kako smo izgubili put i smjer u odgoju i brizi za djecu. Naši predci koji su bili lovci i sakupljači plodova, povodili su se za instinktom kojeg mi danas zanemarujemo i pretenciozno smatramo da smo prosvjećeniji.
   Kada bi dijete plakalo, naši predci su ga instinktivno uzimali u ruke, mazili i tješili. Danas se smatra da roditelji ne bi trebali skočiti i privinuti dijete uz sebe svaki put kada ono zaplače. Rašireno je vjerovanje kako se na taj način dijete može razmaziti. "Neka plače, imat će jača pluća", čak se može čuti u nekim obiteljima. No, dr. Narvaez kaže da je reakcija puna ljubavi i nježnosti zapravo najbolje što možemo učiniti kada beba plače u krevetiću.
   "Topla reakcija, puna razumijevanja, smiruje bebin mozak u mjesecima kada se najintenzivnije razvija djetetova osobnost i način na koji će regirati na okolinu", kazala je u priopćenju dr. Narvaez.
   Naši su predci, isto tako, dozvoljavali djeci da s njima spavaju u istom ležaju. Danas se djecu uči da moraju spavati u odvojenom krevetu i odvojenoj sobi, što nije nužno dobra stvar.
   Sve se svodi na to, da jednostavno ne možete djetetu pružiti previše ljubavi i pažnje.
   "Naše istraživanje pokazuje da se korijeni moralnog djelovanja formiraju u vrlo ranoj dobi, već kod novorođenčadi, te ovise o učinkovitoj i kvalitetnoj podršci obitelji i zajednice", kazala je dr. Narvaez koja je specijalizirala područje razvoja moralnog djelovanja i karaktera kod djece.
   Njezino istraživanje uključivalo je i usporedbu podizanja djece i stila odgoja naših predaka te modernih roditelja. Naši predci odgajali su djecu na način da su im pružali:
   - Monogo pozitivnih fizičkih dodira- Odgovarajuću instinktivnu reakciju na bebin plač- Dojenje do 5. godine- Uključivanje članova šire obitelji i zajednice (veći broj odraslih skrbnika)- Prirodni porod- Slobodnu igru s vršnjacima i odraslima od prvog dana
   Na kraju, studija zaključuje da danas odgajamo djecu oduzimajući im sve navedene "prirodne" načine, čime negativno djelujemo na njihovu dobrobit u odrasloj dobi i smisao za moralno djelovanje.
   (JK, Izvor: parentdish.com)
   
 Klinfo.hr 

4ca304652c401

Što u njegovanju i brizi za djecu radimo krivo u odnosu na naše pretke?

<para> Stupanjem na snagu ovog akta prestaje vrijediti stari Pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi iz 1995. godine.</para>
<para>Polazna pretpostavka za izradu novog pravilnika bila je da su upravo učitelji i nastavnici koji rade u neposrednoj nastavi stručno najosposobljeniji za planiranje, donošenje kriterija i izbor metoda te provedbu i nadzor ocjenjivanja učenika.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Novi pravilnik prati strateška načela odgoja i obrazovanja postavljena nedavno donesenim Nacionalnim okvirnim kurikulumom. Njime se tako predviđa da učitelji i nastavnici međusobno usklađuju načine, postupke i elemente praćenja i ocjenjivanja učeničkih postignuća za pojedine predmete i nastavne sadržaje na svim razinama, počevši od školskih aktiva, preko županijskih aktiva, pa sve do nacionalne razine. Takvo usklađivanje omogućit će jasnu usporedivost ocjena učenika na svim tim razinama, što će primjerice izravno pridonijeti i smanjenju inflacije odlikaša u osnovnim školama. Pri tome je propisano da svi kriteriji i elementi ocjenjivanja moraju biti javno objavljeni učenicima početkom školske godine, kako bi oni mogli znati što se točno od njih očekuje u pogledu usvojenog znanja iz pojedinih predmeta ili nastavnih sadržaja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Novim pravilnikom jasnije se uređuju prava i obveze roditelja. Razrednici tako više nisu dužni posebno pismeno obavještavati roditelje koji ne dolaze na roditeljske sastanke ili informirati o mogućem lošem uspjehu njihove djece. Također, ukida se mogućnost zahtjeva roditelja za preispitivanjem zaključne ocjene iz pojedinoga nastavnog predmeta, kao i skupnog prigovora roditelja učenika nekog razreda na sustav ocjenjivanja pojedinog nastavnika. S druge strane, kako bi se roditeljima dala mogućnost izravnog utjecaja na poboljšanje sustava ocjenjivanja u školi ili uklanjanje mogućih nedostataka, dana im je mogućnost upućivanja pismenih i usmenih predstavki ravnatelju ili vijeću roditelja škole. Uz to, roditeljima se uz pomoć razrednika nudi i mogućnost dogovaranja izravnog razgovora s pojedinačnim predmetnim nastavnicima.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Novi pravilnik donosi i novost u vezi s ocjenom iz vladanja te o njoj sada zajednički odlučuju razrednik i razredno vijeće. Time se uklanja mogućnost da pojedini nastavnik neopravdano nagrađuje ili kažnjava bilo kojeg učenika.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Što se tiče pismenih ispita, novost je da o ponavljanju pismenog ispita sada samostalno odlučuje nastavnik, te se ukida odredba prema kojoj se ispit automatski ponavlja ako više od 50% učenika dobije nedovoljnu ocjenu. Ispitivanje učenika ograničeno je na jedan pismeni ispit u danu, odnosno najviše četiri u istom tjednu, a kako bi se učenici na vrijeme mogli pripremiti za svaki od ispita, nastavničko vijeće škole je na početku godine dužno donijeti okvirni vremenik pismenih provjera.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Novi pravilnik uređuje i posebna pravila za ocjenjivanje učenika s teškoćama.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Izvor: MZOŠ<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa donijelo novi pravilnik o ocjenjivanju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa donijelo je danas novi Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi.  Stupanjem na snagu ovog akta prestaje vrijediti stari Pravilnik o načinu praćenja i ocjenjivanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi iz 1995. godine.
Polazna pretpostavka za izradu novog pravilnika bila je da su upravo učitelji i nastavnici koji rade u neposrednoj nastavi stručno najosposobljeniji za planiranje, donošenje kriterija i izbor metoda te provedbu i nadzor ocjenjivanja učenika.
   Novi pravilnik prati strateška načela odgoja i obrazovanja postavljena nedavno donesenim Nacionalnim okvirnim kurikulumom. Njime se tako predviđa da učitelji i nastavnici međusobno usklađuju načine, postupke i elemente praćenja i ocjenjivanja učeničkih postignuća za pojedine predmete i nastavne sadržaje na svim razinama, počevši od školskih aktiva, preko županijskih aktiva, pa sve do nacionalne razine. Takvo usklađivanje omogućit će jasnu usporedivost ocjena učenika na svim tim razinama, što će primjerice izravno pridonijeti i smanjenju inflacije odlikaša u osnovnim školama. Pri tome je propisano da svi kriteriji i elementi ocjenjivanja moraju biti javno objavljeni učenicima početkom školske godine, kako bi oni mogli znati što se točno od njih očekuje u pogledu usvojenog znanja iz pojedinih predmeta ili nastavnih sadržaja.
   Novim pravilnikom jasnije se uređuju prava i obveze roditelja. Razrednici tako više nisu dužni posebno pismeno obavještavati roditelje koji ne dolaze na roditeljske sastanke ili informirati o mogućem lošem uspjehu njihove djece. Također, ukida se mogućnost zahtjeva roditelja za preispitivanjem zaključne ocjene iz pojedinoga nastavnog predmeta, kao i skupnog prigovora roditelja učenika nekog razreda na sustav ocjenjivanja pojedinog nastavnika. S druge strane, kako bi se roditeljima dala mogućnost izravnog utjecaja na poboljšanje sustava ocjenjivanja u školi ili uklanjanje mogućih nedostataka, dana im je mogućnost upućivanja pismenih i usmenih predstavki ravnatelju ili vijeću roditelja škole. Uz to, roditeljima se uz pomoć razrednika nudi i mogućnost dogovaranja izravnog razgovora s pojedinačnim predmetnim nastavnicima.
   Novi pravilnik donosi i novost u vezi s ocjenom iz vladanja te o njoj sada zajednički odlučuju razrednik i razredno vijeće. Time se uklanja mogućnost da pojedini nastavnik neopravdano nagrađuje ili kažnjava bilo kojeg učenika.
   Što se tiče pismenih ispita, novost je da o ponavljanju pismenog ispita sada samostalno odlučuje nastavnik, te se ukida odredba prema kojoj se ispit automatski ponavlja ako više od 50% učenika dobije nedovoljnu ocjenu. Ispitivanje učenika ograničeno je na jedan pismeni ispit u danu, odnosno najviše četiri u istom tjednu, a kako bi se učenici na vrijeme mogli pripremiti za svaki od ispita, nastavničko vijeće škole je na početku godine dužno donijeti okvirni vremenik pismenih provjera.
   Novi pravilnik uređuje i posebna pravila za ocjenjivanje učenika s teškoćama.
   Izvor: MZOŠ
   
   
   
   
   
 Klinfo.hr 

4ca1b7efdccc2

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa donijelo novi pravilnik o ocjenjivanju

<para>Kada vaša, tek rođena beba plače često, a tek ste ju nahranili, jednostavno ne možete ne pitati se „imam li dovoljno mlijeka“ ili „je li moje mlijeko dovoljno jako“ (ovo drugo pitanje jednostavno ne može biti točno, makar se u vrijeme vaših mama smatralo istinitim). Da, moguće da je vašu bebu koju prirodno dojite treba hraniti svakih dva sata, a pod tim se podrazumijeva dva sata od početka jednog hranjenja do početka drugog hranjenja, a ne dva sata između hranjenja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U prvim tjednima nakon rođenja, bebin želudac je veličine ping-pong loptice i jednostavno ne može odjednom primiti velike količine mlijeka i prema tome izdržati dulje razmake između hranjenja, bilo da se radilo o danu, bilo o noći. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Bebe svojim sisanjem reguliraju količinu i prema tome i sastav vašeg mlijeka, što će se mijenjati kako beba raste (njihovi želuci rastu i mogu primiti više mlijeka, pa će prema tome i trebati veće količine mlijeka). <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>I dok postoji mogućnost da ćete dobiti savjet da regulirate bebine obroke u pravilnim intervalima, isto tako postoji mogućnost da to neće biti moguće, a vaši pokušaji će samo rezultirati nepotrebnim plačem (česti rani signali gladne bebe su vrpoljenje, roktanje i okretanje prema vašim prsima).<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Količina će se povećavati<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Postoji mogućnost da će se s bebinim naglim rastom, koji se može dogoditi između šest tjedana i tri mjeseca, i bebin apetit naglo povećati, što može dovesti do žestokih negodovanja ako ona nije sita. Naime, većina beba udvostruči svoju težinu do šestog mjeseca starosti, a utrostruče u godini dana. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Dakle, ako vaša beba naglo počne zahtijevati veće količine mlijeka, to ne znači da nemate dovoljno mlijeka, nego da ćete ju morat češće hraniti nekoliko dana, kako bi se proizvodnja mlijeka prilagodila na novu, veću količinu. Ukoliko ćete bebi dati bočicu umjesto da siše, vaše dojke neće primiti poruku da su potrebne veće količine mlijeka, jer beba neće imati potrebu da isprazni dojke. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Je li beba gladna ili samo žedna?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kada beba zaplače, u biti ne znate da li je gladna ili žedna, no ono što je nevjerojatno, ona sama može regulirati tip mlijeka koji joj je potreban, ukoliko joj dopustite da sama postavi tempo. Naime, sastav mlijeka se mijenja tijekom dojenja. Prvo mlijeko je rijetko, nešto poput obranog mlijeka, koje će utažiti bebinu žeđ. Zbog toga, bebe u ljetnim mjesecima mnogo češće treba dojiti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ukoliko joj dopustite njezin ciklus, neće joj biti potrebno davati vodu. Kako hranjenje napreduje, povećava se količina masnoća u mlijeku i mlijeko sve više liči na punomasno mlijeko. Beba će zadovoljiti glad tek nakon dužeg perioda sisanja. Također, beba mora dovršiti sa sisanjem jedne dojke kako bi dobila ono najkvalitetnije mlijeko. Ukoliko joj je dovoljna samo jedna dojka, postoji rješenje kako biste produžili vrijeme između hranjenja. Nakon što ste ju nahranili i nakon što se podrignula, dajte bebi da siše drugu dojku na nekoliko minuta. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Gledajte svoju bebu, a ne sat<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kao što smo i već naglasili, dojenje ne treba biti ustrojeno vašim rasporedom, nego bebinim potrebama, što je i logično. Naime, zadatak njezina tijela je da raste i dobiva na težini. Kada biste sada pogledali sebe kao odraslu osobu koja u principu ne treba dobiti na težini ili pak rasti, ali uz glavne obroke kada osjetite glad pojedete, popijete ili gricnete nešto, to nije ništa drugačije od bebe. Dakle, jedete kada ste gladni, pijete kada ste žedni. Isto tako, vaša glad i žeđ mijenja se u odnosu na vremenske prilike, raspoloženje, zdravlje...<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prosječna beba zahtjeva između 8 do 10 dojenja dnevno, a kada počne ubrzano rasti, možda ćete morati dojiti i do 14 puta dnevno. Dakle, kada dođe i vrijeme povećanog dojenja, uzmite bebu i neku dobru knjigu u krevet i jednostavno radite na povećanju količine mlijeka. Ukoliko vaša beba dobiva na težini, kroz dan potroši između šest i osam pelena, tada su vaše količine mlijeka dostatne za vašu bebu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>
<para>(vam)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Je li moja beba gladna i žedna? Bebe svojim sisanjem reguliraju količinu i prema tome i sastav vašeg mlijeka, što će se mijenjati kako beba raste Kada vaša, tek rođena beba plače često, a tek ste ju nahranili, jednostavno ne možete ne pitati se „imam li dovoljno mlijeka“ ili „je li moje mlijeko dovoljno jako“ (ovo drugo pitanje jednostavno ne može biti točno, makar se u vrijeme vaših mama smatralo istinitim). Da, moguće da je vašu bebu koju prirodno dojite treba hraniti svakih dva sata, a pod tim se podrazumijeva dva sata od početka jednog hranjenja do početka drugog hranjenja, a ne dva sata između hranjenja. 
   U prvim tjednima nakon rođenja, bebin želudac je veličine ping-pong loptice i jednostavno ne može odjednom primiti velike količine mlijeka i prema tome izdržati dulje razmake između hranjenja, bilo da se radilo o danu, bilo o noći. Bebe svojim sisanjem reguliraju količinu i prema tome i sastav vašeg mlijeka, što će se mijenjati kako beba raste (njihovi želuci rastu i mogu primiti više mlijeka, pa će prema tome i trebati veće količine mlijeka). 
   I dok postoji mogućnost da ćete dobiti savjet da regulirate bebine obroke u pravilnim intervalima, isto tako postoji mogućnost da to neće biti moguće, a vaši pokušaji će samo rezultirati nepotrebnim plačem (česti rani signali gladne bebe su vrpoljenje, roktanje i okretanje prema vašim prsima).
   Količina će se povećavati
   Postoji mogućnost da će se s bebinim naglim rastom, koji se može dogoditi između šest tjedana i tri mjeseca, i bebin apetit naglo povećati, što može dovesti do žestokih negodovanja ako ona nije sita. Naime, većina beba udvostruči svoju težinu do šestog mjeseca starosti, a utrostruče u godini dana. 
   Dakle, ako vaša beba naglo počne zahtijevati veće količine mlijeka, to ne znači da nemate dovoljno mlijeka, nego da ćete ju morat češće hraniti nekoliko dana, kako bi se proizvodnja mlijeka prilagodila na novu, veću količinu. Ukoliko ćete bebi dati bočicu umjesto da siše, vaše dojke neće primiti poruku da su potrebne veće količine mlijeka, jer beba neće imati potrebu da isprazni dojke. 
   Je li beba gladna ili samo žedna?
   Kada beba zaplače, u biti ne znate da li je gladna ili žedna, no ono što je nevjerojatno, ona sama može regulirati tip mlijeka koji joj je potreban, ukoliko joj dopustite da sama postavi tempo. Naime, sastav mlijeka se mijenja tijekom dojenja. Prvo mlijeko je rijetko, nešto poput obranog mlijeka, koje će utažiti bebinu žeđ. Zbog toga, bebe u ljetnim mjesecima mnogo češće treba dojiti.
   Ukoliko joj dopustite njezin ciklus, neće joj biti potrebno davati vodu. Kako hranjenje napreduje, povećava se količina masnoća u mlijeku i mlijeko sve više liči na punomasno mlijeko. Beba će zadovoljiti glad tek nakon dužeg perioda sisanja. Također, beba mora dovršiti sa sisanjem jedne dojke kako bi dobila ono najkvalitetnije mlijeko. Ukoliko joj je dovoljna samo jedna dojka, postoji rješenje kako biste produžili vrijeme između hranjenja. Nakon što ste ju nahranili i nakon što se podrignula, dajte bebi da siše drugu dojku na nekoliko minuta. 
   Gledajte svoju bebu, a ne sat
   Kao što smo i već naglasili, dojenje ne treba biti ustrojeno vašim rasporedom, nego bebinim potrebama, što je i logično. Naime, zadatak njezina tijela je da raste i dobiva na težini. Kada biste sada pogledali sebe kao odraslu osobu koja u principu ne treba dobiti na težini ili pak rasti, ali uz glavne obroke kada osjetite glad pojedete, popijete ili gricnete nešto, to nije ništa drugačije od bebe. Dakle, jedete kada ste gladni, pijete kada ste žedni. Isto tako, vaša glad i žeđ mijenja se u odnosu na vremenske prilike, raspoloženje, zdravlje...
   Prosječna beba zahtjeva između 8 do 10 dojenja dnevno, a kada počne ubrzano rasti, možda ćete morati dojiti i do 14 puta dnevno. Dakle, kada dođe i vrijeme povećanog dojenja, uzmite bebu i neku dobru knjigu u krevet i jednostavno radite na povećanju količine mlijeka. Ukoliko vaša beba dobiva na težini, kroz dan potroši između šest i osam pelena, tada su vaše količine mlijeka dostatne za vašu bebu.
   

(vam)
 Va.M. 

Je li moja beba gladna i žedna?

<para>info ovaj se se tjedan angažirala, ne bi li, prije svega pomogli novopečenim roditeljima u nastojanju da odabirom najpovoljnijih supermarketa, uštede ne baš mali iznos kuna kupujući opremu za svoje najdraže stvorenjce.</para>
<para>Obišli su osam supermarketa (Billa, Getro, Interspar, Kaufland, Konzum, Mercator, Plodine i Tommy) koje i inače obilaze te su konstatirali da su razlike u cijenama na nekim artiklima enormne. Zapravo ukazuju na problem postojanja velikog područja za lov u mutnom gdje neinformiranost može dovesti do velikom minusa u novčaniku roditelja. U daljnjem tekstu ćete vidjeti koliko se isplati biti informiran, te koliko vrijedi njuškati i ne kupovati ad hoc.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prilikom odabira stvari koje će jednostavno morati postati dio vašeg svakodnevnog 'arsenala', u mnogome će ulogu igrati i vaš svjetonazor kao i financijske mogućnosti. No, bez obzira kako gledali na način podizanja vašeg djeteta i koliko velika bila vaša mjesečna plaća, ovim informacijama koje ćemo podijeliti s vama, možete uštedjeti svotu novaca koja, niti jednom kućanstvu u kojem se hrani novi član obitelji, nije beznačajna (jedino ako baš niste milijunaši). <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Iz detaljne tablice može se zaključiti da ima supermarketa koji su odlično opremljeni, imaju super izbor različitih artikala i brandova, no ukoliko se ne želite na blagajni znojiti od konačnog iznosa, radije malo kombinirajte i nađite optimalni omjer cijene i blizine supermarketa. Kvalitetu su namjerno izostavili spomenuti, jer su proučavali uglavnom brand proizvode koji se mogu izravno komparirati, pa je kvaliteta svojstvo koje nije potrebno posebno analizirati.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prema kalkulacijama portala <ulink url="http://www.supermarketi.info">Supermarketi.info</ulink>, dobrom kombinacijom artikala kupljenih u Billi, Getrou i Kauflandu možete dobiti optimum. Svi su supermarketi manje-više dobro opremljeni, izuzev možda Tommyja i Plodina čija je ponuda ipak nešto oskudnija. Količina ušteđenih kuna ovisi o tome što sve namjeravate kupiti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Najveće razlike u cijeni, koje vas zaista mogu frapirati uočili su na Aventovoj liniji proizvoda, ponajprije na Gurman Via posudicama za odlaganje majčina mlijeka, te izdajalicama i nekim određenim bočicama. Nešto manje dramatične, ali vidljive i konzistentne razlike u cijeni daju se primijetiti i na liniji proizvoda branda Baby nova. Isto vrijedi i za proizvođača Nuk. I na kraju da napomenemo... Pametno birajte artikle i supermarket, te iskoristite tablicu kao vodič pri kupnji. Dijete će vam biti zahvalno.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kliknite za kompletnu <ulink url="http://www.supermarketi.info/home/supermar/public_html/fck_media/file/oprema%20za%20novorodjencad.pdf">PDF tablicu</ulink> cijena opreme za novorođenčad. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Usporedne cijene opreme za bebe - istraživanje portala Supermarketi.info Ekipa našeg prijateljskog portala Supermarketi. info ovaj se se tjedan angažirala, ne bi li, prije svega pomogli novopečenim roditeljima u nastojanju da odabirom najpovoljnijih supermarketa, uštede ne baš mali iznos kuna kupujući opremu za svoje najdraže stvorenjce.
Obišli su osam supermarketa (Billa, Getro, Interspar, Kaufland, Konzum, Mercator, Plodine i Tommy) koje i inače obilaze te su konstatirali da su razlike u cijenama na nekim artiklima enormne. Zapravo ukazuju na problem postojanja velikog područja za lov u mutnom gdje neinformiranost može dovesti do velikom minusa u novčaniku roditelja. U daljnjem tekstu ćete vidjeti koliko se isplati biti informiran, te koliko vrijedi njuškati i ne kupovati ad hoc.
   Prilikom odabira stvari koje će jednostavno morati postati dio vašeg svakodnevnog 'arsenala', u mnogome će ulogu igrati i vaš svjetonazor kao i financijske mogućnosti. No, bez obzira kako gledali na način podizanja vašeg djeteta i koliko velika bila vaša mjesečna plaća, ovim informacijama koje ćemo podijeliti s vama, možete uštedjeti svotu novaca koja, niti jednom kućanstvu u kojem se hrani novi član obitelji, nije beznačajna (jedino ako baš niste milijunaši). 
   Iz detaljne tablice može se zaključiti da ima supermarketa koji su odlično opremljeni, imaju super izbor različitih artikala i brandova, no ukoliko se ne želite na blagajni znojiti od konačnog iznosa, radije malo kombinirajte i nađite optimalni omjer cijene i blizine supermarketa. Kvalitetu su namjerno izostavili spomenuti, jer su proučavali uglavnom brand proizvode koji se mogu izravno komparirati, pa je kvaliteta svojstvo koje nije potrebno posebno analizirati.
   Prema kalkulacijama portala Supermarketi.info, dobrom kombinacijom artikala kupljenih u Billi, Getrou i Kauflandu možete dobiti optimum. Svi su supermarketi manje-više dobro opremljeni, izuzev možda Tommyja i Plodina čija je ponuda ipak nešto oskudnija. Količina ušteđenih kuna ovisi o tome što sve namjeravate kupiti. 
   Najveće razlike u cijeni, koje vas zaista mogu frapirati uočili su na Aventovoj liniji proizvoda, ponajprije na Gurman Via posudicama za odlaganje majčina mlijeka, te izdajalicama i nekim određenim bočicama. Nešto manje dramatične, ali vidljive i konzistentne razlike u cijeni daju se primijetiti i na liniji proizvoda branda Baby nova. Isto vrijedi i za proizvođača Nuk. I na kraju da napomenemo... Pametno birajte artikle i supermarket, te iskoristite tablicu kao vodič pri kupnji. Dijete će vam biti zahvalno.
   Kliknite za kompletnu PDF tablicu cijena opreme za novorođenčad. 
   
 Klinfo.hr 

4ca19de191fa0

Usporedne cijene opreme za bebe - istraživanje portala Supermarketi.info

<para> Činjenica je da je blagovanje za istim stolom već stoljećima jedna od onih tekovina koja zbližava članove obitelji i daje im mogućnost da
razgovaraju i podijele sve radosti i tuge. Sada je jedna studija dokazala da zajedničko ručanje ili večeranje ima višestruke benefite za razvoj djece.</para>
<para>Naime, djeca iz obitelji koje tri puta tjedno zajedno večeraju ili ručaju, pokazuju manju sklonost prema ovisnostima i eksperimentiranju s drogama te bolje rezultate u školi. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Život je iznimno užurban, no svi bismo se trebali potruditi zajedno s članovima svoje obitelji barem nekoliko dana u tjednu sjesti za isti stol i bez stresa uživati u hrani i zajednički provedenom vremenu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Vjerojatnije je da će svi članovi obitelji biti za stolom na večeri, obzirom da se zbog posla i školskih obaveza ručak često jede "s nogu".<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Bez obzira koliko djeca bila velika i priznali nam oni to ili ne, uživat će u ovim pomalo zanemarenim obiteljskim ritualima na kraju dana. Imat će priliku osjetiti sigurnost, prihvaćenost i pažnju, ali se i malo opustiti od obaveza i stresova nakupljenih preko dana. Za istim stolom djecu možemo također naučiti bonton, biti im dobar primjer kada im želimo pokazati kako se ponaša u društvu, a tu je i neizostavna lekcija o važnosti zdrave prehrane koju možemo pokazati u praksi tako da im ponudimo zdrave obroke.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Zašto je ova tradicija zajedničkog blagovanja zamrla i kada? Stručnjaci kažu da se to dogodilo prije 20-tak godina kada se počelo pomicati radno vrijeme. Sve kasnije odlazimo na posao, pa se i sve kasnije vraćamo. Jedan od razloga je i velika ponuda izvanškolskih aktivnosti koje su često organizirane baš u vrijeme večere.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Tko će kuhati?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Jedno je okupiti sve članove obitelji za istim stolom, no i dalje ostaje problem manjka vremena i vječna briga - ali ja ne stignem kuhati. Iako, nam nasmiješene domaćice na televiziji nude rješenje u obliku brzog obroka koji samo zagrijemo u mikrovalnoj i poslužimo za 10 minuta, zdravije je poslužiti nešto podjednako brzo, ali iz vlastite kuhinje. Ono što treba, je samo malo pomoći i planiranja. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Tjestenina, povrće, konzervirane mahunarke, svježe meso, svježi sir i slične namirnice, nešto su što bismo uvijek trebali imati u hladnjaku jer se brzo pripremaju i to na sto načina. Internet je prepun raznih recepata na temu "brzo i zdravo", samo ih trebamo pronaći i proučiti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Zašto ne uključiti djecu u proces kuhanja? Dok oni peru zelenu salatu, na štednjaku se pirjaju mahune, u pećnici se peče krumpir i lagana večera može biti gotova za pola sata. Ionako je najzdravije jesti svježe namirnice, pa nećete pogriješiti ukoliko složite sir s vrhnjem, narežete rotkvice i svježu papriku, poslužite integralni kruh i obiteljsko druženje može početi.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ovakvo brzinsko pripremanje večere zahtijeva i planiranje, ali imat će višestruke benefite na ponašanje i razvoj djece, stoga se svakako isplati. Ubrzo će zajednička večera svima postati omiljeni događaj dana.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Studiju je proveo Centar za istraživanje ovisnosti na Sveučilištu Columbija.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK, Izvor: startribune.com)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Obiteljske večere pozitivno utječu na ponašanje djece Trudim se da barem vikendom svi zajedno ručamo ili večeramo, rečenica je koju često čujemo.  Činjenica je da je blagovanje za istim stolom već stoljećima jedna od onih tekovina koja zbližava članove obitelji i daje im mogućnost da
razgovaraju i podijele sve radosti i tuge. Sada je jedna studija dokazala da zajedničko ručanje ili večeranje ima višestruke benefite za razvoj djece.
Naime, djeca iz obitelji koje tri puta tjedno zajedno večeraju ili ručaju, pokazuju manju sklonost prema ovisnostima i eksperimentiranju s drogama te bolje rezultate u školi. 
   Život je iznimno užurban, no svi bismo se trebali potruditi zajedno s članovima svoje obitelji barem nekoliko dana u tjednu sjesti za isti stol i bez stresa uživati u hrani i zajednički provedenom vremenu.Vjerojatnije je da će svi članovi obitelji biti za stolom na večeri, obzirom da se zbog posla i školskih obaveza ručak često jede "s nogu".
   Bez obzira koliko djeca bila velika i priznali nam oni to ili ne, uživat će u ovim pomalo zanemarenim obiteljskim ritualima na kraju dana. Imat će priliku osjetiti sigurnost, prihvaćenost i pažnju, ali se i malo opustiti od obaveza i stresova nakupljenih preko dana. Za istim stolom djecu možemo također naučiti bonton, biti im dobar primjer kada im želimo pokazati kako se ponaša u društvu, a tu je i neizostavna lekcija o važnosti zdrave prehrane koju možemo pokazati u praksi tako da im ponudimo zdrave obroke.
   Zašto je ova tradicija zajedničkog blagovanja zamrla i kada? Stručnjaci kažu da se to dogodilo prije 20-tak godina kada se počelo pomicati radno vrijeme. Sve kasnije odlazimo na posao, pa se i sve kasnije vraćamo. Jedan od razloga je i velika ponuda izvanškolskih aktivnosti koje su često organizirane baš u vrijeme večere.
   Tko će kuhati?
   Jedno je okupiti sve članove obitelji za istim stolom, no i dalje ostaje problem manjka vremena i vječna briga - ali ja ne stignem kuhati. Iako, nam nasmiješene domaćice na televiziji nude rješenje u obliku brzog obroka koji samo zagrijemo u mikrovalnoj i poslužimo za 10 minuta, zdravije je poslužiti nešto podjednako brzo, ali iz vlastite kuhinje. Ono što treba, je samo malo pomoći i planiranja. 
   Tjestenina, povrće, konzervirane mahunarke, svježe meso, svježi sir i slične namirnice, nešto su što bismo uvijek trebali imati u hladnjaku jer se brzo pripremaju i to na sto načina. Internet je prepun raznih recepata na temu "brzo i zdravo", samo ih trebamo pronaći i proučiti. 
   Zašto ne uključiti djecu u proces kuhanja? Dok oni peru zelenu salatu, na štednjaku se pirjaju mahune, u pećnici se peče krumpir i lagana večera može biti gotova za pola sata. Ionako je najzdravije jesti svježe namirnice, pa nećete pogriješiti ukoliko složite sir s vrhnjem, narežete rotkvice i svježu papriku, poslužite integralni kruh i obiteljsko druženje može početi.
   Ovakvo brzinsko pripremanje večere zahtijeva i planiranje, ali imat će višestruke benefite na ponašanje i razvoj djece, stoga se svakako isplati. Ubrzo će zajednička večera svima postati omiljeni događaj dana.
   Studiju je proveo Centar za istraživanje ovisnosti na Sveučilištu Columbija.
   (JK, Izvor: startribune.com)
   
 Klinfo.hr 

4ca0ac42cfe99

Obiteljske večere pozitivno utječu na ponašanje djece

<para> Jedna od njih je pogoršanje problema s noćnim mokrenjem, kako su otkrili urolozi iz Johnns Hopkins dječjeg istraživačkog centra. Ipak, postoji nekoliko savjeta uz pomoć kojih roditelji mogu pomoći djeci.</para>
<para>"Povratak u školu je emotivno stresan period za mnogu djecu, a prate ga promjene u navikama i dužini spavanja koje, pak, obično remete i navike jedenja te druge rutine koje su prethodno već bile uhodane", kaže dr. Ming-Hsien Wang, pedijatrica i urologinja sa Johns Hopkinsa. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Djeca koja pate od noćnog mokrenja, trebala bi prije svega tijekom dana mokriti pravilno, odnosno uvijek kada osjete potrebu, bez zadržavanja mokraće u mjehuru. Roditelji mogu u školi upozoriti učitelje o situaciji i zamoliti da dijete podsjete da ide u toalet svaka dva sata, ukoliko mališan sam ne zamoli za van.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Mjehur kontrolira mozak, pa ukoliko ga tijekom dana izvježbamo na način da funkcionira po rutini, zapravo kod djeteta ojačavamo tu komunikaciju na relaciji mozak-mjehur i obratno.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Fizički i emocionalni stres pridonosi inkontinenciji, odnosno nemogućnosti kontroliranja mokrenja i tijekom dana i po noći. Veliku većinu slučajeva mokrenja u krevet uzrokuje nepravilan način života, kao što je primjerice: nepostojanje pravilne rutine odlazaka na mokrenje tijekom dana, nepravilni unos tekućina u organizam ili nepravilna prehrana. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>"Promjene u stilu života rješavaju oko 80% problema noćnog mokrenja", kazala je dr. Wang. Između ostalog, ona predlaže da roditelji svakako djetetu pruže emotivnu podršku, da ga uvjere da je njegov problem samo privremen i da se može riješiti. Roditelji isto tako trebaju djetetu davati dovoljno tekućine kako bi olakšali mokrenje tijekom dana, ali i smanjivati doze popijene tekućine tri sata prije spavanja. Prije spavanja trebalo bi svakako isprazniti mjehur. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>No prije no što se uvedu promjene u načinu života, treba isključiti druge biološke ili anatomske probleme, koji također mogu biti uzrok noćnog mokrenja. Stoga je nužan pregled kod urologa.   <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK, Izvor: Healthday News)<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Stres zbog povratka u školu može pogoršati probleme s noćnim mokrenjem Prvi odlazak u školu, ili pak jesenski povratak u male klupe izaziva razne emotivne, psihičke i fizičke reakcije kod djece.  Jedna od njih je pogoršanje problema s noćnim mokrenjem, kako su otkrili urolozi iz Johnns Hopkins dječjeg istraživačkog centra. Ipak, postoji nekoliko savjeta uz pomoć kojih roditelji mogu pomoći djeci.
"Povratak u školu je emotivno stresan period za mnogu djecu, a prate ga promjene u navikama i dužini spavanja koje, pak, obično remete i navike jedenja te druge rutine koje su prethodno već bile uhodane", kaže dr. Ming-Hsien Wang, pedijatrica i urologinja sa Johns Hopkinsa. 
   Djeca koja pate od noćnog mokrenja, trebala bi prije svega tijekom dana mokriti pravilno, odnosno uvijek kada osjete potrebu, bez zadržavanja mokraće u mjehuru. Roditelji mogu u školi upozoriti učitelje o situaciji i zamoliti da dijete podsjete da ide u toalet svaka dva sata, ukoliko mališan sam ne zamoli za van.
   Mjehur kontrolira mozak, pa ukoliko ga tijekom dana izvježbamo na način da funkcionira po rutini, zapravo kod djeteta ojačavamo tu komunikaciju na relaciji mozak-mjehur i obratno.
   Fizički i emocionalni stres pridonosi inkontinenciji, odnosno nemogućnosti kontroliranja mokrenja i tijekom dana i po noći. Veliku većinu slučajeva mokrenja u krevet uzrokuje nepravilan način života, kao što je primjerice: nepostojanje pravilne rutine odlazaka na mokrenje tijekom dana, nepravilni unos tekućina u organizam ili nepravilna prehrana. 
   "Promjene u stilu života rješavaju oko 80% problema noćnog mokrenja", kazala je dr. Wang. Između ostalog, ona predlaže da roditelji svakako djetetu pruže emotivnu podršku, da ga uvjere da je njegov problem samo privremen i da se može riješiti. Roditelji isto tako trebaju djetetu davati dovoljno tekućine kako bi olakšali mokrenje tijekom dana, ali i smanjivati doze popijene tekućine tri sata prije spavanja. Prije spavanja trebalo bi svakako isprazniti mjehur. 
   No prije no što se uvedu promjene u načinu života, treba isključiti druge biološke ili anatomske probleme, koji također mogu biti uzrok noćnog mokrenja. Stoga je nužan pregled kod urologa.   
   (JK, Izvor: Healthday News)
   
 Klinfo.hr 

4ca09ac41def9

Stres zbog povratka u školu može pogoršati probleme s noćnim mokrenjem

<para> Istim očima svoje najveće ljubavi gledamo kako odrastaju, pa nas neugodno može iznenaditi kada naša beba, za dvije do četiri godine preko ustašca prevali svoju prvu psovku. Prvo što pomislimo obično je: Gdje je to čuo? Tko ga je to naučio?</para>
<para>Nažalost, psovanje je u našim krajevima oduvijek bilo prisutno s vrlo "maštovitim" i bogatim fundusom izraza. Psovke se u današnje vrijeme mnogo češće čuju na javnim mjestima, u medijima i gotovo na svakom mjestu na kojem se pojavimo, no u prijašnjim vremenima, kada je psovanje u javnosti bilo neprihvatljvo. Ruku na srce, živimo u državi u kojoj gradonačelnici, odnosno političari psuju na suparnike i nazivaju ih pogrdnim imenima na javnim televizijama, pa je stoga teško očekivati da ga neće biti i u okruženju naših mališana.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Mnogi će mališani između dvije i četiri godine izreći svoju prvu psovku, ali u gotovo sto posto slučajeva neće uopće razumijeti što ona znači. Neće razumijeti doslovno značenje izrečenog prostog izraza.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Treba li ih kazniti?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nekada davno djeca koja psuju morala su vodom i sapunom isprati usta ili cijeli dan stajati u kutu. Danas se ove metode smatraju okrutnima i malo kojem roditelju bi palo na pamet da ih upotrijebi. Bilo koji oblik fizičkog kažnjavanja nije konstruktivan način rješavanja problema. Ipak su to mala djeca koja ne razumiju što govore, a svijet otkrivaju oponašajući druge, oponašajući govor, ponašanje i navike odraslih.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Trogodišnjaci uopće ne razumiju koncept psovanja. Oni ne mogu povezati zašto je psovanje dovelo do kazne, jer njima je psovka riječ kao i svaka druga riječ. Zato neće shvatiti zbog čega su kažnjeni i ta bi ih vrsta discipliniranja mogla samo još dodatno zbuniti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Dvogodišnjaci i trogodišnjaci svakog se dana trude zadobiti kontrolu nad okolinom u svakom malom koraku koji mogu poduzeti. Istovremeno, ona traže našu pažnju na sve moguće načine. Ukoliko reagiramo burno i oštro na djetetovu psovku, psovkama počinjemo pridavati veliko značenje i snagu, koju one zapravo nemaju te su djeci u načelu besmislene.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kako se postaviti?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prevencija je svakako dio rješenja. Trebali bismo zamoliti sve odrasle i djecu koja dolaze u kontakt s našim mališanom (bake, djedovi, tete, stričeve, stariju braću, susjede) da pripaze kako se izražavaju. Kada dijete jednom "nauči" psovku ili više njih, neće pomoći ni razgovor. Možemo mu danima objašnjavati kako to nije lijepo, kako ne smije tako govoriti, ali rezultata neće biti. S druge strane, ukoliko se prostote u potpunosti izbace iz rječnika odraslih, a djeci se na taj način oduzme prilika da ih ponovno čuju, ona će ih zaboraviti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>I dok je kod djece starosti dvije do četiri godine najbolje ignorirati i ne pridavati pažnju psovkama te uvesti prevenciju, starijim predškolcima već se može objasniti da psovanje i nazivanje drugih pogrdnim imenima nije prihvatljivo u vašoj obitelji. Ukoliko smo dovoljno uporni, dijete će shvatiti da psovanje nije dio kulture obitelji s kojom se želi identificirati. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Već smo spomenuli kako nije dobro regirati ljutnjom i bijesom, no isto tako nije se poželjno ni smijati. U traženju pažnje, dijete će izvoditi svakakve ludorije. Kada dobije pozitivan feedback od nas, ponovno će koristiti istu taktiku da zadobije naš smješak ili pažnju. Ukoliko se smijemo kada dijete svojim tihim glasićem kaže "pat matel", ono će ponavljati psovku u nedogled.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Pomoći može i uvođenje alternativne riječi, osobito kod onih malo starijih koji psovke već, poput odraslih, koriste kada su ljutiti ili nešto krene po krivom. Neka to bude neki maštoviti i rimovani izraz poput "dandabanda", "ajmešpajme" ili "cipiripi". Predškolci su fascinirani snagom riječi. Dio je njihovog posla da se igraju riječima. Oni obožavaju pričati viceve i izmišljati smiješne riječi i eksperimentirati izrazima, pa psovanje mogu također usvojiti kao dio te igre.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U jednoj fazi iznimno im je zabavno igrati se riječima vezanim uz upotrebu toaleta (osobito kada se u potpunosti riješe tute). Tako će se do besvijesti smijati riječima poput: pokakanko, popišanko, drekač i slično. U tom slučaju bilo bi dobro razgovarati s njima i uporno ponavljati da kao i kod psovki, ljudi ne vole slušati ovakve riječi i da ih nije lijepo koristiti.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Nakon četvrte godine djeca počinju shvaćati da ona nisu centar svijeta i da postoji još toliko stvari koje ne znaju. Ukoliko otkriju da im psovanje ili korištenje pogrdnih naziva (npr. popišanko) daje određenu društvenu snagu, normalno je da će njome željeti dalje eksperimentirati.   <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Isto tako, četverogodišnjaci počinju mijenjati fizičko izražavanje osjećaja, kao što je udaranje i griženje, u verbalno. Roditelji to svakako trebaju poticati, ali na način da mališane nauče koristiti prave izraze za osjećaj koji žele opisati (npr. "Jao kako sam ljutita!", "Tužna sam jer mi nisi željela kupiti onu lutku!", "Bijesan sam na prijatelja jer mi je uzeo autić")<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Još jedan problem je što djeca nakon četvrte godine počinju otkrivati sve čari druženja i povezivanja s vršnjacima. Predškolci kroz igru počinju razvijati svoje vlastite načine govora koje koriste među sobom, a to neizbježno uključuje i korištenje pogrdnih imena. Možda dijete koristi jezik koji koriste njegovi mali prijatelji. Ukoliko je to slučaj, bit će vrlo teško privoliti ga da odustane od popišanka i pokakanka. Djeca se kroz međusobnu komunikaciju socijaliziraju i žele da ih vršnjaci vole i prihvaćaju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U tom slučaju treba jednostavno kod kuće ponavljati da takvi izrazi nisu prihvatljivi u vašoj obitelji.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Naravno, to će zbuniti dijete i neće mu biti jasno zašto jedan te isti izraz nasmijava njegove prijatelje u vrtiću, a kod kuće mamu i tatu samo uznemirava. Zato će ga vjerojatno isprobati na više ljudi pa će, primjerice, susjedi reći da je baba-roga ili nešto još gore. U takvim situacijama, najbolje je pitati dijete što ono misli da ta riječ znači? Isto tako, djetetu treba dati što je moguće više prikladnih objašnjenja vezanih uz riječ koju je upotrijebilo. Za primjer: "To je vrlo ružna riječ kojom ne bismo smijeli nazivati druge. Ta riječ jako je povrijedila susjedu i možda joj se više nećeš toliko sviđati kao prije. Zato se gospođa Horvat tako uznemirila kada je čula kako si je nazvala. Bila je tužna". <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Važno je djeci skrenuti pažnju na to da psovanje i nazivanje drugih pogrdnim imenima vrijeđa nečije osjećaje. Dijete mora shvatiti da će se Lana u vrtiću možda smijati kada nekom kaže "popišanko", no Lanina mama mogla bi isto tako Lani zabraniti da se druži s djecom koja koriste takve riječi. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>I na kraju...<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Svi želimo da djeca tretiraju nas i sve ljude oko nas s poštovanjem. Ukoliko napravimo grešku i sami opsujemo pred djetetom, trebali bismo mu se ispričati uz obećanje da ćemo se truditi ne ponoviti te ružne riječi koje nitko ne voli. Na taj način i mi tretiramo djecu s poštovanjem te ih učimo da se oni isto ponašaju prema drugima. Kada se lijepo ponašaju, trebamo ih pohvaliti. I ključ svega je u provođenju kvalitetnog vremena s mališanima što je ujedno pozitivna pažnja koju onda neće trebati od nas izvlačiti nepoželjnim ponašanjem.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK) <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Moj trogodišnjak psuje, ne znam što da radim Djetinjstvo je doba nevinosti. Barem je tako opisano u pjesmama i pričama. I sami možemo osjetiti taj veo najčišće, neiskvarene nevinosti kada dovedemo bebu kući iz rodilišta.  Istim očima svoje najveće ljubavi gledamo kako odrastaju, pa nas neugodno može iznenaditi kada naša beba, za dvije do četiri godine preko ustašca prevali svoju prvu psovku. Prvo što pomislimo obično je: Gdje je to čuo? Tko ga je to naučio?
Nažalost, psovanje je u našim krajevima oduvijek bilo prisutno s vrlo "maštovitim" i bogatim fundusom izraza. Psovke se u današnje vrijeme mnogo češće čuju na javnim mjestima, u medijima i gotovo na svakom mjestu na kojem se pojavimo, no u prijašnjim vremenima, kada je psovanje u javnosti bilo neprihvatljvo. Ruku na srce, živimo u državi u kojoj gradonačelnici, odnosno političari psuju na suparnike i nazivaju ih pogrdnim imenima na javnim televizijama, pa je stoga teško očekivati da ga neće biti i u okruženju naših mališana.
   Mnogi će mališani između dvije i četiri godine izreći svoju prvu psovku, ali u gotovo sto posto slučajeva neće uopće razumijeti što ona znači. Neće razumijeti doslovno značenje izrečenog prostog izraza.
   Treba li ih kazniti?
   Nekada davno djeca koja psuju morala su vodom i sapunom isprati usta ili cijeli dan stajati u kutu. Danas se ove metode smatraju okrutnima i malo kojem roditelju bi palo na pamet da ih upotrijebi. Bilo koji oblik fizičkog kažnjavanja nije konstruktivan način rješavanja problema. Ipak su to mala djeca koja ne razumiju što govore, a svijet otkrivaju oponašajući druge, oponašajući govor, ponašanje i navike odraslih.
   Trogodišnjaci uopće ne razumiju koncept psovanja. Oni ne mogu povezati zašto je psovanje dovelo do kazne, jer njima je psovka riječ kao i svaka druga riječ. Zato neće shvatiti zbog čega su kažnjeni i ta bi ih vrsta discipliniranja mogla samo još dodatno zbuniti. 
   Dvogodišnjaci i trogodišnjaci svakog se dana trude zadobiti kontrolu nad okolinom u svakom malom koraku koji mogu poduzeti. Istovremeno, ona traže našu pažnju na sve moguće načine. Ukoliko reagiramo burno i oštro na djetetovu psovku, psovkama počinjemo pridavati veliko značenje i snagu, koju one zapravo nemaju te su djeci u načelu besmislene.
   Kako se postaviti?
   Prevencija je svakako dio rješenja. Trebali bismo zamoliti sve odrasle i djecu koja dolaze u kontakt s našim mališanom (bake, djedovi, tete, stričeve, stariju braću, susjede) da pripaze kako se izražavaju. Kada dijete jednom "nauči" psovku ili više njih, neće pomoći ni razgovor. Možemo mu danima objašnjavati kako to nije lijepo, kako ne smije tako govoriti, ali rezultata neće biti. S druge strane, ukoliko se prostote u potpunosti izbace iz rječnika odraslih, a djeci se na taj način oduzme prilika da ih ponovno čuju, ona će ih zaboraviti.
   I dok je kod djece starosti dvije do četiri godine najbolje ignorirati i ne pridavati pažnju psovkama te uvesti prevenciju, starijim predškolcima već se može objasniti da psovanje i nazivanje drugih pogrdnim imenima nije prihvatljivo u vašoj obitelji. Ukoliko smo dovoljno uporni, dijete će shvatiti da psovanje nije dio kulture obitelji s kojom se želi identificirati. 
   Već smo spomenuli kako nije dobro regirati ljutnjom i bijesom, no isto tako nije se poželjno ni smijati. U traženju pažnje, dijete će izvoditi svakakve ludorije. Kada dobije pozitivan feedback od nas, ponovno će koristiti istu taktiku da zadobije naš smješak ili pažnju. Ukoliko se smijemo kada dijete svojim tihim glasićem kaže "pat matel", ono će ponavljati psovku u nedogled.
   Pomoći može i uvođenje alternativne riječi, osobito kod onih malo starijih koji psovke već, poput odraslih, koriste kada su ljutiti ili nešto krene po krivom. Neka to bude neki maštoviti i rimovani izraz poput "dandabanda", "ajmešpajme" ili "cipiripi". Predškolci su fascinirani snagom riječi. Dio je njihovog posla da se igraju riječima. Oni obožavaju pričati viceve i izmišljati smiješne riječi i eksperimentirati izrazima, pa psovanje mogu također usvojiti kao dio te igre.
   U jednoj fazi iznimno im je zabavno igrati se riječima vezanim uz upotrebu toaleta (osobito kada se u potpunosti riješe tute). Tako će se do besvijesti smijati riječima poput: pokakanko, popišanko, drekač i slično. U tom slučaju bilo bi dobro razgovarati s njima i uporno ponavljati da kao i kod psovki, ljudi ne vole slušati ovakve riječi i da ih nije lijepo koristiti.
   Nakon četvrte godine djeca počinju shvaćati da ona nisu centar svijeta i da postoji još toliko stvari koje ne znaju. Ukoliko otkriju da im psovanje ili korištenje pogrdnih naziva (npr. popišanko) daje određenu društvenu snagu, normalno je da će njome željeti dalje eksperimentirati.   
   Isto tako, četverogodišnjaci počinju mijenjati fizičko izražavanje osjećaja, kao što je udaranje i griženje, u verbalno. Roditelji to svakako trebaju poticati, ali na način da mališane nauče koristiti prave izraze za osjećaj koji žele opisati (npr. "Jao kako sam ljutita!", "Tužna sam jer mi nisi željela kupiti onu lutku!", "Bijesan sam na prijatelja jer mi je uzeo autić")
   Još jedan problem je što djeca nakon četvrte godine počinju otkrivati sve čari druženja i povezivanja s vršnjacima. Predškolci kroz igru počinju razvijati svoje vlastite načine govora koje koriste među sobom, a to neizbježno uključuje i korištenje pogrdnih imena. Možda dijete koristi jezik koji koriste njegovi mali prijatelji. Ukoliko je to slučaj, bit će vrlo teško privoliti ga da odustane od popišanka i pokakanka. Djeca se kroz međusobnu komunikaciju socijaliziraju i žele da ih vršnjaci vole i prihvaćaju.U tom slučaju treba jednostavno kod kuće ponavljati da takvi izrazi nisu prihvatljivi u vašoj obitelji.
   Naravno, to će zbuniti dijete i neće mu biti jasno zašto jedan te isti izraz nasmijava njegove prijatelje u vrtiću, a kod kuće mamu i tatu samo uznemirava. Zato će ga vjerojatno isprobati na više ljudi pa će, primjerice, susjedi reći da je baba-roga ili nešto još gore. U takvim situacijama, najbolje je pitati dijete što ono misli da ta riječ znači? Isto tako, djetetu treba dati što je moguće više prikladnih objašnjenja vezanih uz riječ koju je upotrijebilo. Za primjer: "To je vrlo ružna riječ kojom ne bismo smijeli nazivati druge. Ta riječ jako je povrijedila susjedu i možda joj se više nećeš toliko sviđati kao prije. Zato se gospođa Horvat tako uznemirila kada je čula kako si je nazvala. Bila je tužna". 
   Važno je djeci skrenuti pažnju na to da psovanje i nazivanje drugih pogrdnim imenima vrijeđa nečije osjećaje. Dijete mora shvatiti da će se Lana u vrtiću možda smijati kada nekom kaže "popišanko", no Lanina mama mogla bi isto tako Lani zabraniti da se druži s djecom koja koriste takve riječi. 
   I na kraju...
   Svi želimo da djeca tretiraju nas i sve ljude oko nas s poštovanjem. Ukoliko napravimo grešku i sami opsujemo pred djetetom, trebali bismo mu se ispričati uz obećanje da ćemo se truditi ne ponoviti te ružne riječi koje nitko ne voli. Na taj način i mi tretiramo djecu s poštovanjem te ih učimo da se oni isto ponašaju prema drugima. Kada se lijepo ponašaju, trebamo ih pohvaliti. I ključ svega je u provođenju kvalitetnog vremena s mališanima što je ujedno pozitivna pažnja koju onda neće trebati od nas izvlačiti nepoželjnim ponašanjem.
   (JK) 
 Klinfo.hr 

4c9c6c023e5b6

Moj trogodišnjak psuje, ne znam što da radim

<para>.</para>
<para>Neki od roditelja koji su se obratili portalu <ulink url="http://www.monitor.hr">Monitor.hr</ulink>, smatraju to dodatnim pritiskom na njih i njihovu djecu, koja su već i do sada praktički bila stigmatizirana, jer ih način na koji je organizirana nastava vjeronauka diskriminira u odnosu na djecu koja tu nastavu pohađaju.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Naime, nejednaki tretman djece u školi vidljiv je već po tome što djeci, koja ne pohađaju satove vjeronauka, nije omogućen boravak u školi ako je vjeronauk prvi sat, a ako je vjeronak u satnici, smješteni su u neadekvatnim prostorijama (poput fotokopiraona) ili borave po hodnicima. To njihovim roditeljima pričinjava dodatne probleme jer moraju dovoditi djecu u školu u vrijeme kada već odavno moraju biti na poslu. Takvi problemi najviše pogađaju roditelje djece mlađeg uzrasta, od 1. do 4. razreda osnovne škole. Istovremeno se, kaže majka jednog djeteta, nastava drugih izbornih predmeta (drugi strani jezik, informatika) održava u terminima van redovne nastave, pa djeca koja ne odaberu izborni predmet nemaju takvih problema.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Zbog čega je toliko problematično organizirati nastavu vjeronauka u vrijeme kada odgovara svim roditeljima, a nije problem organizirati nastavu drugih izbornih predmeta? Radi li se o pukom (ponavljajućem) slučaju ili je riječ o namjeri? Je li slučaj škole u zagrebačkom naselju Jarun samo iznimka? Čini se da nije.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Pravilo: Ili prvi ili zadnji sat, ili u suprotnoj smjeni<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Kako doznajemo, Uredu pravobraniteljice za djecu često se obraćaju roditelji čija djeca ne pohađaju vjeronauk u školi, upravo zbog problema organizacije nastave vjeronauka, žaleći se da, u slučajevima kad je vjeronauk u sredini rasporeda, njihova djeca slobodan sat provode neorganizirano i bez nadzora. Zbog toga je Ured pravobraniteljice za djecu i ove godine uputio Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa preporuku, u prigodi početka školske godine 2010/2011., da se nastava svih izbornih predmeta, pa tako i vjeronauka, odvija prvi i posljednji sat po rasporedu ili u suprotnoj smjeni, kako bi se osiguralo da djeca to vrijeme ne provode oko škole ili u neprimjerenim školskim prostorijama, često i bez nadzora. Takva organizacija nastave trebala bi biti pravilo, napominje Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ukoliko iznimno nije moguće u školi organizirati nastavu na način da vjeronauk ne bude u sredini rasporeda, nužno je osigurati sigurnost i zaštitu djece i organizaciju njihova „slobodnog“ sata na način da ga djeca provode pod nadzorom, organizirano i što kvalitetnije. "O tim pitanjima uvijek je bolje razgovarati s roditeljima na roditeljskim sastancima ili na individualnim informacijama i dogovoriti se s njima o najprikladnijem rješenju", smatra pravobraniteljica za djecu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U vezi s traženjem suglasnosti roditelja da „dijete - ako želi - povremeno - bude u učionici za vrijeme sata vjeronauka“, pravobraniteljica za djecu kaže kako postoji bojazan da bi takva praksa škola mogla postati pravilo u cilju opravdavanja nedostatka primjerenih organizacijskih i prostornih uvjeta za skrb i zaštitu djece za vrijeme „slobodnog“ sata.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Prava djece se dovode u pitanje<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U slučajevima kada djeca borave u učionici za vrijeme sata vjeronauka, kojeg nisu izabrali kao izborni predmet i time se zapravo izjasnili da ne žele pohađati nastavu vjeronauka u školi, dovodi se u pitanje ostvarivanje prava djece na slobodan izbor izbornih predmeta, a time i pravo na obrazovanje pod jednakim uvjetima, jasan je stav Ureda pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>"Čini mi se da je naša službena prosvjetna politika (i općenito politika) već dugo tone u vodama kršenja ustavnih prava kad je riječ o sekularnoj državi, slobodi vjeroispovjesti, jednakim pravima djece i pravima roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece", komentirala je majka jednog djeteta koje pohađa OŠ Bartol Kašić.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Vjeronauk je u javne škole u Hrvatskoj uveden na temelju Ugovora Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama, a na temelju članka 2. Zakona o potvrđivanju ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, objavljenog u Narodnim novinama 1997. godine.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>U 1. članku tog Ugovora (stavak 4) stoji da se "nastava katoličkog vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama izvodi pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta, napose s obzirom na položaj vjeronauka unutar rasporeda sati". No, kako smo vidjeli, iskustvo pokazuje očito kršenje tog ugovora kojeg je država sklopila s Crkvom. Crkva je postojećom praksom zacijelo zadovoljna, no što je s državom, koja po definiciji obuhvaća ne samo roditelje djece koja pohađaju vjeronauk u školama, već i roditelje djece koja ne upražnjavaju tu aktivnost? Hoće li država reagirati na očito kršenje ustavnih prava svojih građana na obrazovanje pod jednakim uvjetima? Ili valja čekati na prve ustavne tužbe?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Izvor: <ulink url="http://www.monitor.hr">Monitor.hr</ulink>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Piše: Goran Šikić<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

Način provedbe vjeronauka u školama diskriminira djecu Ovih dana u Osnovnoj školi Bartol Kašić u Zagrebu roditeljima djece koja ne pohađaju izbornu nastavu vjeronauka podijeljen je upitnik u kojem se traži da se roditelji izjasne žele li da njihova djeca "ako žele, povremeno, budu u učionici za vrijeme sata vjeronauka" .
Neki od roditelja koji su se obratili portalu Monitor.hr, smatraju to dodatnim pritiskom na njih i njihovu djecu, koja su već i do sada praktički bila stigmatizirana, jer ih način na koji je organizirana nastava vjeronauka diskriminira u odnosu na djecu koja tu nastavu pohađaju.
   Naime, nejednaki tretman djece u školi vidljiv je već po tome što djeci, koja ne pohađaju satove vjeronauka, nije omogućen boravak u školi ako je vjeronauk prvi sat, a ako je vjeronak u satnici, smješteni su u neadekvatnim prostorijama (poput fotokopiraona) ili borave po hodnicima. To njihovim roditeljima pričinjava dodatne probleme jer moraju dovoditi djecu u školu u vrijeme kada već odavno moraju biti na poslu. Takvi problemi najviše pogađaju roditelje djece mlađeg uzrasta, od 1. do 4. razreda osnovne škole. Istovremeno se, kaže majka jednog djeteta, nastava drugih izbornih predmeta (drugi strani jezik, informatika) održava u terminima van redovne nastave, pa djeca koja ne odaberu izborni predmet nemaju takvih problema.
   Zbog čega je toliko problematično organizirati nastavu vjeronauka u vrijeme kada odgovara svim roditeljima, a nije problem organizirati nastavu drugih izbornih predmeta? Radi li se o pukom (ponavljajućem) slučaju ili je riječ o namjeri? Je li slučaj škole u zagrebačkom naselju Jarun samo iznimka? Čini se da nije.
   Pravilo: Ili prvi ili zadnji sat, ili u suprotnoj smjeni
   Kako doznajemo, Uredu pravobraniteljice za djecu često se obraćaju roditelji čija djeca ne pohađaju vjeronauk u školi, upravo zbog problema organizacije nastave vjeronauka, žaleći se da, u slučajevima kad je vjeronauk u sredini rasporeda, njihova djeca slobodan sat provode neorganizirano i bez nadzora. Zbog toga je Ured pravobraniteljice za djecu i ove godine uputio Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa preporuku, u prigodi početka školske godine 2010/2011., da se nastava svih izbornih predmeta, pa tako i vjeronauka, odvija prvi i posljednji sat po rasporedu ili u suprotnoj smjeni, kako bi se osiguralo da djeca to vrijeme ne provode oko škole ili u neprimjerenim školskim prostorijama, često i bez nadzora. Takva organizacija nastave trebala bi biti pravilo, napominje Pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić.
   Ukoliko iznimno nije moguće u školi organizirati nastavu na način da vjeronauk ne bude u sredini rasporeda, nužno je osigurati sigurnost i zaštitu djece i organizaciju njihova „slobodnog“ sata na način da ga djeca provode pod nadzorom, organizirano i što kvalitetnije. "O tim pitanjima uvijek je bolje razgovarati s roditeljima na roditeljskim sastancima ili na individualnim informacijama i dogovoriti se s njima o najprikladnijem rješenju", smatra pravobraniteljica za djecu.
   U vezi s traženjem suglasnosti roditelja da „dijete - ako želi - povremeno - bude u učionici za vrijeme sata vjeronauka“, pravobraniteljica za djecu kaže kako postoji bojazan da bi takva praksa škola mogla postati pravilo u cilju opravdavanja nedostatka primjerenih organizacijskih i prostornih uvjeta za skrb i zaštitu djece za vrijeme „slobodnog“ sata.
   Prava djece se dovode u pitanje
   U slučajevima kada djeca borave u učionici za vrijeme sata vjeronauka, kojeg nisu izabrali kao izborni predmet i time se zapravo izjasnili da ne žele pohađati nastavu vjeronauka u školi, dovodi se u pitanje ostvarivanje prava djece na slobodan izbor izbornih predmeta, a time i pravo na obrazovanje pod jednakim uvjetima, jasan je stav Ureda pravobraniteljice za djecu Republike Hrvatske.
   "Čini mi se da je naša službena prosvjetna politika (i općenito politika) već dugo tone u vodama kršenja ustavnih prava kad je riječ o sekularnoj državi, slobodi vjeroispovjesti, jednakim pravima djece i pravima roditelja da odlučuju o odgoju svoje djece", komentirala je majka jednog djeteta koje pohađa OŠ Bartol Kašić.
   Vjeronauk je u javne škole u Hrvatskoj uveden na temelju Ugovora Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama, a na temelju članka 2. Zakona o potvrđivanju ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, objavljenog u Narodnim novinama 1997. godine.
   U 1. članku tog Ugovora (stavak 4) stoji da se "nastava katoličkog vjeronauka u javnim osnovnim i srednjim školama izvodi pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta, napose s obzirom na položaj vjeronauka unutar rasporeda sati". No, kako smo vidjeli, iskustvo pokazuje očito kršenje tog ugovora kojeg je država sklopila s Crkvom. Crkva je postojećom praksom zacijelo zadovoljna, no što je s državom, koja po definiciji obuhvaća ne samo roditelje djece koja pohađaju vjeronauk u školama, već i roditelje djece koja ne upražnjavaju tu aktivnost? Hoće li država reagirati na očito kršenje ustavnih prava svojih građana na obrazovanje pod jednakim uvjetima? Ili valja čekati na prve ustavne tužbe?
   Izvor: Monitor.hr
   Piše: Goran Šikić
   
 Klinfo.hr 

4c9c56b3c767e

Način provedbe vjeronauka u školama diskriminira djecu

<para> tiskan je i predstavljen edukacijski paket za zdravstvene djelatnike i roditelje najmlađe djece pod nazivom „Sprječavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi", autorice prof.dr.sc. Aide Mujkić.</para>
<para>Nesreće su vodeći uzročnik smrtnosti djece u dobi između 1 i 9 godine u Hrvatskoj. Svake godine cijeli jedan razred djece strada u nesrećama koje su se mogle spriječiti. Jednostavne mjere opreza mogu uvelike smanjiti rizik od ozljeda i spriječiti kobne posljedice za dijete, kao što su trajna invalidnost ili smrt.  U tome veliku ulogu imaju zdravstveni djelatnici, koji mogu educirati roditelje o mjerama opreza. Upravo njima je namijenjena ova publikacija koja će se od danas koristiti kao službena literatura na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Edukacijski paket je nastao u sklopu znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a tisak i distribuciju materijala za roditelje su osigurali Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Paket se sastoji od priručnika, upitnika za primjenu od strane zdravstvenih djelatnika te edukacijskih materijala za roditelje – letaka i metra za siguran rast djece.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Na predstavljanju edukacijskog paketa govorile su, uz autoricu prof.dr.sc. Aidu Mujkić te recenzente doc.dr.sc. Milivoja Jovančevića, prof.dr.sc. Milicu Katić, Jadranku Pavić i mr.sc. Igora Srčeka, direktorica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar", prof.dr.sc. Jadranka Božikov, dr. Sanja Predavec iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te predstojnica UNICEF-ova ureda za Hrvatsku Lora Vidović.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Uz predstavljanje, održana su i 3 tematska predavanja o pojavnosti nesreća i sigurnosti djece, od čega i jedno o svjetskim trendovima i iskustvima u prevenciji nesreća prof.dr.sc. Corinne Peek-Asa, direktorice Centra za istraživanje i prevenciju ozljeda, Sveučilišta u Iowi, SAD-u.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Gdje pronaći vodič i edukacijski paket?<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Svi materijali bit će distribuirani u zdravstvene ustanove diljem zemlje, gdje će se roditelji moći informirati preko edukacijskih materijala i savjetovanja sa samim zdravstvenim djelatnicima. Letak i upitnik mogu se downloadati i na stranicama www.unicef.hr. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
</para>

UNICEF predstavio vodič o sprječavanju nesreća i sigurnosti predškolaca U sklopu UNICEF-ove akcije Prve 3 su najvažnije!  tiskan je i predstavljen edukacijski paket za zdravstvene djelatnike i roditelje najmlađe djece pod nazivom „Sprječavanje nesreća i povećanje sigurnosti djece predškolske dobi", autorice prof.dr.sc. Aide Mujkić.
Nesreće su vodeći uzročnik smrtnosti djece u dobi između 1 i 9 godine u Hrvatskoj. Svake godine cijeli jedan razred djece strada u nesrećama koje su se mogle spriječiti. Jednostavne mjere opreza mogu uvelike smanjiti rizik od ozljeda i spriječiti kobne posljedice za dijete, kao što su trajna invalidnost ili smrt.  U tome veliku ulogu imaju zdravstveni djelatnici, koji mogu educirati roditelje o mjerama opreza. Upravo njima je namijenjena ova publikacija koja će se od danas koristiti kao službena literatura na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
   Edukacijski paket je nastao u sklopu znanstvenog projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a tisak i distribuciju materijala za roditelje su osigurali Ured UNICEF-a za Hrvatsku i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Paket se sastoji od priručnika, upitnika za primjenu od strane zdravstvenih djelatnika te edukacijskih materijala za roditelje – letaka i metra za siguran rast djece.
   Na predstavljanju edukacijskog paketa govorile su, uz autoricu prof.dr.sc. Aidu Mujkić te recenzente doc.dr.sc. Milivoja Jovančevića, prof.dr.sc. Milicu Katić, Jadranku Pavić i mr.sc. Igora Srčeka, direktorica Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar", prof.dr.sc. Jadranka Božikov, dr. Sanja Predavec iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te predstojnica UNICEF-ova ureda za Hrvatsku Lora Vidović.
   Uz predstavljanje, održana su i 3 tematska predavanja o pojavnosti nesreća i sigurnosti djece, od čega i jedno o svjetskim trendovima i iskustvima u prevenciji nesreća prof.dr.sc. Corinne Peek-Asa, direktorice Centra za istraživanje i prevenciju ozljeda, Sveučilišta u Iowi, SAD-u.
   Gdje pronaći vodič i edukacijski paket?
   Svi materijali bit će distribuirani u zdravstvene ustanove diljem zemlje, gdje će se roditelji moći informirati preko edukacijskih materijala i savjetovanja sa samim zdravstvenim djelatnicima. Letak i upitnik mogu se downloadati i na stranicama www.unicef.hr. 
   
 Klinfo.hr 

4c9b17e4b65f0

UNICEF predstavio vodič o sprječavanju nesreća i sigurnosti predškolaca

<para> Učenje se već desetljećima najčešće definira kao usvajanje informacija, no mature i slična testiranja pokazuju kako spomenuta metoda možda nije najuspješnija.</para>
<para>Efektivno učenje obavijeno je mnogim mitovima, a neke od njih pokušala je rasvijetliti dr. Jennifer Hartstein, dječja psihologinja koja već godinama proučava navike i procese učenja. Ona je također razotkrila neke mitove koje vežemo uz učenje, a koji jednostavno nisu točni te ponudila nekoliko savjeta pomoću kojih učenje može postati učinkovitije.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Mit broj 1: Učiti se mora uvijek u istom okruženju<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Individualno učenje može se vrlo precizno proučavati zbog kontrole nad različitim varijablama. Nedavno je otkriveno da djeca i mladi koji uče u različitim okruženjima zapravo mnogo bolje i brže usvajaju informacije. To se događa zbog načina na koji mozak obrađuje informacije. Iako je percepcija okoline podsvijesna, mozak povezuje ono što učimo s pojavama koje se događaju u okolini. Kada mozgu omogućimo da poveže što više "vanjskih" podražaja i asocijacija s jednim te istim gradivom, lakše ćemo se naučenog kasnije sjetiti. Kratko rečeno, promjenom okoline (knjižnica, dječja soba, razred, vrt i slično) obogaćujemo informacije koje pamtimo i usporavamo zaboravljanje, a znanje gradimo u različitim kontekstima. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Mit broj 2: Fokus treba biti na čitanju i pamćenju<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ukoliko dijete, primjerice, uči strani jezik ono mora svladati vokabular, čitanje i govor i to sve istovremeno. Puko "štrebanje" činjenica neće mu pomoći da nauči jezik. Upravo satovi stranih jezika pokazuju i potvrduju istraživanja da učenje koje uključuje čitanje, govor i slušanje ima najbolji učinak. Mozak bolje pamti informacije ukoliko one dolaze iz razlicitih osjetilnih centara. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Mit broj 3: Kampanjci koji štrebaju dva dana prije testa prolaze lošije<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Priznajmo si da učenici najčešće uče radi ocjene, a ne s ciljem da naučeno zapamte na duge staze. Učenici koji uče dva dana prije ispita najverojatnije će dobiti željenu visoku ocjenu i svladati velik broj informacija u kratkom vremenu, ali će te informacije isto tako brzo ispariti iz sjećanja.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Mit broj 4: Stil učenja važniji je od motivacije, jer učiti se mora<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Istraživanja su pokazala da stil učenja (vizualni, slušni, ponavljajući...) ili stil predavanja učitelja ili profesora nemaju nikakav utjecaj na učinkovitost učenja. Naime, ukoliko ne postoji motivacija, ukoliko djeci ne pomognemo da se zainteresiraju za gradivo koje treba upamtiti, ukoliko povremeno s njima ne radimo i vježbmo, nikakva tehnika, metoda ili stil učenja neće naučeno zadržati u glavicama mališana.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Mit broj 5: Testovi nisu nikakvo mjerilo znanja<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Ukoliko testove gledamo isključivo kao mjerilo za ocjenu, onda bi to moglo biti u neku ruku točno. No činjenica je da testiranje znanja ima dugoročne pozitivne benefite, jer ponovnim prisjećanjem naučenog, zapravo usvojene informacije još bolje "pospremamo" u memoriji te će one biti lakše dostupne u budućnosti. Drugim riječima, što se djeca teže prisjećaju nekog teškog gradiva tijekom testiranja, to će ga duže zapamtiti. <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Mit broj 6: Neko je gradivo u potpunosti bespotrebno<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>Svako dijete požalit će se nekoliko puta tijekom školovanja da mu ono što mora naučiti nikada u životu neće trebati. No poanta učenja nije samo usvajanje činjenica koje će se jednog dana sipati iz rukava u kvizu znanja na nacionalnoj televiziji, već i sam proces učenja, pamćenja i povezivanja činjenica. Bez obzira na sadržaj koji se usvaja, djeca se učenjem pripremaju za samostalan život na način da razvijaju sposobnost rješavanja različitih problema. Slikovito rečeno, učenjem geometrije djeca ne usvajaju samo znanje kako se dobiva površina trokuta iz neke formule, već otkrivaju kako riješiti neki problem. Učenje je postavljanje izazova i pronalaženje načina da se oni savladaju i riješe, što je i najbolja priprema za život.<hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>
 <hmn:linebreak xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed"/>(JK)</para>

Mitovi o učenju Pola milijuna učenika ovog se mjeseca vratilo u školske klupe te je započela još jedna godina u kojoj uz onu zabavnu stranu školovanja, učenje dolazi na prvo mjesto u svakodnevici djece.  Učenje se već desetljećima najčešće definira kao usvajanje informacija, no mature i slična testiranja pokazuju kako spomenuta metoda možda nije najuspješnija.
Efektivno učenje obavijeno je mnogim mitovima, a neke od njih pokušala je rasvijetliti dr. Jennifer Hartstein, dječja psihologinja koja već godinama proučava navike i procese učenja. Ona je također razotkrila neke mitove koje vežemo uz učenje, a koji jednostavno nisu točni te ponudila nekoliko savjeta pomoću kojih učenje može postati učinkovitije.
   Mit broj 1: Učiti se mora uvijek u istom okruženju
   Individualno učenje može se vrlo precizno proučavati zbog kontrole nad različitim varijablama. Nedavno je otkriveno da djeca i mladi koji uče u različitim okruženjima zapravo mnogo bolje i brže usvajaju informacije. To se događa zbog načina na koji mozak obrađuje informacije. Iako je percepcija okoline podsvijesna, mozak povezuje ono što učimo s pojavama koje se događaju u okolini. Kada mozgu omogućimo da poveže što više "vanjskih" podražaja i asocijacija s jednim te istim gradivom, lakše ćemo se naučenog kasnije sjetiti. Kratko rečeno, promjenom okoline (knjižnica, dječja soba, razred, vrt i slično) obogaćujemo informacije koje pamtimo i usporavamo zaboravljanje, a znanje gradimo u različitim kontekstima. 
   Mit broj 2: Fokus treba biti na čitanju i pamćenju
   Ukoliko dijete, primjerice, uči strani jezik ono mora svladati vokabular, čitanje i govor i to sve istovremeno. Puko "štrebanje" činjenica neće mu pomoći da nauči jezik. Upravo satovi stranih jezika pokazuju i potvrduju istraživanja da učenje koje uključuje čitanje, govor i slušanje ima najbolji učinak. Mozak bolje pamti informacije ukoliko one dolaze iz razlicitih osjetilnih centara. 
   Mit broj 3: Kampanjci koji štrebaju dva dana prije testa prolaze lošije
   Priznajmo si da učenici najčešće uče radi ocjene, a ne s ciljem da naučeno zapamte na duge staze. Učenici koji uče dva dana prije ispita najverojatnije će dobiti željenu visoku ocjenu i svladati velik broj informacija u kratkom vremenu, ali će te informacije isto tako brzo ispariti iz sjećanja.
   Mit broj 4: Stil učenja važniji je od motivacije, jer učiti se mora
   Istraživanja su pokazala da stil učenja (vizualni, slušni, ponavljajući...) ili stil predavanja učitelja ili profesora nemaju nikakav utjecaj na učinkovitost učenja. Naime, ukoliko ne postoji motivacija, ukoliko djeci ne pomognemo da se zainteresiraju za gradivo koje treba upamtiti, ukoliko povremeno s njima ne radimo i vježbmo, nikakva tehnika, metoda ili stil učenja neće naučeno zadržati u glavicama mališana.
   Mit broj 5: Testovi nisu nikakvo mjerilo znanja
   Ukoliko testove gledamo isključivo kao mjerilo za ocjenu, onda bi to moglo biti u neku ruku točno. No činjenica je da testiranje znanja ima dugoročne pozitivne benefite, jer ponovnim prisjećanjem naučenog, zapravo usvojene informacije još bolje "pospremamo" u memoriji te će one biti lakše dostupne u budućnosti. Drugim riječima, što se djeca teže prisjećaju nekog teškog gradiva tijekom testiranja, to će ga duže zapamtiti. 
   Mit broj 6: Neko je gradivo u potpunosti bespotrebno
   Svako dijete požalit će se nekoliko puta tijekom školovanja da mu ono što mora naučiti nikada u životu neće trebati. No poanta učenja nije samo usvajanje činjenica koje će se jednog dana sipati iz rukava u kvizu znanja na nacionalnoj televiziji, već i sam proces učenja, pamćenja i povezivanja činjenica. Bez obzira na sadržaj koji se usvaja, djeca se učenjem pripremaju za samostalan život na način da razvijaju sposobnost rješavanja različitih problema. Slikovito rečeno, učenjem geometrije djeca ne usvajaju samo znanje kako se dobiva površina trokuta iz neke formule, već otkrivaju kako riješiti neki problem. Učenje je postavljanje izazova i pronalaženje načina da se oni savladaju i riješe, što je i najbolja priprema za život.
   (JK) Klinfo.hr 